Raspored sv. misa

Nedjeljom
Rana misa - u 9.30 sati
Kasna misa - u 11.00 sati.

Radnim danom: prema dogovoru - u 15.00 ili 17.00 sati.

Povijest

Koprivno se prvi put spominje 29. siječnja 1371. godine, kada je Bartul Marić došao u Split da bi mu Kaptol izdao prijepis isprave nad vlasništvom sela Koprivna. Isprava glasi: «Čujte vi kanonici i Kaptole! Pravdao sam se s Nikolom i Stipkom Marićem i pred sudom kliškim i kninskim i pred banom Hrvatske zbog sela Koprivna koje sam imao od njihove majke Mare kao zalog za 200 dukata. Oni su dobili parnicu protiv mene da ja njima moram dati rečeno selo na otkup i ja sam, Ostoja Juradanić, primio od Nikole i Stipka 200 zlatnih dukata u zlatu i njima sam predao svoje selo Koprivno, kao što je dostojno. Bilo je to 29. siječnja 1371.»  Spominje se i u 14. stoljeću u ispravi hrvatskog bana Petra Talovca, izdanoj u Sinju 3. svibnja 1443. godine, kojom nagrađuje «počtovanog muža, sluge našega virnoga Vigna Dubravčića» predavši mu «zimišće Koprivno, planinu Prvedrinu i Šćirnu polanu».  Za vrijeme turske vladavine selo je proživljavalo sudbinu susjednih sela. Čini se, da u selu nije bilo crkve, ni kapele. Do sređivanja vjerskih i crkvenih prilika dolazi poslije oslobođenja od Turaka, krajem 17. stoljeća. Selo je pripadalo župi Dicmo, koju su vodili franjevci sinjskoga samostana. Kada je 1709. godine nadbiskup Cupilli pohodio Dicmo i pregledao župnu crkvu Svetog Jakova, župnik fra Pavao iz Rame izjavio je da u župi nema nikakve druge područne kapele, što znači da u to vrijeme u Koprivnu još nije postojala crkva ili kapela. (Godine 1832. u vizitaciji biskupa Miošića spominje se crkva Svih Svetih, koja ima svojih zemalja i unajmljuje ih za 36 fiorina godišnje.

Organski dekret iz 1849. godine, broj 80, za Koprivno kaže da je do sada bilo dio župe Dicmo Donje, a od sada će se u njemu postaviti «izloženi kapelan», zavisan od župe matice. Već godine 1856. Koprivno se odvojilo od Dicma Donjega i tako postalo samostalna župa.  Do tada su župu posluživali kapelani iz Dicma Donjega, a poslije toga pomoćnici, kada ih je bilo, ili župnici iz Dugopolja, a od 1976. godine župnici iz Konjskoga.

Župna kuća sagrađena je 1905. godine sredstvima Vjerozakonske zaklade i prilozima mještana. Ona je u Drugom svjetskom ratu bila zapaljena. Za vrijeme ekskurijalnog upravitelja župe don Marina Barišića, župnika u Konjskome (1992.-2002.) kuća je temeljito uređena, dvorana obuhvaća cijelo prizemlje, a na katu je kompletno uređen stan.

Matične knjige R od 1856. do 1945., V od 18775. do 1945. nalaze se u MJU Klis.

Godine 1938. bilo ih je 398, a 2001. godine 250 stanovnika.

Crkve

Župna crkva Svih Svetih je jedina crkva u župi. Današnja je crkva sagrađena 1901. godine sredstvima iz Vjerozakonske zaklade i doprinosima župljana. Ta sredstva nisu bila dostatna za završetak svih radova, pa je učinjen novi troškovnik u iznos od 782 krune od čega su mještani trebali skupiti 292, a 100 crkva. Tim sredstvima završeni su 1906. godine svi radovi na uređenju crkve.  

Crkva je sagrađena na mjestu stare i znatno manje crkve. Nije poznata godina gradnje stare crkve. Kako smo već rekli, početkom 18. stoljeća nije postojala, a u prvoj polovici 19. stoljeća crkva postoji i ima svoje posjede, pa se na temelju toga može pretpostaviti da je sagrađena tijekom 18. stoljeća. Crkvena lađa je duga 12 i široka 7 metara, a četvrtasta apsida 5 metara je duga i isto toliko široka. Na pročelju, poviše vrata nalazi se okrugli prozor, a iznad pročelja zvonik na preslicu za tri zvona. Na zidovima lađa nalaze se po dva prozora s polukružnim završetkom. Takvi prozori nalaze se i na apsidi, samo su manjih dimenzija. Na kamenom oltaru, prislonjenom na zid iza kojega je smještena mala sakristija, nalazi se slika Svih Svetih. Iznad kamenog triumfalnog luka je triptih s likovima prvopričesnice, Krista i hrvatskih svetaca, rad akad. Slikara Petra Jakelića.

Statistika

2015. godina

Krštenja	2
Prvopričesnici	6
Krizmanici	-
Ženidbe	-
Sprovodi	7

Lokacija