Župa sv. Ilije proroka - Metković
Adresa: Oca Ante Gabrića 27, 20350 Metković
Telefon: (020) 681-818
Web-stranica župe: Župa sv. Ilije proroka - Metković
Facebook stranica župe: Župa sv. Ilije proroka - Metković
Župnik: fra Denis Šimunović, OFM
Župni vikar: fra Darijo Sinković, OFM
Raspored sv. misa
ZIMSKI RASPORED (od 18. rujna do 26. lipnja)
Nedjeljom u župnoj crkvi u 6.30, 8.00, 9.30, 11.00 i 18.00 sati. U crkvi sv. Franje sveta misa je u 11.00 sati.
Radnim danom svete mise su u 6.30 sati u kapeli časnih sestara, a u župnoj crkvi u 18.00 sati.
LJETNI RASPORED (od 26. lipnja do 18. rujna)
Nedjeljom u župnoj crkvi u 6.30, 8.00 i 20.00 sati. U crkvi sv. Franje sveta misa je u 9.00 sati.
Radnim danom svete mise su u 6.30 sati u kapeli časnih sestara, a u župnoj crkvi u 20.00 sati.
Povijest
Metković kao naselje prvi put se spominje u dokumentu od 17. siječnja 1422. godine u kojemu se navodi sa su carinici «na rijeci Neretvi pod Metkovićem» Mati Getaldiću oduzeli barku s krijumčarenom robom. Mjesto je dobilo ime po prezimenu njegovih stanovnika. Prezime Metković i danas postoji u dubrovačkom kraju. U 19. stoljeću pa sve do Drugog svjetskog rata ime se pisalo i izgovaralo u množini, tj. Metkovići. Ipak treba reći da je najstariji naziv mjesta bio u jednini, tj. Metković, kako piše i u navedenom dokumentu iz 1422. godine, te zemljopisnim kartama iz 1696. i 1774. godine.
Sve do 18. stoljeća Metković je bio maleno naselje na lijevoj obali Neretve u kojemu nije bilo ni crkve. Rast Metkovića počinje poslije napuštanja Čitluka (Gabele) 1716. godine, nakon što su Mlečani srušili staru tvrđavu u Gabeli i povukli se s narodom u mjesta u donjem toku rijeke Neretve. Godine 1811. Metković je proglašen općinskim središtem, a 1854. godine i kotarskim, te je tako postao upravno i političko središte neretvanske doline, što je do tada bio Opuzen.
Župa je u Metkoviću osnovana 1719. godine, dakle, nakon Malog rata s Turskom i mirovnog ugovora 1718. godine u Požarevcu. Po tom je ugovoru granica između Turske i Dalmacije došla na današnju granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u neposrednu blizinu Metkovića. Od samog početka župu vode franjevci provincije Presvetog Otkupitelja.
Župna kuća sagrađena 1902. godine na mjestu dviju starijih kuća. Prva je bila podignuta nakon osnivanja župe i bila je pokrivena slamom, pa je 1740. godine sagrađena kuća u klaku i pokrivena kamenim pločama. Ova je kuća 1877. bila popravljena, ali se u isto vrijeme osjećala potreba za gradnjom nove , tim više kad je narod vidio da je vlada sagradila znatno veću i udobniju kuću na kat za pravoslavnog župnika. Dosta je vremena prošlo u pripremama za gradnju današnje kuće 1902. godine u kojoj župnici stanuju već preko 100 godina.
Matične knjige R od 1734. do 1835.; U od 1779. do 1832. nalaze se u ŽU. Knjige R od 1825. do 1859., dva sveska; V od 1779. do 1832.; U od 1779. do 1858., dva sveska, nalaze se u DAZ. Knjige R od 1859. do 1871.; V od 1825. do 1857. i U od 1869. do 1879. nalaze se u DAS. Knjige R od 1859- 1946., pet svezaka; V od 1876. do 1946., dva sveska, i U od 1859. do 1869., 1880. do 1949., četiri sveska, nalaze se u MU Metković. Stanje duša od 1771. do 1904. nalazi se u ŽU. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1934. nalaze se u NAS.
Župa je 1938. godine imala 2.700 duša, a 2001. godine u cijelom ih je gradu bilo 13.571, od kojih ovoj župi pripada oko 7.500.
Između dva svjetska rata u župi su djelovala dvojica svećenika, župnik i njegov pomoćnik. Već duže vremena župnik ima dvojicu svećenika. Kroz dvadesetak godina župa je izdavala župni list Iskra, koji je prestao izlaziti 1994. godine.
U župi ima ženski samostan družbe Služavki Malog Isusa, koji je osnovan 1912. godine. Sestre su u početku otvorile zabavište i pomagale u župi. Godine 1927. u njihovoj je zgradi otvorena građanska škola. Sestre su držale domaćinsku školu i djevojke poučavale u ručnom radu i davale pouke u glazbi. Komunistička je vlast sestrama oduzela zgradu škole i dio njihova samostana. Godine 1989. sagrađen je novi samostan s kapelom Svete Obitelji. Danas sestre njeguju starice, drže dječji vrtić, drže školski vjeronauk i vode župnikovo domaćinstvo.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Ilije počela se graditi 1867. godine prema nacrtu inženjera Jurja Marcochia. Već je bila pokrivena 1870. godine. Gradnja je stajala oko 50.000 forinti. Gotovo polovicu iznosa podmirila je vlada iz Vjerozakonske zaklade, a ostalo je dala Općina i prikupili vjernici. Trobrodna crkva je centralnog tlocrta. Sagrađena je u miješanom neoromaničkom i neogotičkom stilu. Duga je 25 i široka 15 metara. Unutrašnjost crkve lijepo je i bogato izrađena. Njezinoj ljepoti znatno doprinose mramorni oltari ukrašeni intarzijama. Glavni oltar izradio je majstor Bilić u Splitu 1878. godine. Na njegovim krajevima postavljeni su 1908. godine kipovi sv. Ćirila i Metoda. Godine 1973. odvojena je oltarna menza i od nje napravljen oltar prema puku. Prigodom obnove crkve 1995. godine, za župnikovanja fra Filipa Milanovića, na krov je postavljena betonska ploča i na nju kupa, pa je tom prigodom i menza vraćena na svoje prijašnje mjesto, a ispred oltara postavljen je pomični metalni oltar prema puku. U crkvi su četiri pobočna oltara. Gospin oltar postavljen je 1878. godine, kada i glavni, kao i oltar sv. Josipa. Oltar sv. Ante postavljen je 1918. godine. I te je oltare izradio majstor Bilinić u Splitu. Oltar Krista Kralja postavljen je 1940. godine, a rad je klesara Ante Franka iz Splita. Crkva je 1944. godine stradala od anglo-američkih zrakoplova i poslijeratni župnik fra Vjeko Vrčić uspio je sanirati oštećenja te je 1958. godine sa sjeverne strane crkve podigao špilju Gospe Lurdske, prigodom 100. godišnjice njezinih ukazanja u Lurdu. Od bombardiranja su stradale i stare orgulje, postavljene 1898. godine, a nove su orgulje djelo Franca Jenka iz Ljubljane. Na Misijsku nedjelju 1993. godine pred crkvu je postavljen brončani kip o. Ante Gabrića u naravnoj veličini, koji je izradila ak. kiparica Nina Sedlar iz Zagreba. Crkva sa svojim izgledom i zvonikom na jedan kat za zvona i završnom piramidom doista impozantno djeluje i daje pečat cijelom Metkoviću. Treba reći da je crkva sagrađena na mjestu starije crkve, koja je 1700. godine sagrađena za župnikovanja fra Bartula Arbića i bila je posvećena Uznesenju Marijinu. Ta je crkva 1780. i ponovno 1830. godine bila proširena. Crkva je bila trošna i nedovoljna za župu koja je sve više brojčano rasla, pa se počela javljati ideja o gradnji nove i veće crkve.
2. Crkva Svetog Franje na Kladi sagrađena je 1982. godine, za župnikovanja fra Mate Gverića. Nacrt je izradio inženjer Vinko Galić iz Mostara. Crkva ima 250 četvornih metara. Iza svetišta nalaze se pomoćne prostorije s 200 četvornih metara površine. Novčana sredstva uglavnom su osigurali vjernici. Crkva je blagoslovljena 22. kolovoza 1982. godine od nadbiskupa Frane Franića. U crkvi ima nekoliko umjetničkih djela. Gospin kip izradio je kipar Josip Marinović, kip sv. Franje rad je ak. kipara Krune Bošnjaka, a postaje Križnog puta rad su ak. slikara Vatroslava Kuliša. Triptih s likovima uskrslog Krista, sv. Nikole Tavelića i sv. Leopolda Bogdana Mandića djelo je ak. slikara fra Branka Periše.
3. Crkva Svetog Ivana Nepomuka i Svetog Roka nalazi se na vrhu brda poviše Metkovića. Sagrađena je oko 1850. godine. Duga je 11,30, a široka 5,80 metara. Ona je već od 1855. godine postala grobljanska crkva i to je ostala do danas.
4. Crkva Svetog Ante na Repu sagrađena je 1882. godine na mjestu srušene kapelice Gospe od Zdravlja i Svetog Ante, koju je bila podigla obitelj Mate Veraje 1853. godine. Godine 1953. nasljednici Mate Veraje crkvu su darovali župi Sv. Ilije u Metkoviću. Godine 1971. crkva je popravljena. U cijelom razdoblju komunističke vlasti ova je crkva korištena za održavanje vjeronauka. U najnovije vrijeme crkva je ponovno popravljena i uređen je njezin okoliš. Duga je 9,20 i široka 4,30 metara. Na pročelju se nalazi reljef s likovima Gospe i sv. Ante, koji se nalazio na prvoj kapelici.
5. Samostanska crkva Svete Obitelji sagrađena je uz novi samostan sestara Služavki Malog Isusa 1989. godine. Duga je 12,50 i široka 9 metara. U crkvi je nekoliko umjetničkih djela. Vitraje na prozorima izradio je ak. slikar Branimir Dorotić iz Samobora. Duboreze na oltaru prema puku izradio je o. Budimir Cvitković, franjevac iz Samobora. Raspelo u apsidi iza oltara kopija je gotičkog raspela iz 16. stoljeća, a izrađeno je 1986. godine u radionici Antonija Mesquida u Madridu.