Splitsko-makarski nadbiskupi

1. Draga braćo i sestre, rođenje Blažene Djevice Marije, Majke Sina Božjega i naše duhovne majke, radosno nas okuplja u slavlju na Gospinom otoku, na svetom tlu našeg rodoslovlja i krsnog preporođenja. U rodoslovlju Isusa Krista evanđelist Matej nam donosi tri etape po četrnaest generacija. Simbolikom brojeva želi nam reći da je Sin Božji, koji je začet po Duhu Svetom i koji je ljudsku narav primio od Majke Marije, duboko uključen u obitelj cijelog ljudskog roda. U nizu rodoslovlja dolazi do prekida reda s oca na sina, te se za Isusovo rođenje kaže: „Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist.“ (Mt 1, 16) A sveti Pavao će slično reći: „A kada dođe punina vremena, koju najavljuje i prorok Mihej, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen.“ (Gal 4,4) Po Majci Mariji Božji Sin ulazi u naše ljudsko rodoslovlje i želi da se svaki od nas suobliči Njemu, prvorođencu među mnogom braćom (usp. Rim 8, 29)  i time nas čini dionicima božanskog rodoslovlja u kom smo spašeni.

2. U središtu Božjeg plana spasenja stoji žena – majka po kojoj se na svoj način dodiruje ljudsko i božansko rodoslovlje. Zato danas slavimo rođendan i Isusove i naše Majke. Svojim dolaskom na slavlje rođendana Blažene Djevice Marije ulazimo i mi sa svojim obiteljima u radosni tok rijeke božanskog milosrđa koje je svijetu poklonilo čistu i neokaljanu Majku. Ovogodišnje rođendansko slavlje još je svečanije jer nas uvodi u Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji kojeg ćemo za tjedan dana slaviti ovdje u prasvetištu Gospe od Otoka. S Majkom želimo ići ususret ovom Susretu. Jer Majka nas vodi k svom Sinu Isusu Kristu, darovatelju života. A upravo to ovim nacionalnim susretom želimo obnoviti: da nam obitelji budu izvor života i radosti, mjesta zajedništva i ljubavi, požrtvovnosti i brige za drugoga.

3. Braćo i sestre, rođendanu Male Gospe uz tolike druge narode svijeta raduje se i naš hrvatski rod koji na ovom svetom tlu opstoji već četrnaest stoljeća. No, koliko ćemo još rođendana naše nebeske Majke slaviti? Koliko ćemo još dugo opstati? Možda tri puta po četrnaest stoljeća? Odgovor na ova pitanja nalazi se u brizi i odnosu prema obitelji, zajednici muškarca i žene. Samo „u“ i „po“ obitelji život se nastavlja i imamo budućnost. Premda se i u našem brojanju obiteljskog rodoslovlja život prenosio po muškoj lozi, s oca na sina, ne smije se u našem četrnaest stoljetnom rodoslovlju zanemariti uloga žene – majke. Na to nas snažno podsjeća i današnje evanđelje. A mi želimo ostati vjerni evanđelju i evanđeoskoj logici življenja. Naravno, u tajni i daru života prisutno je i očinstvo i majčinstvo. Ali život ide po majci u njoj se rađa i ona ga rađa. Žena – majka je sa svojim čedom povezana vječno i duboko ovim nutarnjim vezom ljubavi i blizine. Stoga u hodu naših obitelji prema Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu, u sljedeću subotu i nedjelju, ovu godinu priprave posvetili smo majci i majčinstvu. Samo ti majko životnom ljubavlju pratiš rast čeda pod svojim srcem, dok ga ti oče nestrpljivo iščekuješ kako bi ga uzeo u svoje naručje. Vi drage majke, s Marijom nosite časni naslov – majka! I najbolje razumijete Majku Mariju kao i ona vas. Razumijete i njezin rođendan jer imate iskustvo slavlja koje vam u obitelji priređuju vaša djeca.

3. Doista, za Majku Mariju može se reći da je ona svetohranište jer je u svom krilu nosila Sina Božjega, onoga istoga koji je prisutan u svetohraništima naših crkava. I za tebe, poštovana majko, vrijedi da si svojevrsno svetohranište! Što je život kojeg vi u svom krilu nosite nego Božji dar po kojem je Bog prisutan u vama? Vi ste gorući grm u kojem nam se Bog objavljuje, pred kojim puni poštovanja trebamo izuti obuću jer je trudna žena donositeljica novog života. A Bog je došao da život imamo i to u izobilju! No kako se odnosimo prema ovim božanskim darovima?  Zar je moguće i zar se smije gasiti i trnuti život u majčinu krilu? Zar se smije gaziti po ovom svetom tlu? Narod koji to čini nema budućnosti. Njegovo rodoslovlje ne može poznavati ni stoljeća ni tisućljeća. Kratkog je vijeka! Stoga je vrijeme da majku i obitelj stavimo na prvo mjesto, jer su majka i obitelj put nade – izvor života i radosti!
4. Drage majke, život vašega čeda nikada se od vas u potpunosti ne odvaja. Vi pratite korake i putove svoje djece milim pogledom i toplim srcem. I kada su udaljeni od vas, vi ste svakodnevno blizu svojoj djeci. Ne samo posredstvom komunikacijskih sredstava, već prije svega onom snažnom niti ljubavi koja vas je zauvijek povezala i zbližila u trenutku začeća. A ta nit ljubavi najbolje se hrani i učvršćuje molitvom majke za dijete, ali vjerujem i molitvom djece za svoju majku! Za vašu djecu i supruga vi ste svetište i središte, srce i duša obitelji! U obiteljskoj ljepoti zajedništva najvažnija uloga je dodijeljena tebi ženo – majko! Prevažna si i za društvo i za Crkvu, a osobito si na srcu Boga koji preko tebe svijetu kojeg voli daruje novi život i spasenje.

5. U svojoj pobudnici „Radost ljubavi“ papa Franjo upozorava da smanjenje majčinske prisutnosti u društvu predstavlja ozbiljnu opasnost za samo društvo. Nažalost, danas društvo prihvaća ženu, ali ne i majku! Žena da, ali majka ne! Ako si trudna, ako želiš i imaš djecu tebi nije dostupno radno mjesto! A što reći o ženi – majci koja je i nedjeljom prisiljena biti odsutnom iz svoje obitelji. A da i ne spominjemo slučaj obitelji koja je bez vlastitog doma i mora u podstanarstvo. Što će čuti? Oprostite, ne primamo obitelj s djecom. Poznat nam je onaj slučaj kada iznajmljivač nije htio primiti dvojicu deklariranih turista. Istoga dana doznale su to i osudile sve svjetske agencije i naši domaći mediji. A tko će znati za slučaj odbijanja obitelji s djecom? Nitko osim same obitelji. I nikomu ništa! I nikomu ništa za slučaj gubljenja radnog mjesta zbog trudnoće. Zapravo, svi to skupo plaćamo! Jer ako se tako odnosimo prema majci koja nosi i daruje život ostat će nam prazna radna mjesta i bit ćemo i bez mirovina i bez rodoslovlja. Uostalom, što nam govore tolike škole bez prvašića? Mentalitet kapitalizma i produktivnosti tjera ženu da između „biti žena“ i „biti majka“ izabere ostati žena. Prisiljena je odreći se majčinstva kako bi se svim raspoloživim sredstvima – kontracepcijom, abortusom… - obranila od svog čeda koje postaje opasnost i ugroza za njezin nametnuti status u društvu. O koje sve drame u svojoj nutrini žive tolike žene, ove osjetljive, a u isto vrijeme i jake duše! S kolikim poteškoćama i izazovima se nose mnoge žene zbog sve veće pojave neplodnosti. Što bi sve učinile za dar majčinstva! Ostajemo nijemi pred ovakvim stvarnostima, ali svoj pogled i molitve upravljamo prema Majci Mariji – onoj koja je pohitala u gorje kako bi podijelila radost s Elizabetom kojoj je darovano dijete onda kada se to činilo nemogućim. No, Elizabetin život prije Ivanova začeća u starosti nije bio promašen i beznadan, jer ljubav prema bližnjemu i briga za druge uvijek sa sobom nosi ostvarenje ženstvenosti i duhovnog majčinstva. Majko Marijo, tebi povjeravamo svaku ženu koja bi htjela biti majkom, a u tom ne uspijeva. Ti ih pohodi, i moli za njih svoga Sina. 

6. Braćo i sestre, kroz ovih četrnaest stoljeća našega rodoslovlja u našoj kulturi i civilizaciji znali smo razlikovati muški i ženski rod. Znali smo što je obitelj! Znamo li to još uvijek? Ako znamo imamo budućnost. Ali ako to ne znamo, sigurno znamo da budućnosti nemamo. Naš hod obitelji ususret Trećem nacionalnom susretu obitelji želi vrednovati i svratiti pozornost sviju nas i u Crkvi i društvu na jedini mogući put i društva i Crkve – obitelj. Potrebno je usmjeriti svu našu pažnju i sva naša djelovanja prema obitelji i povratiti dostojanstvo majčinstvu u našem društvu. Vrijeme je da naše društvo prepozna i vrednuje majčinstvo i majčin odgojni rad u obitelji. To također trebaš vrednovati i ti poštovani supruže i oče, koji ćeš svojom prisutnošću i odgovornošću znati preuzeti i one kućne obveze za koje ti se čini da ti ne pripadaju. Dragi i poštovani supruže i oče, pozvan si u blagosti i strpljivosti ljubiti svoju suprugu i majku svoje djece. Jer što najviše može učiniti jedan otac za svoju djecu, tj. za čitavu obitelj i vlastito rodoslovlje? Da voli majku svoje djece, svoju suprugu! Ako je s jedne strane za zdravo društvo potrebna prisutnost majke i majčinstva, s druge strane je potrebno oca i očinstvo više povratiti u obitelj. Na to nas podsjeća i papa Franjo kada kaže da je za zdravlje obitelji i društva nužno vrednovati i majčinstvo i očinstvo kako bi se dogodilo ozbiljno vrednovanje i uvažavanje obitelji, a time i čitavog društva po njegovoj temeljnoj stanici.

7.  Mala Gospe, pod tvoju obranu i u tvoj zagovor stavljamo i svu našu djecu koja započinju novu školsku i vjeronaučnu godinu. Ti Majko znaš da sve majke s ljubavlju prate korake i putove, dane i godine svoje djece. Marijo Majko Isusova i naša majko blagoslovi sve naše majke i očeve, roditelje i djecu. Kraljice obitelji pomozi im da pod Tvojom majčinskom zaštitom budu ono što želimo s našim Trećim nacionalnim susretom hrvatskih katoličkih obitelji: Obitelj – izvor života i radosti! Amen!