Kliški dekanat
Adresa dekanatskog ureda
Dekanatski ured - Dicmo Donje: Osoje 89, 21232 Dicmo
Telefon: (021) 837-222
Dekan: don Vlado Strikić
Popis župa
| Bisko | Dugopolje | Koprivno | Muć Gornji |
| Dicmo Donje | Klis | Kotlenice | Neorić |
| Dicmo Gornje | Konjsko | Muć Donji | Prugovo |
O dekanatu
Kliški dekanat osnovan je 25. kolovoza 1964. godine. od župa koje su do tada pripadale Solinskom i Cetinskom dekanatu.
Dekanat ima 12 župa. To su: Bisko, Dicmo Donje, Dicmo Gornje, Dugopolje Klis, Konjsko, Koprivno, Kotlenice, Muć Donji, Muć Gornji, Neorić i Prugovo. Sve župe se nalaze u sastavu Splitsko-dalmatinske županije. Župničku službu obavljaju svjetovni svećenici, izuzevši župu Prugovo, koju pastoriziraju franjevci provincije Presvetog Otkupitelja.
Dekanat je dobio ime po Klisu na kojem se nalazila rezidencija hrvatskih knezova, a u 12. stoljeću imao je arhiprezbitera koji je bio sudionik splitskog crkvenog sabora 1185. godine. Služba dekana nije povezana sa službom kliškoga župnika, nego dekana imenuje Nadbiskupski ordinarijat između svećenika koji vrše župničku službu u dekanatu. Do sada je to ponajviše bio župnik Dicma Donjega, a po jednom su službu dekana vršili župnici Konjskoga i Klisa.
Područje dekanata bilo je naseljeno za vrijeme Ilira, o čemu govore ilirske gomile i gradine. Na području mućke krajine Iliri su imali jake utvrde i rimska vojska je tri godine vojevala protiv Ilira, dok konačno nije 9. godine poslije Krista ubijen ilirski vođa Baton i potom ugušila ilirski ustanak. Rimljani su na području Muća imali svoje naselje i utvdtu Andetrium, a neki smatraju da se Setovija nalazila u Sutini. U nekim mjestima ovog dekanata, Konjsko, Prugovo, Muć, pronađeni su ostaci iz starokršćanskog razdoblja, što govori o ranom prodoru kršćanstva u ovaj kraj. Na ovom području našli su se spomenici i iz starohrvatske prošlosti. Već smo spomenuli Klis kao rezidenciju hrvatskih knezova, a u Muću je za kneza Branimira (879. - 892.) sagrađena crkva Svetog Petra.
Klis je pao u turske ruke 1537. godine i bio je središte turskog sandžaka. Kliško zaleđe došlo je pod tursku vlast nešto ranije. Poznato je da je za vrijeme turske okupacije na ovom području bilo više mučenika za vjeru, kako svećenika tako i običnih vjernika. Klis je oslobođen od Turaka 1648. godine, a cijelo područje dekanata oslobođenje je dočekalo na početku Morejskog rata (1684.-1699.). Poslije oslobođenja od Turaka Klis sa svojom tvrđavom gubi strateško i vojno značenje, jer je granica prema Turskoj bila pomaknuata na Cetinu, a 1718. na Kamešnicu.
