potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa sv. Roka - Jesenicejesenice sv roko

Adresa: Put sv. Roka 34, 21314 Krilo Jesenice
Telefon: (021) 757-676; 873-311

Facebook stranica župe: Župa sv. Roka - Jasenice 

Župnik: don Toni Šinković

 

Raspored sv. misa

Nedjeljom
Krilo (sv. Nikola) - 8.00 sati;
Sumpetar (sv. Petar) - 9.30 sati;
Sv. Roko - 11.00 sati.

Radnim danima
Krilo (sv. Nikola) - 18.00 sati (kroz srpanj i kolovoz u 7.00 sati)
Sumpetar (sv. Petar) - 19.00 sati (kroz srpanj i kolovoz u 8.00 sati)
Srijedom i subotom svete mise su ujutro - Krilo u 7.00 sati, a Sumpetar u 8.00 sati

Povijest

Župa Jesenice zauzima središnji dio Donjih Poljica i spada među najstarije poljičke župe. Prije doseljenja Hrvata tu su živjeli stari Iliri od kojih su ostale po visovima brda gomile i gradine. Romanizirani Iliri imali su uz morsku obalu naselje Nareste. Najstarije hrvatsko naselje na području župe bilo je nedaleko od crkve Svetog Maksima, odakle je tijekom vremena nastalo spuštanje prema južnim padinama, gdje je nastao Krug, a poslije toga Jesenice i Zeljovići. Poznato je da je jedno selo bilo i uz morsku obalu, na predjelu današnjeg Sumpetra, koje se u 10. i 11. stoljeću zvalo Selo u kojemu je Petar Gumajev u 11. stoljeću podigao benediktinski samostan. To je Selo nestalo zajedno sa samostanom vjerojatno za vrijeme mongolskih pustošenja u 13. stoljeću. Poslije toga narod je živio u starim naseljima ispod planine. Takvo je stanje potrajalo sve do početka 20. stoljeća, kada su se prve obitelji spustile na morsku obalu i udarile temelje novih naselja. Godine 1908. na Krilu su bile 3 obitelji, Sumpetru 1, a na Malom Ratu i Oriju 2 obitelji. Godine 1925 stanje se izmijenilo, pa je u Krilu bilo 17 obitelji, u Sumpetru 14 i Malom Ratu i Oriju 7, a druga se naselja uz obalu: Bajnice i Suhi Potok još uopće ne spominju, što znači da tu još nije nitko stalno prebivao.

Početkom druge polovice 20. stoljeća započelo je masovno preseljenje stanovništva iz starih sela ispod planine na morsku obalu i tako su nastajala nova naselja i povećavala se već postojeća, dok su ona ispod planine posve opustjela. S preseljenjem naroda preselilo se i župno središte. Župna crkva Svetog Roka, lijepa i velika, doživjela je sudbinu svoga naroda, samo se povremeno u njoj obavlja župno bogoslužje. Stvorena su nova župna središta na Sumpetru i na Krilu.

Ne zna se točno kada je župa osnovana. Pretpostavlja se da bi to moglo biti u 9. stoljeću, nakon izgradnje starohrvatske crkve Svetog Maksima, čiji je plutej Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu proglasio spomenikom I. kategodije. U srednjem vijeku župa se spominje u više dokumenata.

Organski dekret iz 1849. godine, br. 6, potvrdio je Jesenice kao župu, s naseljima Krug i Zeljovići.

Župna kuća nalazi se na Sumpetru, a sagrađena je za župnikovanja don Većeslava Šupuka (1967.-1970.). Stara župna kuća, sagrađena od klesanog kamena poslije Prvog svjetskog rata, nalazi se kod župne crkve Svetoga Roka. Posljednji župnik koji je u njoj stanovao bio je don Ante Škobalj (1945.-1967.). Stara je kuća stradala u požaru 2001. godine, kada je stradalo dosta kuća u Starom Selu, a vatra se na nekim mjestima spustila sve do glavne ceste uz more.

Matične knjige R od 1825. do 1835., dva sveska; V od 1736. do 1837., tri sveska; U od 1825. do 1836., dva sveska, nalaze se u DAZ. Knjige R od 1832. do 1863.i U od 1837. do 1869. nalaze se u DAS. Knjige R od 1863. do 1948., šest svezaka; V od 1858. do 1948., dva sveska; U od 1869. do 1947., dva sveska, nalaze se u MU Omiš. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1967. nalaze se u NAS.

U župi je 1938. godine bilo 2.028 duša, a 2001. godine bilo ih je 2.810.

U Krilu je 1967. godine otvorena kuća sestara Služavki Maloga Isusa, koje od tada vode crkveno pjevanje, obavljaju sakristansku službu i pomažu u katehizaciji. U prizemlju samostana otvorena je javna kapela u kojoj su se do izgradnje crkve Svetog Nikole 1989. godine održavale sve župne pobožnosti za ovaj dio župe.

Crkve

jesenice sv roko1. Župna crkva Svetog Roka u današnjem obliku sagrađena je 1852. godine na mjestu stare crkve. Crkva je sagrađena od lijepo klesanog kamena, na pročelju je veliki okrugli prozor, a na vrhu pročelja zvonik na preslicu za dva zvona. Crkvena lađa ima dva dijela, prednji nešto uži i središnji širi. I krov nije u istoj ravnini. Na prednjem i užem dijelu lađe je nešto niži od krova nad širim i većim dijelom lađe. Po izgledu krova i lađe očito je da je prednji dio crkve nadograđen, a ostali dio da je pripadao starijoj crkvi. U četvrtastoj apsidi nalazi se glavni oltar, koji nije prislonjen na zid apside, nego je odmaknut od zida, a iza njega je slobodan prostor iz kojega se ulazi u sakristiju. Crkva je posvećena 27. svibnja 1869. godine, kako piše na pročelju, za župnika don Marka Bitange. Crkva se nalazi na klizajućem terenu pa je više puta bila obnovljena. Obnove su bile 1948., 1978., postavljen oltar prema puku, drveni strop i drvena obloga na nutarnje zidove do 120 cm visine. Godine 2003., za župnikovanja don Vjenceslava Kujundžić, započela je temeljita obnova krova, zidova i unutrašnjosti crkve. Iste je godine započetu obnovu nastavio novi župnik don Pavao Pavić. U crkvi je pet oltara. Veliki oltar u svetištu posvećen je sv. Roku. Donji dio oltara je od kamena i raznobojnog mramora. Na antipendiju su reljefi sv. Petra, sv. Roka i sv. Pavla. Barokno nadgrađe oltara je od drva, a na njemu su kipovi sv. Roka i sv. Jeronima. Na oltaru je drveno svetohranište koje zaklanja palu s likovima Presvetog Trojstva, Gospe, sv. Stjepana i sv. Jure. Na spojevima triumfalnog luka i lađe su oltari Gospe od Karmela s kipom, a na drugoj strani oltar s mramornim svetohraništem i kipom sv. Nikole. U crkvenoj lađi su oltari Gospe od Ružarija s palom koja prikazuje Gospu s Djetićem i motivima Gospine krunice. Na suprotnoj strani je oltar posvećen Dušama u čistilištu. Crkva je s apsidom duga 32,65 i na pročelju široka 8,90 metara.  

Današnja je crkva sagrađena na mjestu starije crkve Svetog Roka, koja se 1745. godine spominje kao župna crkva, a prije toga to je bila crkva Svetog Stjepana. Dne 4. svibnja 1711. godine, nadbiskup Cupilli je u izvješću svoje vizitacije zapisao «u selu je velika crkva sv. Roka». Nadbiskup Bizza 1748. godine navodi da su u toj staroj župnoj crkvi bila četiri oltara: sv. Roka, Gospe od Karmela, Tijela Gospodinova (Presvetog Sakramenta) i Gospe od Ružarija. Dakle, isti titulari koji su i u današnjoj crkvi.  

jesenice sv petar sumpetar2. Crkva Svetog Petra Apostola na Sumpetru je područna crkva za istočni dio župe. Sagrađena je malo zapadnije od stare crkve i samostana benediktinaca iz 11. stoljeća. Sagrađena je za župnikovanja don Frane Ivaniševića 1911. godine u bizantinskom stilu, od bijeloga klesanog kamena. Na pročelju je portal sa stupovima i polukružnim nadvratnikom, šestokrakom kamenom zvijezdom u okruglom prozoru i dva mala zvonika s kupolom na uglovima. Zabat je raščlanjen stupovima i arkadama, a na njegovom je vrhu otvorena osmerokraka rozeta sa simbolikom križa. Na crkvenu lađu nadovezuje se polukružna apsida, koja je pregrađena, pa je iza oltara prostor za sakristiju. Crkva je temeljito obnovljena 1994./1995. godine, za župnikovanja don Vjenceslava Kujundžića. U svetištu je postavljen novi oltar prema puku. U podnožju oltara nalazi se ploča s nadgrobnim natpisom sa sarkofaga Petra Crnoga Gumajeva, koji je malo istočnije od ove crkve sagradio benediktinski samostan i crkvu Svetoga Petra u 11. stoljeću. Prigodom ove obnove unutrašnjost crkve ukrašena je većim brojem slika, koje je izradio u mozaiku, vitrajima i na platnima poznati ak. slikar Josip Botteri Dini. Crkva je s apsidom duga 23,74 i široka 5,27 metara. Kada se govori o ovoj crkvi treba reći da su prije nje, na tom mjestu ili u neposrednoj blizini, bile tri crkve. Prva je bila starokršćanska crkva iz 6. ili 7. stoljeća, koja je vjerojatno služila za kršćane rimskog naselja Nareste. Na temeljima te starokršćanske crkve Petar Gumajev sagradio je sa svojom ženom Anom romaničku crkvu u 11. stoljeću i do nje samostan. Crkvu je oslikao i opskrbio je posjedima na kopnu i na otoku Braču. Ovu su crkvu vjerojatno srušili Mongoli 1242. godine. Treća je crkva sagrađena od jeseničkog župnika don Petra Nazorovića krajem 17. stoljeća, kako to izvješćuje vizitator nadbiskupa Kačića kanonik Bernardi 1748. godine. Ova je crkva bila malih dimenzija i 1909. godine srušena je da bi ustupila mjesto današnjoj crkvi.  

jesenice sv nikola krilo3. Crkva Svetog Nikole Biskupa nalazi se na Krilu. To je područna crkva za zapadni dio župe u kojoj se obavlja redovito župno bogoslužje. Sagrađena je od betona, izvana je obložena kamenom, a iznuta punom hrastovinomom. U prizemlju, ispod crkve, je veliki prostor u kojima je 2003. godine otvoren dječji vrtić. Do crkve vodi lijepa kamena skalinada. Crkva ima oblik kvadrata. Oltar prema puku, ambon i krstionica su od bijeloga kamena. Krov je betonska, ravna ploča. S lijeve strane pročelja je betonski zvonik, s polukružnim otvorima na katu za zvona, također obložen kamenom, a ispod otvora je veliki sat. Na vrhu pročelja je brončani Gospin kip, a u crkvi kip sv. Nikole. Gradnja crkve započela je za župnikovanja don Slavka Kadića 1978. godine, a rad na njezinom uređenju, poslije Kadićeva odlaska u mirovinu 1988. godine, nastavljen je za župnika don Vjenceslava Kujundžića. Crkva je posvećena od nadbiskupa Jurića 6. prosinca 1999., iako se bogoslužje u njoj održavalo već od 1989. godine, kako to stoji upisano na posebnoj ploči na pročelju crkve. Crkva ima oko 350 četvornih metara.  

jesenice uznesenje bdm krug4. Crkva Velike Gospe nalazi se u Krugu, najistočnijem dijelu Staroga Sela, a podignuta je u 19. stoljeću na mjestu starije crkve, koju navode dokumenti iz kraja 17. stoljeća, kao: dekan Marasović 1682. i Topografija sacra iz istoga vremena. Crkva je uspješno popravljana za župnikovanja don Slavka Kadića 1986. godine. Crkva je s apsidom duga 13 i široka, a širina lađe je 6,35 metara. Na istočnoj strani apside nalazi se uska sakristija 2,80 x 5,40 metara. Crkva je sagrađena od lijepo klesanog kamena. Na pročelju je kamena osmerokraka rozeta, a na vrhu pročelja lijepa preslica za tri zvona. Crkveno je dvorište ograđeno kamenim zidom. U crkvi se nalazi i drveni kor poviše vrata. Oltar je od kamena i francuskog mramora. U oltarnoj niši je drveni Gospin kip. Uz oltar je natpis: «Kadić Ante pok. Jure kupi kip Gospin a usljed oporuke istog potomci od njegove imovine nabave zlatnu krunu i sagradiše ovaj žrtvenik - 1979.» Na nadvratniku sakristije uklesana je godina 1872., što bi mogla biti godina gradnje crkve. U crkvi su dva pokrahna oltara: sv. Fabijana i Sebastijana, s oltarnom palom, i sv. Maksima, također s palom, rad Antonija Zuccaro 1876. godine.  

jesenice sv ante zeljovici5. Crkva Svetoga Ante nalazi se u Zeljovićima, selu pod brdom. Nju spominje Cosmijeva Topografija sacra i poljički dekan don Ivan Marasović 1682. godine i kaže da su je sagradili bratimi. Na nadvratniku stoji glagoljskim oznakama uklesana godina 1708., a don Ante Škobalj to čita kao godinu 1710. Ne mogu se zanijekati stariji dokumenti, pa se ova uklesana godina može uzeti kao godina popravka crkve. Crkva je imala svoju bratovštinu i nešto oranica. Crkva je bila više puta popravljana, a posljednji put 1995. godine za župnika don Vjenceslava Kujundžića. U niši baroknog oltara nalazi se kip sv. Ante, a strop je drveni brodski. Iznad vrata nalazi se kor. Crkva je sagrađena od klesanog kamena. Na pročelju je u okruglom prozoru kameni križ, a na vrhu pročelja je preslica za tri zvona.  Dimenzije crkve su 13,13 x 6 metara.

jesenice bezgresno zacece bdm6. Crkva Bezgrešnog Začeća Marijina nalazi se u Starom Selu, uz put zapadno od župne crkve. Današnja je crkva sagrađena u drugoj polovici 19. stoljeća, na mjestu stare crkve, koju spominju dokumenti iz kraja 17. stoljeća. Uz oltar nalazi se ploča s natpisom: «Marta ud. Kadića, rodom Ivaniševića - Bogu na slavu - Blaženoj Djevici Neoskvrnjenog Začeća na čast i poštovanje - ovaj žrtvenik 1889. - podiže.» Na mramornom oltaru, podignutom za tri stepenice, imaju četiri stupa i niša s Gospinim kipom. Iza oltara je sakristija. Na zidu su slike Križnog puta. Crkvena lađa je duga 12,70 i široka 7 metara. Dimenzije apside su 2,70 X 5,20 metara. Na vrhu pročelja je preslica za tri zvona, Crkva je sagrađena od lijepo klesanog kamena. Na mjestu rozete na pročelju nalazi se javni sat. Crkva je ograđena kamenom ogradom.

jesenice sv maksim sukmajsin7. Crkva Svetoga Maksima nalazi se na Sukmajsinu, lokalitetu koji je po crkvi dobio ime. Prva crkva je sagrađena u 9. ili najkasnije u 10. stoljeću. To je starohrvatska crkva od koje je ostala u 11 komada, 1945. godine razbijena, oltarna pregrada (septum), koju je Regionalni zavod 1972. godine, pod brojem 270, upisao u Registar pokretnih spomenika kulture prve kategorije. To je bila prva župna crkva za stanovnike starih Jesenica i oko nje je bilo groblje. Blagdan sv. Maksima slavi se 15. svibnja, kada župljani rado hodočaste na ovo sveto mjesto. Crkva je s četvrtastom apsidom duga 8,40, a široka 4,80 metara. Pošto se crkva nalazi na vrhu brda, više puta stradala je od groma i nevremena. Posljednji je put to bilo 1981. i iste je godine bila popravljena. Oltar je zidani stup, bez menze. Crkva je pokrivena kamenim pločama, a preslica je s otvorom za jedno zvono.  

jesenice sv andrija oblik8. Crkva Svetoga Andrije nalazi se na brdu Obliku, iza primorske planinske kose. Prvi spomen ove crkve nalazi se u Poljičkom statutu, i to u njegovu Dodatku, broj 6, od 12. listopada 1676. godine, kada su se sastali «sva poštovana vlastela i poštovani didići na Obliku kod svetoga Jadre…gdi se obavezaše da će uvijek biti u slozi s ubogima…»  Crkva je sagrađena svakako prije navedene godine. Don Ante Škobalj 1986. izradio je od maslinovog drva kip sv. Andrije na križu. Dana 12. listopada 1984. na crkvu je postavljena ploča s natpisom koji podsjeća na važnost gore navedene odluke iz 1676. godine. Crkva je pokrivena kamenim pločama. Na vrhu pročelja je preslica, oštećena i bez zvona.  

jesenice sv stjepan i sv ante pustinjak sustipan9. Crkva Svetog Stjepana nalazi se na groblju na Sustjepanu, po kojoj je Sustjepan dobio ime. U današnjem obliku potječe iz 17. stoljeća. Crkva je spojena s crkvom Svetoga Ante Opata, pa se radi toga zovu «dvostruke» ili «spojene» crkve. Crkve su podignute na temeljima starokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, a srušene u 7. stoljeću. To je bila starokršćanska grobljanska bazilika, široka 13 metara. Unutar temelja ove starokršćanske crkve u 9. ili 10. stoljeću sagrađena je starohrvatska crkva Sv. Stjepana s apsidom. Nakon što je crkva Sv. Maksima prestala biti župna crkva, crkva Svetog Stjepana sve do prve polovice 18. stoljeća, najkasnije do 1745., ako ne i ranije, bila je župna crkva. Nutarnji zid koji ih dijeli je otvoren s lukom širokim 3 metra. Nad pročeljem je preslica za jedno zvono. Nutarnja dužina crkve je 8,60, a širina 3,25 metara. Polukružna apsida je duga 2,40 i široka 2,15 metara. Čitavu širinu apside zaprema velika i nepravilna menza. U južnom dijelu svetišta je mali mramorni oltar s menzom na stupiću. Udubina za relikvije nalazi se s unutarnje strane menze. Pod je pokriven grobnim pločama. Ipak treba reći, da tijekom cijeloga 18. stoljeća nigdje ove današnje «dvojne» crkve nisu tako nazvane, nego je uvijek govor samo o jednoj crkvi Svetog Stjepana Prvomučenika s dvije lađe. Tako je crkva oslovljena 15. svibnja 1748. u vizitaciji nadbiskupa Bizze, kao i u vizitaciji nadbiskupa Dinarića od 25. svibnja 1762. u kojoj izričito stoji: «Pregledao je oltar od obojenog drva s njegovom palom na kojoj se nalaze sv. Stjepan prvomučenik, sv. Jeronim pokornik i sv. Juraj na konju. Ova je crkva pokrivena na dvije lađe.» Za oltar u drugoj lađi ističe da narod želi napraviti palu duša u čistilištu. U Podstrani se izričito navodi da je crkva Svetog Ante dvojna crkva, a ovdje ne, a izvješća pišu isti nadbiskupi, u istim vizitacijama. Na temelju toga možemo pretpostaviti da je to od početka bila jedna crkva kojoj je kasnije dodana sjeverna lađa u koju je bio smješten oltar s palom. Ta sjeverna lađa u novije je vrijeme proglašena «dvojnom» crkvom i oko toga stvorene neutemeljene priče. 

10. Crkva Svetog Ante Opata je sa sjeverne strane crkve Sv. Stjepana i na nju se naslanja, a neki je smatraju dvojnom crkvom. Oltarna menza je neobrađena ploča, postavljena na zidani i slabo ožbukani stup. Crkva je duga 6 i široka 3,60 metara. Svod je prelomljen, gotički. Iznad pročelja je preslica za jedno zvono. Ova crkva nema apsidu. Na temelju rečenoga kod crkve Sv. Stjepana možemo zaključiti da tzv. crkva sv. Ante Opata nije građena kao posebna crkva, niti je bila «dvojna» crkva, nego proširena crkva Sv. Stjepana, koja je u 20. stoljeću prozvana dvojnom crkvom.  

jesenice sv ivan krstitelj greben11. Crkva Svetog Ivana Krstitelja nalazi se na Grebenu. A prvi put je spomenuta u Supetarskom kartularu iz 11. stoljeća. O njoj više nema spomena u pisanim dokumentima, a o njoj je u narodu sačuvana predaja i ostaci ruševina, pa je 1929. godine župnik don Mladen Alajbeg na njezinom mjestu podigao betonsku crkvu. Prema natpisu u crkvenom dvorištu vidi se da je crkvu sagradio narod Kruga svojim milodarima 1929. godine. Crkvu je temeljito obnovio župnik don Slavko Kadić 1982. godine. O tome govori ploča s natpisom iznad ulaznih vrata. Crkva je duga 6,50, a široka 5,50 metara. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono.  

12. Kapelica Gospe od Karmela sagrađena je 1895. godine pod Pripalom, ispod litica brda Vršine. Duga je 2,63 i široka 2,22 metra. Sagrađena je od lijepo klesanog bijelog kamena. U kapeli je oltarić s Gospinim kipom. Gospa ima na prsima tri ruže: bijelu, crvenu i zlatnu kao simbole radosne, žalosne i slavne Krunice. Radi masovnog sudjelovanja naroda, ispred kapele je postavljen jednostavni oltar. Godine 1995., prigodom stote godišnjice, štovatelji su je obnovili. Na kapeli su željezna poluotvorena vrata.  

13. Usputne kapelice na području župe imaju dvije, a nalaze se pored puta, zapadno od župne crkve Sv. Roka. Prva je kapelica Gospe od Ružarija, s Gospinim kipom. Na njoj je napisana godina 1856., po čemu se može zaključiti da je to godina njezine gradnje. Nešto dalje prema zapadu nalazi se kapelica Sv. Ante Padovanskoga, također s kipom.

Statistika

2015. godina

 Krštenja 38
 Prvopričesnici 24
 Krizmanici 48
 Ženidbe 22
 Sprovodi 24