Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 8.00, 10.00 i 19.00 sati.

Radnim danom je sveta misa u 19.00 sati. Utorkom je sveta misa u 7.00 sati.
Subotom je sveta misa u 8 sati.
Kroz došašće su svete mise zornice u 6.00 sati.

Povijest

Srednjovjekovna sela na području današnje župe nalazila su se ispod padina Kozjaka. Među tim selima spominju se: Radun, Orišac i Šušnjare koja su krajem 15. stoljeća opustjela preseljenjem naroda, uslijed turske opasnosti, na morsku obalu, uz utvrđeni kaštel što ga je na svojem imanju sagradio 1481. godine trogirski plemić Koriolan Čipiko. kako piše na latinskom natpisu iznad ulaza u kaštel. Novosagrađeni kaštel stradao je u požaru oko 1490. godine, ali je već 1493, uz pomoć mletačke vlasti, bio obnovljen i doveden u još bolje stanje, o čemu govori natpis na latinskom jeziku. Kuće oko kaštela, u kojima se nastanio doseljeni narod, 1507. godine bile su uz pomoć mletačke vlade ograđene zidom, loje bio početak sela oko Čipikova Kaštela, koje je nazvano Kaštel Stari, za razliku od 35 godina mlađeg kaštela Pavla Čipika i sela oko njega nazvanog Kaštel Novi.

Župa je u podkozjačkim selima postojala već u 10. stoljeću, a župna crkva bila je svetog Nikole. Poslije silaska naroda na morsku obalu za župnu crkvu je služila tada postojeća crkva svetog Petra od Klobučca. Nastankom Kaštel Novoga taje crkva postala župskom za to selo, pa su stanovnici Kaštel Staroga, silom prilika, ostali bez crkve. Padom Klisa u turske ruke 1537. godine za narod je nadošla još jedna opasnost. Naime, stanovnici Kaštel Staroga, zbog čestih turskih upada, više nisu mogli slobodno odlaziti u crkvu svetog Petra, pa su gospodari Koriolanova kaštela doskočili toj neprilici na taj način da su u uglu iznad arkada podigli drvenu prostoriju s malim drvenim oltarom koja je bila jedini bogoštovni prostor. Takvo je stanje potrajalo do 1579. godine, kada je apostolski vizitator Augustin Valier zabranio obavljanje bogoštovnih čina u toj nedoličnoj daščari i naredio gradnju župne crkve, lste godine započela je gradnja nove župne crkve svetog Ivana Krstitelja u neposrednoj blizini ograđenog sela. Kada je crkva sagrađena ne zna se, ali možemo pretpostaviti da je to bilo krajem 16. stoljeća. To zaključujemo na temelju toga što je 1600. godine bila uspostavljena samostalna župa, pa je prije toga proglašenja crkva trebala biti završena.

Organski dekret iz 1849. godine pravno je župu sveo na izloženu kapelaniju ovisnu o župi Kaštel Novi, što je paraktieno značilo da je župa zadržala pravo na vlastitog svećenika, jedino je mjesto naslova župnika imao naslov kapelana s nešto manjim novčanim primanjima iz državne blagajne.

Godine 1989. u Radunu je izgrađen pastoralni centar sa stanom za svećenika i kapelom za to naselje koje je u stalnom porastu. Godine 1992. Radun je dobio stalnog svećenika s ovlastima samostalnog župnika. Prvi je svećenik bio don Ivan Bašić (1992-2000), koga je naslijedio don Ivan Dragušica.

Župna kuća u kojoj su župnici stanovali sve do kraja 20. stoljeća spadala je među najstarije kuće u mjestu, bila je vrlo trošna i neprikladno raspoređena. Kuću je župnik don Ljubo Pavić (1993-2002) uredio i u njoj se nastanio i 1996. godine je sagradio novu kuću na kat sa sjeverne strane župne crkve. Nasljednik župnika Pavića don Ilija Vuletić uselio se u novu kuću.

Matične knjige R od 1651. do 1817; 1890. do 1948. osam svezaka; od 1621. do 1832, šest svezaka; U od 1651. do 1874, pet svezaka, nalaze se u ŽU. Knjiga R od 1825. do 1834. nalazi se u DAS. Knjiga R od 1834. do 1854. nalazi se u DAZ. Knjige V od 1825. do 1857, tri sveska; U od 1825. do 1853. tri sveska, nalaze se u DAZ.

Župa je 1938. godine imala 1.250 duša. a 2001. godine bilo ih je 6.339. Godine 1964. u župu su došle milosrdnice sv. Vinka Paulskoga, koje su tijekom boravka podigle novu kuću blagoslovljenu 1981. godine.

Crkve

1. Stara župna crkva svetog Ivana Krstitelja nalazi se u starom dijelu sela, nedaleko od seoskih zidina. Počela se graditi, kako smo gore rekli, 1579. godine i već je krajem 16. stoljeća gradnja bila završena. Crkva je 1714. godine bila povećana «trudom i troškom Stara župna crkva svetog Ivana Krstitelja    seljana», kako stoji na kamenoj ploči. Posvetio je biskup Kučić 1723. godine. U crkvi je pet oltara s velikim oltamim palama. Pobočni oltari s južne strane posvećeni su Svetom Križu i Gospi od Ružarija, a sa sjeverne strane nalaze se oltari Duša u čistilištu i sv. Felicija. Crkveni pod je popločan velikim grobnim pločama, jer je u crkvi i oko nje bilo groblje sve do 1836. godine. Godine 1978. uvršteno je u Registar spomenika kulture 25 umjetničkih predmeta koji su vlasništvo te crkve, a i sama je crkva dugo i stručno obnavljana od Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Crkva jc bila župna do izgradnje nove crkve. Duga je 25 i široka 10 metara. '

2. Nova župna crkva Gospe od Ružarija građena je od 1871. do 1971. godine. Temelji su postavljeni za župnika don Jeronima Jelića. Za njegova vremena sagrađen je samo sjeverni dio zidova. Gradnja je bila obustavljena zbog nestašice sredstava, pa nastavljena pred Prvi svjetski rat, te zbog rata prekinuta i ponovno nastavljena 1938. godine za župnika do Frane Ivasovića, mještanina. Drugi svjetski rat ponovno je prekinuo njezinu gradnju. Za župnika Ivasovića podignut je zvonik i zidovi do krova. Za župnika don Frane Bege (1959-1969) crkva je pokrivena te iste godine blagoslovljena i u njoj je iste godine na Rožaricu rečena prva misa, iako unutrašnjost nije bila uređena.

3. Crkva svetog Jurja nalazi se u Radunu, gdje je nekada bilo pođkozjačko staroh¬vatsko selo, pa je odatle i naziv sveti Juraj od Raduna. Crkva ima bačvasti svod, a zidovi su izvana i iznutra raščlanjeni lezenama koje završavaju lukom. Crkva ima malu četvrt sm apsidu. U svetištu je kamena menza prema puku najednom kamenom stupu. Godine 1794. bila je popravljena i tom je prigodom iznad pročelja dodan zvonik na preslicu zajedno zvono koji je najnovijom obnovom od Zavoda za zaštitu spomenika kulture uklonjen i crkva vraćena u prvobitno stanje u kakvom je bila i u 10. stoljeću. Duga je 9,50 i široka 4,50 metara. Neki je nazivaju sveti Juraj od Podmorja, a Andreis u 17. stoljeću zove je «Sveti Jure u Orišac pod Šušnjare». Odlukom Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu od 27. veljače 1998, br. 144/98, ta je crkva ostala u vlasništvu župe svetog Ivana Krstitelja, a u posjedu je quasi župe Kraljice Mučenika u Radunu.

4. Crkva svetog Nikole u današnjem je obliku podignuta 1860. godine na mje¬stu nekadašnje starohrvatske crkve koja je bila župna crkva za okolna srednjovje¬kovna hrvatska sela. Oko nje je bilo groblje koje je uništeno izgradnjom novoga groblja. Današnja je crkva od 12. travnja 1998. godine zajednička grobljanska cr¬kva za župu Kaštel Stari i «quasi župu» Kraljice Mučenika u Radunu. Crkva je s apsidom duga 13 i široka 6 metara. U crkvi je jedan oltar sa slikom na kojoj je Gospa sa sv. Nikolom i sv. Kristoforom.

5. Crkva svetog Josipa sagrađena je 1690. godine. Sagradio je Lelije Cipiko nedaleko od svoje palače, kako to navodi biskup Manola 1760. godine. Crkva je s apsidom duga 10,50 i široka 5 metara. Presvođena je bačvastim svodom, a pod je popločan starim pločama od pečene gline. Na malom oltaru nalazi se kip sv. Josipa. Na pročelju je profilirani
portal iznad kojega je lijepa kamena rozeta. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono.

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	37
Prvopričesnici	54
Krizmanici	48
Ženidbe	18
Sprovodi	31

Lokacija