Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (od rujna do travnja)

Nedjeljom u župnoj crkvi u 8.00, 10.00 sati. U crkvi na Resniku u 11.30 sati.
Radnim danom svete mise su u župnoj crkvi u 7.30 sati.

LJETNI RASPORED (od lipnja do rujna)

Nedjeljom u župnoj crkvi u 7.30, 10.00 sati. U crkvi na Resniku u 8.45 sati.
Radnim danom svete mise su u župnoj crkvi u 7.30 sati.

Povijest

Kaštel Štafilić podigao je trogirski plemić, porijeklom s otoka Krete, Stjepan Stafileo 1508. godine. On je dobio dozvolu ne samo da sagradi utvrdu na morskim hridinama nego da do nje podigne naselje i opaše ga bedemima. Iako je dobio dozvolu da kaštel ima oko 280 metara u dužinu i širinu, on je njegove dimenzije znatno smanjio, pa je utvrđeno naselje bilo oko 46 metara dužine i širine. U kaštel su se doselili stanovnici starih Bijaća, neki stanovnici Žestinja i uskoci s raznih strana. Po svom utemeljitelju naselje je nazvano Kaštel Štafilić.

Doseljenici su se u početku služili crkvom svetog Petra u Klobučcu, ali kada je ona nakon 1512. godine postala župna crkva Kaštel Novoga, Štafilićani su bili prisiljeni planirati izgradnju svoje crkve. Od početka je u kaštelu bila obiteljska kapelica Stafilea, ali ona nije mogla služiti za župnu crkvu cijeloga sela. Štafilićka vlastela uvidjela su po¬trebu izgradnje crkve i groblja te su na svom prostoru izvan utvrđenog sela dali zemljište za crkvu i groblje. Prva crkva bila je podignuta 1566. godine i posvećena svetom Ivanu Krstitelju. Bila je duga 11.63 i široka 6,84 metra.

Samostalna župa u Kaštel Štafiliću osnovana je 22. studenoga 1566. godine, nakon što je za nepunih 11 mjeseci bila podignuta spomenuta crkvica svetog Ivana Krstitelja. Toga je dana došao u biskupsku kuriju u Trogiru Petar Ferro, u ime svoje i ostalih kom- patrona Štafilića, i izvijestio da je crkva dogotovljena te predstavio svećenika don Pavla Paunovića, koga je predložio za prvog redovitog župnika u Štafiliću. To je odobreno uz preporuku da se što prije sagradi dolična župna crkva. Otežavajuće prilike i učestali ratovi s Turcima to su omeli pa je ta prva crkvica služila za župnu crkvu više od stotinu godina. Treba napomenuti, daje župa u Kaštel Štafiliću nasljednica srednjovjekovne župe u Bijaću. Ona je početkom 16. stoljeća nestala iseljenjem naroda uslijed učestalih turskih pustošenja.

Župna kuća, sagrađena u 19. stoljeću, nalazi se na «Igrišću» u starom dijelu sela. Već je 1903. godine od države dobivena pomoć od 11.317 kruna za njezin popravak, što nije bilo dovoljno pa je ponovno dobivena državna pomoć 1908. godine za završetak radova. Za župnika don Mate Čulića 2001. godine kuća je temeljito obnovljena. Već godine 2003. sa sjeverne strane crkve župnik Čulić je podigao novu crkvenu kuću, zapravo pastoralni centar s velikom i manjom dvoranom i drugim potrebnim pastoralnim sadržajima.

Matične knjige R od 1632. 1831, osam svezaka; V od 1637. do 1857, sedam svezaka; U od 1636. do 1829, pet svezaka, nalaze se u DAZ. Knjiga U od 1825. do 1861. nalazi se u DAS. Knjiga R od 1904. do 1948. nalazi se u ŽU. Stanje duša od 1828. do 1928. nalazi se u ŽU.

Župa je 1938. godine imala 1000 duša, a 2001. godine bilo ih je 2631.

Za župnika don Ante Meštrovića, osamdesetih godina 20. stoljeća, u bratimskoj kući boravile su redovnice Službenice milosrđa iz Splita, ali su poslije nekoliko godina napustile župu.

Crkve

1. Župna crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije sagrađena je na mjestu starije crkve svetog Ivana Krsti-telja. Radovi na njezinoj gradnji počeli su 1754. godine. Crkvena lađa podignuta je 1765, a kapela svetišta 1775. godine. Posvećena je 1799. godine. Glavni oltar s velikim svetohraništem i kipovima sv. Jeronima i sv. Ivana Krstitelja, rad braće Cocchi iz Milana, podignut je 1860 godi¬ne. U lađi crkve su četiri oltara s velikim slikama: Gospe od Karmela, sv. Josipa. Sv. Križa i Bezgrešnog Začeća, na koje¬mu je velika pala i mala Gospina slika s Djetetom, veličine 36 x 28 cm, donesena iz Poljske.

Današnja crkva je treća župna crkv a. Prva crkvica svetog Iv ana Krstitelja iz 1566. godine bila je srušena 1912. godine prigodom gradnje današnjega zvonika u obliku tvrđave po nacrtu ing. Ivekovića. Malo dalje od nje 1671. godine bila je sagrađena veća crkva posvećena Bezgrešnom Začeću i sv. Ivanu Krstitelju. Taje crkva imala pet oltara. Kako je već 1760. godine Štafilić imao 717 stanovnika i crkva je postala premalena, pa je u to vrijeme došlo do gradnje današnje župne crkve. Na Gospinom oltaru nalazi se Gospina slika donesena iz Poljs'ke 1512. godine. Sli¬ku je donio Ivan Stafileo, vrsni diplomat Svete Stolice i šibenski biskup koji je bio sin Stjepana Stafilea. Sliku mu je poklonio poljski kralj Sigismund 1. Ta se slika nalazila u kapelici Stafileovog kaštela do 1571 godine, kada je bila posvećena prva crkva svetog Ivana Krstitelja, i tada je prenesena u tu pivu župnu crkvu i postavljena na posebni oltarić. Štafilićani je mnogo časte, a u ratnim opasnostima sklanjali bije u kaštel daje neprijatelji nc bi uništili. Treba napomenuti da je 11 slika i 29 raznih predmeta u toj crkvi, među kojima su i kipovi sv. Blaža i sv. Lucijc, rad ak. kipara Marina Studina, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture 1978. godine stavio pod državnu zaštitu spomenika kulture. Dimenzije lađe su 18,50 x 10 i apside 10,50 x 8 metara.

2. Crkvica svetog Onofrija sagrađena je na brdu Bijaću ispod kojega se nekada nala¬zilo veliko selo. Crkvica potječe iz starohrvatskog razdoblja. Više puta teško je stradala. Današnji je izgled dobila 1475. godine, kako stoji na uklesanom natpisu koji sadrži molitvu Bogu da po zagovoru sv. Onofrija očuva od svakoga zla taj kraj. Ploču su podigli Bijaćani: Lode Ivić, Radoslav Majtić i Marin Butir. Crkva ima prelomljeni gotički svod. Godine 1885. postavljenje novi oltarić s mramornim stupićima i oltamom slikom Gospe od Karmela. Sv. Onofrije. egipatski pustinjak iz 4. stoljeća, narod zove sv. Nofar, slavi se 11. lipnja. Crkva je prije bila posvećena sv. Ivanu Krstitelju i nekada je bila župna crkva za župljane Bijaća, dok nije bila osnovana župa u Kaštel Štafiliću.

3. Crkvica svetog Bartula sagrađena je na brežuljku kod zračne luke. Ne zna se go¬dina njezine gradnje, a prvi put je spomenuta u vizitaciji Augustina Valiera 1579. godine. Pavao Andreis (17. stoljeće) napominje da su je sagradili pobožni seljaci. Prema tome crkva je sigurno postojala u 16. stoljeću. Dimenzije su joj 5 x 3 metra. Poviše pročelja je preslica zajedno zvono, koja nije postavljena na sredinu, nego malo sjevernije da svojom težinom ne opterećuje nadvratnik. U njoj se slavi misa na blagdan sv. Bartula 24. kolovoza. U Domovinskom ratu crkvica je bila oštećena. Zauzimanjem uprave zračne luke i župnika župe Gospe od Anđela u Trogiru crkvica je obnovljena i od nadbiskupa Jurića 1. listopada 1992. godine blagoslovljena je crkvica i zračna luka.

4. Crkvica Imena Marijina nalazi se u Resniku pored stare Kaštelanske ceste. Sagrađena je 1938. godine. Natpis na crkvici glasi: «Na čast slavnoga Imena Marijina, ovu dragu crkvicu iznova podigoše - Štafilićani 1938.» Prije se tu nalazila starija crkvica koja je uklonjena prigodom izgradnje ceste. Crkvica je s četvrtastom apsidom duga 5.80 i široka 3 metra.

5. Nova filijalna crkva bl. Majke Terezije na Resniku prva je crkva u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji posvećena toj blaženici. Izgradnja crkve započela je krajem 2006. godine i to na inicijativu štafilićkog župnika don Mate Čulića, a kamen temeljac za ovaj sakralni objekt blagoslovio je sam blagopokojni Papa Ivan Pavao II. 2003. godine. Projektant crkve je dipl. ing. Zoran Jeramaz, nećak hrvatskoga misionara u Indiji o. Ante Gabrića, koji je i osobno upoznao te ugostio bl. Majku Tereziju. Nositelj građevinskih radova je tvrtka „Konstruktor-Split“, a podizvođač je „Sanit gradnja“ d.o.o. Split. Crkvu je 28. studenog 2009. godine posvetio nadbiskup Marin Barišić. 

6. Crkva svetog Josipa nalazi se na groblju. Sagrađena je 1928. godine kao grobljanska crkva za Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Dimenzije su 12,90 x 6 metara.

Statistika

2015. godina

Lokacija