Župa sv. Jurja m. - Kaštel Sućurackastel sucurac sv juraj

Adresa: Obala kralja Tomislava 20, 21212 Kaštel Sućurac
Telefon: (021) 820-084

Web-stranica župe: Župa sv. Jurja m. Kaštel Sućurac

Župnik: don Ivan Delić

Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (od 1. rujna do 20. lipnja)

Nedjeljom u župnoj crkvi u 9.30, 11.00 sati.
U crkvi Gospe na Hladi nedjeljom je sveta misa u 8.00 sati.

Radnim danom

Ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak - u 18.00 sati.
Srijeda i subota - u 8.00 sati.


LJETNI RASPORED (od 20. lipnja do 1. rujna)

Nedjeljom u župnoj crkvi u 8.30, 10.00 sati.
U crkvi Gospe na Hladi nedjeljom je sveta misa u 7.00 sati.

Radnim danom
sveta misa je u 8.00 sati. Kada su vjenčanja, sveta misa je u 19.00 sati.

Povijest

Sućuračka župa nalazi se na početku splitskog dijela kaštela. Na istoku graniči sa Solinom, na zapadu s Kaštel Gomilicom, dok je južna granica morska obala, a sjeverna vrhovi Kozjaka. Prvi poznati stanovnici na ovom području bili su Iliri, a već u 1. stoljeću prije Krista počinju se doseljavati Rimljani. O rimskoj nazočnosti na ovom prostoru govore ostaci njihove materijalne kulture, koji su pronađeni na predjelu Sustipana, na kojemu je poslije Drugog svjetskog rata sagrađena tvornica Jugovinil. Zbog blizine stare Salone i kršćanstvo se ovdje vrlo rano pojavilo.

Na ovom su se prostoru Hrvati nastanili odmah nakon dolaska na jadransku obalu, oko 630. godine. Njihova su se prva naselja nalazila na obroncima Kozjaka. Čini se da je prvo njihovo naselje bilo u Gajinama, na zapadnoj granici Sućurca na nadmorskoj visini oko 150 metara. Na tom je lokalitetu 1898. godine pronađeno starohrvatsko groblje sa 160 otkopanih grobova. U blizini groblja sigurno je postojalo i naselje. Većina grobova govori o još nepokrštenim Hrvatima, što govori o starosti te nekropole. Na temelju toga otkrića možemo zaključiti da je to bilo jedno od najstarijih starohrvatskih naselja u Kaštelanskom polju.  

Sućurac je dobio ime po sv. Jurju, pa se u srednjovjekovnim dokumentima ponekad zove Selo Svetog Jurja, kako je to zabilježeno u ispravi kralja Zvonimira iz 1078., Kolomana iz 1103., kao i u ispravi kralja Andrije II. iz 2007. godine. Dobio je ime po sv. Jurju radi toga što je hrvatski knez Mislav na brežuljku Putalj, čije ime po svoj prilici dolazi od latinske riječi puteus ili puteolus = bunar, a može značiti i ograđeni prostor za stoku (tor), na kojemu se nekada nalazila ilirska gradina, oko godine 838. sagradio crkvu Svetog Jurja i obdario je posjedima, što je njegov sin knez Trpimir 4. ožujka 852. godine darovao splitskom nadbiskupu. Od tada težaci na nadbiskupovim posjedima u Sućurcu postaju njegovi koloni, koji svom gospodaru nadbiskupu daju određeni dio prihoda. Oko crkve bilo je starohrvatsko naselje, što potvrđuje groblje kod crkve u kojemu su se pokapali mrtvi ne samo iz toga nego i iz okolnih sela. I ovdje se dogodio proces kao i u drugim kaštelanskim starim selima. Tijekom vremena narod se iz gornjih sela počeo spuštati na niže predjele ispod današnjeg groblja, gdje je nastalo više manjih naselja koja su se zajedničkim imenom zvala Sela, a opet sva sela zajedno zvala su se Sućurac. Tako se godine 1397. izričito navodi da Sućurac ima više sela («cum villis Sudzuraz» = Sućurac sa selima). Na istočnoj granici današnje župe u srednjem vijeku bilo je selo Smoljevac, koje se posljednji put  spominje 1525. godine. To je vrijeme teških turskih pustošenja i konačno pada Klisa u turske ruke 1537. godine, kada se narod razbježao na sve strane. Neki su iz Smoljevca došli u blizinu nadbiskupovog kaštela, drugi  u Split, a neki preko mora na otoke: Čiovo, Šoltu i Vis. Godine 1495. godine navodi se u Smoljevcu župa, ali se ne navodi župna crkva.

Kaštel Sućurac dobio je taj naziv nakon izgradnje utvrde na morskoj obali, na predjelu Lučac, koju je počeo graditi 1392. godine splitski nadbiskup Andrija Benzi, rodom iz Gualda u Italiji. Gradnja utvrde bila je završena 1402. godine. Kaštel je proširen 1474. za nadbiskupa Zanettija, a nadbiskup Averoldo je 1488. izgradio novi kaštel. Poslije toga počelo je masovno preseljenje naroda iz starih sela prema morskoj obali, u blizinu nadbiskupove utvrde. Nakon što su Turci 1509. godine upali u selo i opustošili ga, nadbiskup Bernard Zane utvrdio je cijelo selo. Godine 1550. splitski knez Benedikt Mulla izdao je naredbu da se svi seljaci iz okolnih sela u roku mjesec dana moraju preseliti u nadbiskupov kaštel. Od tada se uz službeni naziv novog sela Nadbiskupov Kaštel počinje upotrebljavati i naziv Kaštel Sućurac, koji je naziv prevladao i zadržao se sve do danas. 

Župa je u Sućurcu uspostavljena vrlo rano. Vjerojatno je to bilo već u 8 stoljeću, jer se zna, na temelju arheoloških nalaza, da je na predjelu Krstine postojala starokršćanska crkva, a nešto manja starokršćanska crkva postojala je i kod današnjeg nadbiskupovog kaštela. 

Poslije izgradnje crkve Svetog Jurja na Putalju, ta je crkva preuzela ulogu župne crkve. Svakako, godine 1495. navode se dvije župe: Sv. Jurja u Sućurcu i župa u Smoljevcu, bez oznake crkve. Nakon preseljenja naroda u novo naselje na morskoj obali i župa je u novom selu imala svoje središte. Kaštel je imao kapelicu za one koji su u njemu stanovali, ali je ona bila premalena za župnu crkvu, pa je u drugoj polovici 16. stoljeća prva briga bila gradnja župne crkve, a poslije odlaska Turaka s vrhova Kozjaka i obnova postojećih crkava na obroncima Kozjaka.

Župna kuća nalazi se uz župnu crkvu. Sagrađena je za župnikovanja don Ivana Grubišića 1966. godine. Godine 1970. kuća je povezana s crkvom preko dvije dvorane i jednim stanom, što je bilo blagoslovljeno od nadbiskupa Franića 26. srpnja 1970. Stara kamena župna kuća nalazila se uz more, nedaleko od stare župne crkve. Ta je kuća prodana nakon izgradnje sadašnje. Kuća s vjeronaučnom dvoranom temeljito je obnovljena za župnikovanja don Radojka Vidovića 2002. i 2003. godine.

Matične knjige R od 1797. do 1808.; 1818. do 1827.; V od 1815. do 1827.; U od 1703.; 1812. do 1826.; nalaze se u ŽU. Knjige R od 1825. do 1846.; V od 1825. do 1857., dva sveska; U od 1825. do 1855. nalaze se u DAZ. Kronika župe od 1850. do 1938., tri sveska, nalazi se u ŽU. Poznato je da je već 1603. godine postojala Knjiga krštenih, koja je tijekom vremena propala. Vrijedno je spomenuti da se u ŽU čuva darovnica kneza Trpimira, u prijepisu iz 1568. godine, kao i prijepis povelje hrvatskog kneza Muncimira iz 892. godine, učinjen 1568. godine. Oba navedena prijepisa zaštićena su kao pokretni spomenici kulture.  

Župa je 1938. godine imala 2.600 duša, a 2001. godine bilo ih je 6.231.

U župi borave redovnice Službenice milosrđa (Ančele), koje su na istočnom strani mjesta, pokraj mora, 1936. godine sagradile svoju kuću i u njoj njeguju starice. Redovnice su se 1970. nastanile i u župnoj kući te u donjoj dvorani imale dječji vrtić, te pomagale u župnom pastoralu, katehizaciji, vođenju crkvenog pjevanja i sakristanskoj službi. Poslije nekog vremena redovnice su otkazale dječji vrtić i povukle se u svoju kuću, a 1992. godine napustile su pastoralni rad u župi i posvetile se njezi starica u svojoj kući. U prizemnom dijelu kuće imaju kapelicu..

Crkve

kastel sucurac sv juraj1. Župna crkva Svetog Jurja započela se graditi 1937. godine za župnikovanja don Ante Rubignonija, a dovršena je 1958. godine. Sagrađena je od bijelog klesanog kamena u obliku latinskoga križa. U crkvi su četiri oltara. U svetištu je veliki kameni oltar sa svetohraništem i kamenim tronom za izlaganje Presvetog. Ispred oltara postavljen je kameni oltar prema puku s reljefom sv. Jurja. Sa strana svetišta nalazi se ambon i krstionica. U pokrajnim kapelama nalaze se oltari Bl. Djevice Marije i sv. Ante Padovanskog. Na zidovima su slike Križnog puta, rad ak. slikara Josipa Botterija Dinija. Od istoga je umjetnika i veliki vitraj na okruglom prozoru na pročelju, postavljen 2001. godine, koji prikazuje Krista patnika. Crkva je sagrađena prema nacrtu  arh. Marka Markovine.  Duga je 32, širina lađe 14, a u krakovima križa 21 metar.  Na dnu crkvene lađe, poviše glavnih vrata, nalazi se veliki pjevački kor, a sa strana svetišta dvije sakristije. U istočnoj sakristiji čuva se starohrvatski oltarni luk, pronađen u nadbiskupovom kaštelu, koji je zaštićen kao pokretni spomenik kulture, koji se sada nalazi u župnoj muzejskoj zbirci. Važno je istaknuti da je Kaštel Sućurac imao staru župnu crkvu koja se nalazila u središtu mjesta. Ta prva župna crkva bila je sagrađena nešto poslije 1573. godine. Crkva je bila posvećena sv. Luki Evanđelisti. Godine 1691. narod je crkvu srušio jer je bila malena za naraslo selo i na njezinom mjestu sagrađena je nova, veća crkva posvećena sv. Jurju, koju je posvetio nadbiskup Cosmi 18. listopada, blagdan sv. Luke, 1693. godine. Crkva je u početku imala četiri oltara, a već 1718. godine bilo ih je šest. Veliki je oltar bio posvećen sv. Jurju, a pobočni oltari: sv. Petru, Gospi, sv. Stjepanu, sv. Ivanu Evanđelisti i sv. Anti Padovanskom. Iznad glavnih vrata na pročelju crkve bio je uklesan latinski natpis, koji u hrvatskom prijevodu glasi: «Ovaj hram podiže pobožni narod Bogu, Gospi i moćnom zaštitniku svojom vlastitom krvlju. Godine Gospodnje 1691.» Uz crkvu je bio podignut zvonik s jednim katom za zvona i završnom piramidom. Crkva je 5. prosinca 1943. pogođena bombom od anglo-američkih ratnih zrakoplova i tom je prigodom u njoj našlo smrt 67 osoba, 66 župljana i župnik don Ante Rubignoni. Od crkve je ostao usamljeni zvonik, koji je ukras mjesta. U drugom bombardiranju 13. prosinca iste godine poginulo je još 38 osoba. Prigodom 50. godišnjice stradanja 1993. godine na zvonik je postavljena ploča s imenima 105 poginulih u oba bombardiranja.  

kastel sucurac sv luka kozjak2. Crkva Svetog Luke na vrhu Kozjaka je srednjovjekovna građevina, koja se prvi put spominje 1397. godine. Za vrijeme turske okupacije više puta bila je rušena i od Sućurana obnavljana. Crkva ima četvrtastu apsidu i presvođeni svod. U apsidi je samo donji dio ozidanog oltara, koji je ožbukan, kao što je ožbukana i sva unutrašnjost crkve. Krov je pokriven kamenim pločama, prevučenim tankom cementnom dekom. Čini se da nikada nije imala preslicu. Crkva je obnovljena za župnikovanja don Radojka Vidovića 1994. godine od poduzeća SIG iz Splita i suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture i uz sponzorstvo Željezare iz Kaštel Sućurca. Tom je prigodom u apsidi postavljen reljef s likom sv. Luke, rad ak. kipara Marka Gugića. Crkvica je na prošelju široka 2, 72 metra, a dužina južnog zida iznosi 5,15, a sjevernog 4,70 metara.  

kastel sucurac sv juraj putalj3. Crkva Svetog Jurja na Putalju, sagrađena je od hrvatskog kneza Mislava oko 838. godine, na obronku Kozjaka zvanom Putalj. Crkva je podignuta na srušenoj starokršćanskoj crkvi iz 5. stoljeća. Čini se da je u 14. stoljeću crkva obnovljena i da je tada polukružnu apsidu zamijenila četvrtasta. Ta starohrvatska Mislavova crkva danas ne postoji, srušena je u vrijeme turskih provala. Današnja crkva sagrađena je na mjestu starohrvatske crkve 1927. godine. To je betonska građevina, ožbukana izvana i iznutra. Od stare crkve ostala je samo četvrtasta apsida u kojoj se nalazi oltar. Sačuvani kameni ulomci od stare crkve, ukrašeni hrvatskim pleterom i križevima, ugrađeni su u pročelje današnje crkve.
Crkva je obnovljena za župnikovanja don Radojka Vidovića 1995. godine.  

kastel sucurac gospa na hladi4. Crkva Gospe na Hladi, na današnjem groblju, sagrađena je 1393. godine. Ta prva crkva bila je malena i 1888. godine ona je srušena, a na njezinom je mjestu sagrađena današnja crkva. Jer se crkva nalazila u blizini turske granice, više puta je stradala od Turaka. Čak mještani nisu smjeli na crkvu staviti vrata i zatvoriti je, jer to nisu dopuštali Turci, čija je granica vrlo blizu, izvješćuje apostolski pohoditelj Augustin Priuli 1603. godine. U njoj se i u to vrijeme nalazila poviše oltara stara Gospina slika iz 14. ili 15. stoljeća, a pripada italo -kretskoj školi. Lokalitet na kojemu se crkva nalazi zove se Dolac, pa se po lokalitetu crkva ponekad zove Gospe od Dolca. Godine 1894. u crkvenoj lađi podignut je oltar sv. Roka sa  Svečevim drvenim kipom, što ga je darovao domaći svećenik don Juraj Luketin. Na vrhu pročelja nalazi se preslica za tri zvona, portal je istaknut i profiliran, a timpanon završava s kamenim križem. Južna su vrata manja i jednostavnije izrađena. Godine 1980., za župnikovanja don Ante Jurića, postavljen je betonski kor. Dužina crkve s apsidom iznosi 18, a širina 7,20 metara. Apsida ima oblik peterokuta. Iznad oltara diže se velika željezna kasa u kojoj se čuva spomenuta Gospina slika. Prigodom slavljenja svetih misa ili drugih pobožnosti kasa se otvori da štovatelji mogu vidjeti Gospinu sliku. Sa strane oltara nalaze se kipovi sv. Klementa, pape, i sv. Ivana Nepomuka, a na zidu apside su kipovi Srca Isusova i sv. Ante Padovanskoga. Na zidovima svetišta izloženi su mnogi zavjetni darovi, što su ih Gospi darovali njezini zahvalni štovatelji. Ovdje se održavaju velika hodočašća za blagdan Velike Gospe i sv. Roka.

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 52
 Prvopričesnici 48
 Krizmanici 70
 Ženidbe 16
 Sprovodi 47