Župa sv. Luke ev. - Kučićekucice sv luka

Adresa: Put sv. Luke 59, 21208 KUČIĆE

Telefon: (021) 860-193

Župnik: don Ljubo Bodrožić

Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 10.30 sati u novoj župnoj crkvi.

Radnim danom: u 8.00 ili u 16.00 sati. Ljeti u 8.00 ili u 18.00 sati.

Povijest

Župa Kučiće smještena je na brežuljkastom terenu na lijevoj obali rijeke Cetine, kojih desetak kilometara uzvodno od ušća. Kraj je bio neprekidno naseljen već od mlađeg kamenog doba, a neki pokazatelji govore i ranije, pa sve do danas.

Prvi put u pisanim dokumentima Kučiće se spominju 1315. godine pod nazivom Cuchani u povijesnoj ispravi kneza Jurja II. Šubića u kojoj se povlastice dane omiškoj općini odnose i na stanovnike Kučića. Iz istoga vremena potječe i srednjovjekovno groblje na Greblju, gdje su 1993. godine, pod stručnim vodstvom Vedrane Delonga, otkrivena 23 groba s mnogo keramičkih ulomaka od razbijenih crvenosmeđih i sivocrnih glinenih posuda. U tim su grobovima pronađeni osobni nakiti pokojnika, posebice naušnice, iz 13. i 14. stoljeća, koje su se izrađivale u radionicama naših  primorskih gradova.   

Ne možemo navesti točnu godinu dolaska Kučića pod tursku vlast. Jedan turski defter, katastarski popis poreznih obveznika iz 1475.-1477. godine, nabraja imena 16 kućedomaćina u Kučićima iz toga vremena, što znači da je selo u to vrijeme bilo pod turskom vlašću. Tada je cijeli kraj od Cetine do Neretve, izuzevši gradiće Omiš i Makarsku, dospio pod Turke i bio priključen sandžaku Hercegovina. Treba naglasiti da je to bilo privremeno, a ne trajno zauzeće ovoga kraja, koji je bio vraćen Mletačkoj Republici, da bi oko 1500. godine ponovno dospio pod Turke. Kučiće su 1571. godine, zajedno s ostalim selima Makarskog primorja, pristupile pod mletačku vlast, ali je to bilo kratkotrajno oslobođenje, jer su već 1573. godine ponovno došle pod Turke. Još kraće oslobođenje selo je doživjelo 1646. godine na samom početku Kandijskog rata. Ovo je oslobođenje trajalo od 14. kolovoza do 22. strudenoga navedene godine. Konačno oslobođenje od Turaka Kučiće su doživjele nakon oslobođenja Zadvarja 18. lipnja 1684. godine.

Godine 1625. Kučiće su imale 110 duša, a župnik je bio don Andrija Jurković. Splitski nadbiskup Stjepan Cosmi 1687. godine spominje župu Kučiće koja više nije pod turskom vlašću. Šematizam splitske biskupije iz 1840. godine, kao i ostali poslije toga, stalno ističu Kučiće kao župu Svetog Luke, koja je prije imala naslov Svetog Ivana Krstitelja. Tako Šematizam iz 1850. godine sv. Luku kao naslovnika župe uopće ne spominje, nego Kučiće navodi kao župu sv. Ivana Krstitelja. Treba odmah reći, da je to posve proizvoljna tvrdnja, koja u povijesnim dokumentima nema nikakva temelja. Organskim dekretom iz 1849. godine župa je svedena na izloženu kapelaniju, ovisnu od župe Omiš, što znači da je zadržala svoga svećenika, podložna omiškom nadžupniku, koji je od države imao nešto manja novčana primanja nego što su ih imali imenovani župnici. 

Župna kuća sagrađena je od klesanog kamena na brežuljku u sredini župe svršetkom 19. stoljeća. Godine 1943. zapaljena je od partizana pa je u požaru osim kuće izgorio i župni arhiv. Župnik don Rade Terzić u teškim prilikama poraća, stanovao je u svojoj rodnoj kući u Svinišću i odatle posluživao Kučiće, te je do blagdana sv. Luke 1951. djelomično uredio kuću i u njoj se trajno nastanio. Temeljita obnova kuće izvršena je za župnikovanja don Marka Marasovića (1977.-1992.). 

Župne matice R od 1871. do 1948.; V od 1925. do 1948.; U od 1896. do 1948. nalaze se u MU Omiš. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1940. nalaze se u NAS.

Treba istaknuti da je sačuvana Stara matična knjiga župe sv. Luke Kučiće-Vinišće, koju je 1637. godine počeo pisati bosančicom župnik don Marko Kadić Kotromanjić, «kapelan Kučić i Vinišć». Knjizi je dodao i nešto stariji «mrtvar», koji počinje 1619. godinom. Knjiga se nalazi u Državnom arhivu u Zadru pod inventarskom oznakom 1257.

Župa je 1938. godine imala 1.257. duša, a 2001. godine bilo ih je 695.

Crkve

kucice sv luka1. Stara župna crkva Svetog Luke spominje se 1600. i 1625. godine, što znači da je sigurno postojala u 16. stoljeću, a možda i prije. Nanovo je sagrađena 1750. godine za župnikovanja don Ivana Mikulića Alaburića, a posvećena  7. srpnja 1753., za župnika don Mijovila Marunčića, domaćeg svećenika. Crkva je 1883. povećana, produžena je za polovicu i dograđene su joj dvije kapele sa strana u kojima su smješteni oltari Gospin i sv. Luke. S prednje strane glavnog oltara nalazi se reljef janjeta na knjizi, a iznad oltara se diže vitko barokno svetohranište od mramora. Velika Gospina slika s djetetom Isusom u lijevoj ruci i nekoliko svetačkih likova nalazi se na zidu apside iza oltara. Crkva je sagrađena od pravilno klesanog kamena. Nad vratima je kameni križ, a u sredini pročelja kamena osmerokraka rozeta. Nad pročeljem je zvonik na preslicu za tri zvona. Crkva ima slomljeni gotički svod. Nakon izgradnje nove župne crkve, ova je crkva ostala kao grobljanska crkva. Crkva je duga 18, široka 6 i visoka 8 metara.

kucice presveto tijelo i krv kristova2. Nova župna crkva Presvetog Tijela i Krvi Kristove sagrađena je 1970. godine. Građevinsku je dozvolu teškom mukom isposlovao župnik don Rade Terzić 1964. godine, a gradnju do krova i dobar dio zvonika izveo njegov nasljednik don Špirko Vuković do 1968. godine, kada ga je naslijedio don Mate Stanić, koji je nastavio radove na nutarnjem uređenju crkve, okoliša i dovršenju zvonika, visokog 20 metara. Na zvoniku je sat. Crkva je posvećena 5. srpnja 1970.  Površina crkvenog prostora  ima  240 četvornih metara. Izgradnju crkve financirala je sama župa. U crkvi je veliko Raspelo, rad kipara A. Ušljebrke. Godine 2000. krov je pod vodstvom župnika don Ivana Ujevića prekriven bakrenim limom, a zvoniku je nadodan 2003. godine piramidalni završetak. 

kucice spilja gospa lurdska3. Kapela Gospe Lurdske vlasništvo je obitelji Tomasović. Kapela je uređena u špilji 1909. godine. Ante Tomasović sam je uredio špilju i izradio kip sv. Bernardice, dok je kip Gospe Lurdske izradio kipar Bilinić u Splitu. U toj je kapeli graditeljev unuk don Ante, koji je mlad  umro 1978. godine, slavio mladu misu 1958. godine.

4. Usputne kapelice na području župe su dvije. Prvu je podigao iz zavjeta poslije Prvog svjetskog rata Ante Topić ispred mjesne škole, a spomen križ ispred nje podignut je 1933. godine prigodom proslave 1900. obljetnice Otkupljenja. Drugu je kapelicu također iz zavjeta Gospi podigao Ivan Ićo Sovulj u zaselku Sovulji. Kapelica je podignuta od pravilno klesanog kamena, a blagoslovio je nadbiskup Ante Jurić 27. lipnja 1992.

Statistika

Statistički podaci o župi

 Godina 2015. 2016. 2017.
 Krštenja 11 5  
 Prvopričesnici 9 9  
 Krizmanici - 16  
 Ženidbe 4 3  
 Sprovodi 9 10