Raspored sv. misa

Nedjeljom je sveta misa u 10.00 sati u samostanskoj crkvi. Od 30. lipnja do 1. rujna održava se i večernja misa u 19.00 sati.

Radnim danom je u sveta misa u 8.00 sati u samostanskoj crkvi.

Povijest

Staro selo Zaostrog nalazilo se sjeverozapadno od starohrvatskog naselja Ostroga ispod brda Šapašnika. Zaostrog se prvi put spominje u turskom i hrvatskom jeziku 1494. godine u vezi s darovnicom vojvode Augustina Vlatkovića franjevcima. Današnje stanovništvo župe Zaostrog napustilo je staro selo i spustilo se k morskoj obali, oko samostana u kojemu su u 14. i prvim desetljećima 15. stoljeća živjeli augustinci, a od 1468. do danas u njemu žive franjevci. Franjevci su pastorizirali ne samo župu Zaostrog nego i druge primorske župe, kao i one u neretvanskoj dolini i zaleđu planine Rilića. Godine 1820. župnik je napustio samostan i nastanio se u Selu ispod planine u kojemu je 1887. godine sagrađena župna kuća, koja je u Drugom svjetskom ratu uništena. Najstarije župne matice potječu iz 1660. godine. Danas župa ima oko 250 duša. Pošto je narod napustio staro Selo i nastanio se uz more, župna crkva Svete Barbare postala je neprikladna za župne službe, pa je 1967. godine samostanska crkva Gospina Uznesenja proglašena župnom crkvom, a Gospa od Uznesenja zaštitnicom župe. Župnik stanuje u samostanu.  

Matične knjige R od 1865. do 1947. tri sveska; V od 1858. do 1947. i U od 1877. do 1947. nalaze se u MU Makarska. Knjiga R iz 17. i 18. stoljeća, U od 1831. do 1861; R, V i U od 1723. do 1738. nalaze se u arhivu zaostroškog samostana u kojemu se nalazi i Stanje duša od 1845. do 1924. gdoine. Knjiga V od 1857. do 1939. nalazi se u ŽU.

Župe Zaostrog, Podaca i Brist godine 1994. počele su povremeno izdavati zajednički list Viter.   

Godine 1938. u župi je bilo 596 duša, a 2001. godine bilo ih je 351.

Crkve

1. Stara župna crkva Svete Barbare sagrađena je 1882. godine u Selu ispod brda za župnikovanja fra Mate Šimića. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za dva zvona. Veliki oltar je sagrađen od mramora 1914. godine od kamenoklesara iz Splita Ante Jurjevića. Novac su prikupili mještani u iseljeništvu, kako stoji na mramornoj ploči iza oltara. U nišama triumfalnog luka nalaze se kipovi sv. Josipa i Bezgrešne. Kod ulaza je mramorno poprsje fra Mate Šimića, graditelja crkve, napravljeno 1916. godine. Crkva je duga 21,37 i široka 9,50 metara.  

2. Područna crkva Svete Barbare sagrađena je ispod Sela u 15. stoljeću. Ima gotički prelomljeni svod. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za jedno zvono. Velika slika, rad Filipa Naldija iz druge polovice 18. stoljeća, prenesena je u zbirku franjevačkog samostana na obali. U crkvi je slika Isusova polaganja u grob, ulje na platnu. Prije izgradnje nove župne crkve Svete Barbare 1882. godine ona je bila župna crkva, a sada je grobljanska crkva. Crkva je duga 11,30 i široka 6,24 metra.  

3. Samostanska i župna crkva Gospina Uznesenja sagrađena je uz samostan 1747. godine. Na njezinom se mjestu nalazila starija crkva Svete Marije, koja je stradala u Ciparskom i u Kandijskom ratu. Franjevci su crkvu srušili i 1707. počeli graditi današnju crkvu u baroknom stilu s prostranom apsidom, koja je nadograđena 1874. godine. U apsidi je sakristija, a iznad nje redovnički kor. Ormari u sakristiji ukrašeni su inkrustacijama. Veliki je oltar od mramora, a izradio ga je 1722. godine majstor Vinko Panigo. U lađi je oltar Gospina Uznesenja, nabavljen u Veneciji 1729. godine. nasuprot Gospinom oltaru je oltar Svetog Križa. Mramorni oltar s baroknim kipom sv. Ante, nabavljen u Veneciji 1728., izradio je splitski majstor Josip Barišković 1879. godine. Nasuprot ovom oltaru je oltar s kipom sv. josipa. Na dnu crkve još su oltari sv. Paškala i sv. Franje. U crkvi je grob fra Andrije Kačića Miošića (+ 1760.). Uz crkvu je 1864. godine podignut neoromanički zvonik, koji je izrađen od nekvalitetnog kamena pa je počeo propadati, a potres 1962. godine još više ga je oštetio. Po nacrtu Ante Barača popravljen je 1975. godine. Crkva i samostan zaštićeni su kao spomenici kulture. Uz samostansku knjižnicu, s više od 10000 knjiga i 5 inkunabula, te stari arhiv valja spomenuti i muzejsku samostansku zbirku s predmetima iz antike, crkvenog obrta i narodnih rukotvorina. 

4. Crkvica Svetog Roka sagrađena je u 17. stoljeću. Ima slomljeni gotički svod. Iznad vrata nalazi se reljef sv. Roka, domaći rad. U crkvici je Svečev kip. Duga je 6,22 i široka 3,85 metara. Crkvica je 1899. godine bila obnovljena. Stari je kip iz crkvice ukraden, pa je 1996. godine postavljen novi Svečev kip.  

5. Usputne kapelice na području župe imaju tri: Svetog Ilije na Stinama, Prosik, sagrađena 1894. godine. Obnovljena je 1996. godine. Kapelica Bl. Djevice Marije Bezgrešne nalazi se u predjelu Kučine, sagrađena je 1911. godine. U kapelici je kipić Bezgrešne. Kapelica Kraljice Mira nalazi se na Požarini, a podigla je doseljenička obitelj Šimović iz Humca 2000. godine. Na lokalitetu Skadarišće nalazi se špilja Gospe Lurdske.

Statistika

2015. godina

Krštenja	4
Prvopričesnici	-
Krizmanici	4
Ženidbe	4
Sprovodi	6

Lokacija