Splitsko-makarski nadbiskupi
Poštovane gospođe i gospodo!
Slavlje svetoga Dujma, biskupa i mučenika, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, memorije naše prošlosti i putokaza nove budućnosti, osvjetljava naše izvore i horizonte te nas podsjeća na trajno nosive duhovne i društvene vrijednosti, koje nas povezuju i potiču na odgovorno traženje i osmišljavanje osobnog života i odnosa u društvu.
U slavljeničkom ozračju pozdravljam gradonačelnika gosp. Željka Keruma i njegove najbliže suradnike, gosp. Juru Šundova i gđu Anđelku Visković; predsjednicu Gradskog vijeća, gđu Nevenku Bečić i sve članove istoga Vijeća; splitsko-dalmatinskog župana, gosp. Antu Sanadera, predsjednika Županijske skupštine, gosp. Petroslava Sapunara; saborske zastupnike i predstavnike društveno-političkih ustanova na državnoj i lokalnim razinama, predstavnike vojske i policije, znanosti i gospodarstva, kulture i športa; kao i sve drage goste grada Splita. Radostan pozdrav vama, poštovani laureati ovogodišnjih nagrada i svima vama, dragi Splićani i Splićanke, braćo i sestre!
Osobni primjer otvorenosti i uvažavanje drugoga, poštivanje svakog čovjeka, s pravom promovira Dujma u suvremenika Grada, štoviše, uzdiže ga na dostojanstvo sveca - zaštitnika našega Splita. No, slavlje svetoga biskupa Dujma ne isključuje cara Dioklecijana. Naime, zatvorenost prema drugom i drugačijem, nepodnošenje različitosti i nasilno nametanje jednoumlja, isticanje vlastitog egoizma i samodostatnosti, trajna je opasnost od prisutnosti transformiranog i prikrivenog Dioklecijana u različitim oblicima sustava diktatura i ideologija, pa i liberalne demokracije.
Svi su novi totalitarizmi zapravo post-dioklecijanovske varijante moći koje su u sebi imale ne samo protuvjerski, već i neljudski karakter. Liberalna demokracija, koja bi trebala prerasti u ljudsku demokraciju, pobijedivši vojno fašizam, a ekonomski komunizam, susreće sada poteškoće unutar same sebe. Nepravedne strukture društva i svijeta nisu samo one izvanjske, već i daleko opasnije unutarnje, one našeg uma i srca. I sami smo tomu svjedoci. Bitne se karakteristike Dujma i Dioklecijana danas na svoj način susreću u svima nama, s jedne strane u našoj egoističnoj isključivosti i agresivnosti i, s druge strane, u našoj humanoj otvorenosti i uvažavanju drugoga.
Često se naglašava da je čovjek post-moderne još uvijek dioklecijanovac, tj. obilježen egocentrizmom te da je potrebna transformacija ega, odnosnost i otvorenost drugima, kao i Drugom - pisano velikim slovom. Na nekadašnjem Dioklecijanovu terenu potrebno je danas živjeti Dujmovim duhom. Potrebno je izići iz infantilnog egocentrizma, iz egolikog čovjeka i društva, te prijeći u humanog čovjeka i zajednicu koji se ne vrte u krugu, već se otvaraju novim horizontima; ne osporavaju se međusobno, već su kreativni; ne oponašaju, već bivaju produktivni.
Je li 14 stoljeća nakon pokrštenja Hrvata, konačno došlo vrijeme zrelosti, vrijeme naše krizme - potvrde ljudskosti i vjere? Je li došlo vrijeme prijelaza iz sebičnog egocentrizma pojedinaca, stranaka, vlasti i oporbe u punoljetnost zrelog, svjesnog i dijaloški otvorenog čovjeka i društva, gdje će Dujmov govor vrjednota otvorenosti i uvažavanja, pravednosti i solidarnosti, opće dobro i zajedništvo, svima nama u gradu Splitu i domovini Hrvatskoj, biti naš svakodnevni razumljivi i prihvatljivi jezik?
Dujmov govor je bio razuman i suvremen, na strani života i budućnosti. Može li takav postati i naš govor danas? Vjerujem da može i da mora! Od Dujma su govor vjere, nade i ljubavi prihvatile tolike generacije Splićana i nama predale, da bude govor poštenja, odgovornosti i suradnje u našim ulogama i u našim institucijama. Zar nismo ovaj jezik uz svetkovinu sv. Dujma već prepoznali u svojoj sredini, u životu naših ovogodišnjih građana laureata?
Njima čestitam, a svima nazivam - Na dobro nam došla ovogodišnja Sudamja!
Marin Barišić
Nadbiskup metropolit splitsko-makarski
