Raspored sv. misa

Nedjeljom: u 9.00, 11.00 i 20.00 sati.

Radnim danom: u 19.00 sati.

Povijest

Župa je osnovana 12. rujna 1994. godine na istočnom dijelu župe Materinstva Blažene Djevice Marije, kojoj je Neslanovac pripadao. Župa je povjerena svjetovnim svećenicima. Na teritoriju novoosnovane župe bila je samo kapela Svetog Dujma u Dujmovači, koja ni po veličini ni po položaju, jer je izvan naselja, nije bila prikladna za župnu crkvu novoosnovane župe. Prvi župnik je don Šimun Doljanin. Da bi se doskočilo osnovnim potrebama župe i stvorilo bilo kakav prikladan prostor za župno bogoslužje, posljednjih dana mjeseca srpnja 1994. godine, podignuta je montažna aluminijska prostorija, 13 x 8 metara, kao privremeno rješenje za župnu crkvu Sv. Marka. Sa strana montažne aluminijske crkve  postavljena su dva manja montažna sadržaja, svaki je veličine 8 x 2,50 metara, u kojima je smještena sakristija, župni ured i stan za župnika. Sve je to bilo montirano za tri dana. Površina te privremene župne crkve iznosi 100 četvornih metara. Montažna crkva je dar Caritasa iz Venecije. Župa je počela djelovati 15. prosinca 1994. godine.

Aluminijska montažna crkva ispunila je svoju zadaću mimo svakog očekivanja. Narod se od samog početka u njoj okupljao na bogoslužje  i zahvaljujući tom objektu stvorena je živa župna zajednica. U ovoj montažnoj prostoriji održavalo se bogoslužje do došašća 2003. godine, kada počelo održavati u novosagrađenoj župnoj crkvi, a montažna crkva ustupljena je župi Gospina Pohođenja u Spinutu.

Matične knjige vode se od otvaranja župe 1994. godine.

Na području župe ima oko 5.000 stanovnika.

Crkve

1. Nova župna crkva Svetog Marka Evanđelista posvećena je 2005. godine. Idejni je nacrt izradio arhitekt Maurizio Bergamo, a razradu, tj. glavni i izvedbeni dio, arhitekt Damir Rako. Izvođač betonskih radova bio je "Konstruktor", a glavninu su završnih radova napravili "Intergradnja" i tvrtka Stanka Galića. Jedan dio radova izveli su sami župljani. Crkva je uređena prema smjernicama II. vatikanskog sabora i u skladu s odredbama Rimskog misala. Prezbiterij je na dnu lađe tako da predsjedatelj može ravnati svim molitvama, ambon je na mjestu gdje spontano teži sva pozornost posjetitelja. Oltari je u središtu i tako označava Krista raspetog i uskrslog, njegovu nekrvnu žrtvu križa i stol euharistijske eshatološke gozbe. Prostor za vjernike tako je raspoređen da svima omogućuje aktivno sudjelovanje u obredima. Svetohranište je u pokrajnjoj kapelici prikladnoj za klanjanje i molitvu vjernika, napravljeno od čvrstog kamena što označava ontološku udaljenost između nas i Boga, ali su vrata ukrašena i označavaju prolaz, prijelaz, koji je učinio Krist za nas, sjedinjujući nas u svom Tijelu sa Sobom, Ocem i Duhom Svetim. Crkva je okrenuta tradicionalno, tako da je usmjerena prema Istoku, prema Kristu koji će doći u slavi, a vrata, napravljena od hrastovog plemenitog drva, gledaju na zapad. Slika, koju je napravio Maksimilijan Ferlin, nekoć student zagrebačke likovne akademije, a sada bogoslov u Biskupijskom misijskom sjemeništu "Redemptoris Mater" u Puli, napravljena je u post-modernom ključu, tj. uključuje cijeli dijapazon, od starih freska, mozaika i ikona do moderne usredotočenosti na komplementarnost boja i razvijanja njihove simbolike. Tri kruga oko Krista, odjevena u bijelo, što označava njegovu božansku slavu, obuhvaćaju zemlju (modro), nebo (plavo) i smrt (crno) koja razdvaja zemlju od neba, Krist razbija smrt i otvara prolaz između neba i zemlje. U Kristovoj su pratnji sv. Ivan Krstitelj i Blažena Djevica Marija, dva arkanđela, Mihael i Gabriel; te naši sveci: sv. Marko i sv. Dujam. Crkva je podignuta u povodu jubileja svečeve mučeničke smrti.Nova je crkva otvorena za bogoslužje na prvu nedjelju došašća 2003. godine. 

2. Kapela Svetog Dujma nalazi se u Dujmovači. U današnjem obliku podignuta je 1747. godine. Sa strana vrata, kao i na pobočnim zidovima, nalazi se po jedan prozor na luk. Poviše profiliranog nadvratnika je reljefni grb biskupa Bakića, graditelja kapele, i ploča s natpisom. U kapeli je jedan oltar od kamena, a iznad pročelja zvonik na preslicu za jedno zvono. Crkvicu je podigao Splićanin Petar Bakić, biskup  u Đakovu, o čemu govori ploča  na pročelju. Natpis u hrvatskom prijevodu glasi: «Ovo vrelo koje je za prijenosa tijela sv. Duje čudesno iz kamena udarilo pa zatim dugo vremena bilo zatrpano nanosom mulja, pobožnost Petra Bakića de Lak, Splićanina, biskupa bosanskog i đakovačkog, otklonivši zemlju povratila je koristi domovine i uresila novom širom crkvicom 1747. godine.» Prijenos sv. Dujma iz Manastirina u splitsku katedralu bio je oko 650. godine. Toponim Dujmovača spominje se 1397. godine. Svakako, toponim je povezan sa sv. Dujmom ili njegovom kapelom. Kapela i njezin okoliš s pristupnim stazama uređeni su 1998. godine. Kapelu navodi 1682. godine nadbiskup Cosmi. Duga je 6,30 i široka 4,80 metara.

 

Statistika

2015. godina

Krštenja	47
Prvopričesnici	42
Krizmanici	34
Ženidbe	15
Sprovodi	12

Ulice

Hercegovačka (neparni od 125 do kraja i parni od 128 do kraja)
Kupreška (cijela)
Ljubuška (cijela)
Magistrala Solin (neparni od 3 do 67)
Mostarska (neparni od 101 do kraja i parni od 72 do kraja)
Neslanovac (cijela)
Put Mostina (brojevi: 14,18 i 20)
Put Smokovika (cijela)
Sarajevska (parni do 46)
Solinska (samo broj 76)
Zagorski put (parni i neparni od 4 do 22)

Lokacija