Pozdrav svima vama, braćo i sestre Isusa Krista, Sina Marijina, po kome smo i mi postali njeni sinovi i kćeri! Pozdrav svima vama na ovom majčinskom i obiteljskom slavlju koji ste danas u Prasvetištu Gospe od Otoka na slavlje rođendana naše majke Marije.

Pozdrav i tebi, Betleheme! Pozdrav i tebi, ali tko si ti? Zar ti ne postade jednim trajnim simbolom koji nadilazi značenje i dimenziju samoga imena, mjesta i svoga vremena. Zar nisi tako postao i trajnim znakom i naše realnosti, i našega svakodnevlja? Malen si, a velik. Na rubu, a u središtu. Neznatan, a tako važan. Beznadan, a izvor nade.

Zar te ne prepoznajemo na svoj način u našem osobnom životu, u našem narodu, u društvu i njegovim institucijama? Ali, prije svega, tebe, Betleheme, prepoznajemo u obitelji u kojoj nadilaziš simboliku i postaješ stvarnost, jer ti si tamo gdje se doista rađa i izvire život. Obitelj, ta najmanja stanica svakog zajedništva, društva i svijeta, nalik je na tebe koji si bio najmanji među kneževstvima Judinim, ali tako važan i velik. Veliki ste na svoj način upravo po malom, a velikom. Nije ni čudo da se i veliki Bog rodio u Betlehemu u malom Djetetu.

    Zato pozdrav vama, drage obitelji, stare i mlade, pozdrav i svima vama, poštovani zaručnici, koji se spremate ući u bračno obiteljsko zajedništvo. Pozdrav tebi, obitelji, kojoj na poseban način posvetismo i posvećujemo ovu godinu na pastoralnom planu naše nadbiskupije upravo na temu obitelj – izvor života. Zar možemo na izvoru naše kolijevke i krstionice i na blagdan rođenja naše Gospe zaboraviti tebe, obitelji – Betleheme, izvore života?

    Ali, Betleheme - obitelji, što za tebe znači danas ono prorokovo iz tebe će mi izići … u tebi će se roditi…i ono ne boj se Betleheme, ne boj se Josipe? Što to znači za tebe u ovom procijepu vremena, kriza, poteškoća, nesigurnosti, izazova, nemoći, poraza? Ne dolaziš li i ti u kušnju, sumnju u sebe, u samu obitelj, društvo, narod, domovinu, Europu, svijet, pa čak i Boga, da i ti poput Josipa počneš sumnjati, bojati se, popuštati, napuštati, napustiti, i nemoćno se predati? Zar nisi u napasti da i ti posumnjaš, da napustiš, ne samo potajice, nego i javno i protestno?

    Da, opravdana je ova zabrinutost tebe, obitelji, jer si često puta zaboravljena, napuštena, ponižena u ovom mentalitetu erotike, pornografije, hedonizma i prepuštena sama sebi, svojim problemima i poteškoćama. Zar se ne događa da obitelj postaje sve više privatna stvar, a manje briga cjelokupnog društva? Možemo se tako s pravom zapitati što izlazi i što se dobra rađa za obitelj u našem Saboru i Vladi, i kakvi zakoni i propisi izlaze, i kakve se socijalne reforme za obitelj spremaju? Je li sve to dobar znak ohrabrenja za naše obitelji? Jer ako se štedi na djeci, na majkama i rodiljama, što se, Hrvatska, u obitelji, tvom Betlehemu, u pravom smislu rađa i iz nje izlazi? Može li se tu rađati, rasti i živjeti? Prisjetimo se samo statistika zadnjeg popisa pučanstva. Zar za naš narod i za našu domovinu ono proročko "iz tebe će izaći…" ne zvuči prijeteće i opasno? Kažu da ju u ovom zadnjem razdoblju i 130.000 mladih izišlo i napustilo Hrvatsku. A u prošloj godini 7.000 mladih i starih je otišlo više na naša groblja nego se rodilo u našim domovima. A za ovu godinu predviđaju da će biti još poraznija. Tolika mjesta su ugašena i tolike škole se zatvaraju. Ni nova radna mjesta se ne rađaju, već se i stara gase. A Betlehem, znači obitelj, kuća kruha, stana, radnog mjesta i radosti života.

    Društvo, vlasti i mediji, vi veliki koji utječete na život obitelji, što je za vas obitelj i kako se postavljate prema njoj? Kojim vrednotama posvećujete pažnju i čemu dajete prostora? Zar se treba bojati obitelji? Zar je ne bi trebalo pomoći, podržati, ohrabriti je na svim razinama? I na ekonomskoj i na zakonodavnoj i na moralnoj. Kažu da je pobačaj zlo. Svi to kažu, ali svi ne predlažu ista rješenja da se suprotstavimo ubojstvu nerođene djece. Zamislite, neki bi htjeli da se legalizira pravo na ubojstvo djeteta. Čudna li rješenja! Pobačaj je zlo, kažu, legalizirajmo ga da bi ga bilo manje, legalizirajmo ga da više ne bude kvalificirano kao ubojstvo. Imam jedan prijedlog po toj istoj logici i rješenje za društveno zlo krađe i kriminala. Predlažem da legaliziramo krađu i kriminal da se to može raditi po zakonu i na svjetlu dana.

    Ne boj se, društvo, vlasti, mediji. Ne boj se, Hrvatska, uzeti obitelj u svoju zaštitu, u središte svoga interesa jer ona je doista izvor tebe i tvoje budućnosti, jer nećeš ti propasti ako se poveća doprinos za djecu i roditelje. Propast ćeš ako se smanji sve to obitelji, i sama obitelj. Ni vi, mediji, ne bojte se uzeti u zaštitu vrijednost braka i bogatstvo obiteljskog života, jer svojim ljudskim i kršćanskim vrednotama ne samo da ćete ohrabriti, osnažiti i podržati brak i obitelj, već ćete imati nekoga tko će vas čitati, slušati i gledati.

Ni ti društvo, ne boj se obitelji. Ona je tvoj, ne samo izvor, nego i bogatstvo i snaga i model humanijeg društva. Dok društvo gleda više materijalno, obitelj stavlja pred oči i ono duhovno; dok društvo razvija više tehnologiju, ona gaji duhovne i moralne vrednote; dok društvo razmišlja više globalno, obitelj poziva da se ne previdi ono osobno; dok društvo teži za progresom, obitelj skreće pozornost i na rodoslovlje i svijest pripadnosti, jer ne želi ići naprijed bez osvrta na generacije i svoje korijene. Nije zato slučajno da se često u društvu napušta i negira sve prošlo, gdje se vidi sve loše i uvijek se želi stvoriti neki novi početak s kojim se prikazuje sve dobro za razliku od onog prošlog. Zar to nije bio slučaj i naše povijesti i našega društva: sjetimo se samo '41, '71, '91; a u dobrom su nam sjećanju prvi dani početnog mjeseca 2000. godine? Međutim, u Evanđelju smo čuli, i apsolutni novi početak unutar ljudske povijesti, rođenje Isusa Krista u Betlehemu, ne isključuje, nego vrednuje sve prethodne generacije, ne procesuira ih niti ih blati, nego sve ono njihovo dobro vidi u kontinuitetu. Zato i nizanje rodoslovlja ima veliko značenje, što nam ponekada smeta i mi bismo to htjeli preskočiti čak i u Evanđelju.

Društvo, vlasti, mediji, oduprite se napasti jer je uzaludno pokušavati zamijeniti obitelj sa strankama, klubovima, organizacijama. Sve društvene, sindikalne i staleške kategorije ne mogu zamijeniti obitelj. Obitelj je nezamjenjiva. Društvo gleda pojedinca po svojoj funkciji koju ima i koju vrši pa i po tome koliko ima i doprinosi, a obitelj vrednuje samu osobu po njenu dostojanstvu osobe, stvorenja i djeteta Božjega. Dok društvena pravda ima apstraktne kriterije i uključuje kategoriju kolektiva, obitelj pak ima konkretne osobe gdje se gola pravda nadilazi solidarnošću i darivanjem.
Zato bismo htjeli ohrabriti naše društvo i sve na vlasti, i one u oporbi, da nađu konsenzus na zajedničkom nam nazivniku - obitelji; da se ne boji uzeti u svoju zaštitu obitelj, uvesti je pod svoj krov, dati joj kruh, stan, rad, jer ona je izvor i blagoslovljeni model humanijeg i cjelovitijeg rasta i razvoja svakog društva. Bez svoje temeljne jedinice zajedništva i kvasca svako društvo će uvijek biti problematično i onda kada bude u materijalnom izobilju, pa i ovo naše hrvatsko društvo koje s mukom gradimo. U obitelji se bolje naslućuje, ne samo ono naše svakodnevno egzistencijalno, nego i ono naše bitno. Naslućuje se i doživljava smisao života u dimenziji ljubavi.

    Zašto bi se trebali bojati obitelji i vi, toliki neoženjeni mladići i djevojke, koji se pitate da li sklopiti brak i osnovati svoje obiteljsko zajedništvo? Ne boj se ni ti, postojeća obitelji, svojih poteškoća, anonimnosti, neizvjesnosti. Zašto?! Gdje je razlog i temelj našeg ohrabrenja, nade i budućnosti? Čuli smo to i danas. Znamo i mi iz svoga životnog iskustva, poput sv. Pavla, da Bog surađuje na dobro sa svima onima koji ga ljube. A gdje se očituje najdublje ta ljubav i suradnja ako li ne u tebi, obitelji, u vašoj bračnoj ljubavi, u vašoj roditeljskoj, obiteljskoj, sinovskoj ljubavi? Otkrivajući ponovno svoju međusobnu ljubav koja zna oprostiti, pomoći, podijeliti, žrtvovati se, zar nećete otkriti snagu i dubinu izvora božanske ljubavi i života u vašoj ljubavi i u vašim srcima? Doista, znamo, veli sv. Pavao da Bog surađuje na dobro s onima koji ga ljube! Bog je ušao u Betlehem, u obitelj, rodio se i živio i prihvatio sve naše izazove, krize, poteškoće, strahove, sumnje. On - mir naš, postao je Emanuel – Bog s nama, Spasitelj. Ova ljubav ne napušta svoje, već nas prati i surađuje s nama i u našim poteškoćama. Pa zar ova ljubav može napustiti brak, obitelj, sakrament svoje ljubavi?

    On doista boravi u našim obiteljima i surađuje s nama na dobro. On nas vodi, poziva nas na mudrost u našim ludostima, poziva nas na pobožnost pred bezbožnosti, daje mir našim nemirima, hrabri nas za pravdu u nepravdama, osposobljava nas za solidarnost u sebičnosti, ispunja nas svojom ljubavlju u mržnji, daje dostojanstvo i oslobađa nas trgovinskih odnosa, te nas osposobljava za život svoje djece, jer nas svojom ljubavlju suobličuje slici Sina svoga koji postade prvorođenac nama svojoj braći i sestrama.

    Ne boj se, dakle, Betleheme, Josipe, obitelji, uza sve poteškoće, i iznutra i izvana, jer se upravo u Betlehemu dogodila radosna vijest života u obitelji i za obitelj. Ova radosna vijest, poštovane obitelji, koju danas svi mi imamo potrebu ponovno čuti, mi naše društvo i ovaj svijet, a ta radosna vijest jest upravo ljepota i važnost obitelji! Ne boj se, obitelji, ti mali Betleheme, izvore i školo života, temeljna jedinico i modelu svakog većeg zajedništva, društva i svijeta. Ne boj se, jer Bog ne napušta svoj Betlehem. Zato, uza sve poteškoće, eto razloga i temelja Betlehemu i Josipu i nama danas da se ne bojimo. Ne boj se, jer on je s nama, Bog, suradnik, spasitelj koji naše krize, problem, poteškoće, okreće i usmjeruje na dobro.

I nama danas, našim obiteljima, tebi i tvojoj obitelji, našem društvu, kao Betlehemu i Josipu u njegovoj sumnji i bijegu, Gospodin progovara: ne boj se! Ne boj se uzeti Mariju sebi za svoju majku u svoj dom jer po njoj i s njome on dolazi k nama i među nas! Ne boj se, brate i sestro, prihvatiti svoju vjeru, svoju Crkvu, svoga Boga suradnje i ljubavi. Ne boj se biti vjeran svom krsnom i bračnom savezu. Ne boj se moliti pred svojom djecom i sa svojom djecom. Ne bojte se oprostiti jedno drugom. Ne bojte se posvetiti vrijeme jedno drugome i svojoj djeci. Ne bojte se hrabro živjeti i darivati život, usprkos malih primanja i smanjenih porodiljnih naknada. Ne bojte se svjedočiti i unositi kršćanske vrednote na svim razinama naše društvene realnosti. Ne bojte se zauzeti za pravednije, humanije društvo i naše bolje sutra. Ne bojte se danas, na blagdan Marijina rođenja, ispovjediti osobno i zajedno svoju vjeru i obnoviti svoj krsni savez vjernosti Bogu i svojim pradjedovima, svome rodoslovlju s kojim su se ponosili Isus i Marija, u koje je ušao po Mariji Gospodin i s nama hodi već više od 13 stoljeća. Ne boj se, Betleheme - obitelji, da se u tebi rodi život i iziđe blagoslov za tvoj dom i domovinu našu.

O Marijo, Majko Betlehemska, Majko obitelji, tebe danas molimo da uđeš i u naš Betlehem, veliki i mali, u naše društvo i u sve naše obitelji. Ohrabri ih u bračnoj vjernosti da žive u sebedarju uzajamne ljubavi. Blagoslovi plod njihove ljubavi da i sami budu blagoslovljeni u svojoj djeci. Majko, ovdje na izvoru naše nacionalne svijesti i svjetla vjere u našem narodu, ovdje uz našu kolijevku i krstionicu, daj da naše obitelji postanu izvor života, znak nade i budućnosti svakog doma, te model humanijeg društva i cijele nam domovine Hrvatske! Amen!

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je obrede Vazmenoga bdjenja, 30. ožujka, u ...
U jutro Velikog četvrtka, 28. ožujka, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je misu ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 28. ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je euharistijsko slavlje na Veliku srijedu, 27. ...
Čestitku za Uskrs 2024. splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića prenosimo u cijelosti.
Župa sv. Luke u Otoku obilježila je 80. obljetnicu krvavog pokolja u Otoku i podkamešničkim selima, iz tragičnih dana ...
Na Cvjetnicu - Nedjelju Muke Gospodnje 24. ožujka, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremu za najveći kršćanski blagdan ...
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, u nedjelju 17. ožujka, tijekom svečanog misnoga slavlja blagoslovio je novi ...