Ovogodišnja korizmena duhovna obnova svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u srijedu 24. veljače u Gospinu svetištu Vepric kod Makarske. Središnja je tematika u ovoj Svećeničkoj godini bila usmjerena razmišljanju o svećenicima i njihovoj duhovnoj službi u svakodnevnom radu i životu, evanđeoskom pozivu i vjernosti riječi Božjoj. Program je započeo molitvenim dijelom. U pokorničkom je bogoslužju fra Mate Matić svećenicima izlagao ispit savjesti potičući pogled u osobne osjećaje pred Isusovom zapovijedi ljubavi, kako prema Bogu tako i prema bližnjima kojima su poslani naviještati Evanđelje i služiti s milosrđem. Potom je uslijedila osobna ispovijed svih nazočnih svećenika i zajedničko slavljenje euharistije. Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. U svojoj je homiliji ohrabrio svećenike za ustrajnost u svjedočenju Evanđelja i onda kad se svećenik bori s vlastitim strahovima i slabostima i kad ga ovaj svijet ne razumije ili ne prihvaća.

Temelj svećenikove sigurnosti jest svjetlo Božje riječi i njegova milost. Svećenik je i danas potreban ovomu svijetu ako je on gorući grm koji svijetli i grije, a suvišan je ako je tek neplodno stablo koje zauzima teren i troši zemlju. Središnje izlaganje korizmene duhovne obnove izložio je dr. don Josip Delić na poziv Crkve iz obreda svećeničkog ređenja: "Nastoj vjerovati što pročitaš, učiti što uzvjeruješ, živjeti što učiš!" Uloga svećenika u globaliziranom svijetu, gdje vjera postaje tek jedna u mnoštvu ponuda, iziskuje još više trajnoga osobnog napredovanja u znanju, milosti i mudrosti. Župnik je poslan naviještati i svjedočiti u društvu gdje javne osobe često ne svjedoče vjeru, ni evanđeoske vrednote, nego nebrigu i nehaj za obiteljsku vjernost, za poslovnu etiku i za vjernički moral. Stoga je predavač naglasio potrebu obnovljene uloge svećenika kako bi mogao biti istinski uzor vjere, dobrote i solidarnosti. Istaknuo je mnoge primjerne svećenike koji su odano i neustrašivo vršili svoje poslanje u teškim vremenima bezboštva. Mnogi su od njih podnijeli i žrtvu mučeništva. Bit vjere je briga za vječno te prosvjetljenje zemaljskih stvarnosti svjetlom Kristova i našeg uskrsnuća. Zahtjevno je živjeti cjelovitost navještenog evanđelja u svakodnevnim obvezama, pa mnogi pribjegavaju površnoj vjeri na mjestima ukazanja ili karizmatskih skupova. Svojim će primjerom svećenik vjernike poticati  na ustrajnost svakoga dana i u svim situacijama. U zahtjevnim vremenima svećenika još više obvezuje temeljitost naviještanja i životnog svjedočenja onoga što propovijeda. Stoga je pozvan permanentno se obrazovati, duhovno napredovati, marljivo pripremati propovijedi, sakramente, vjeronaučne pouke€¦ Pa, konačno, sve to što vjeruje i naučava provoditi u život strpljivom ljubavlju i potpunim predanjem bolesnima, siromasima, djeci, mladima, obiteljima€¦ Ali i prijateljskom blizinom onima koji su udaljeni od svjetla evanđelja da i do njih dođe Božja riječ. Neuspjesi ne smiju svećenika obeshrabriti, nego upravo potaknuti na još više molitve i pastoralnog truda. Božanske istine koje naviješta, važno je da postanu sastavni dio cjelovitog života svakog svećenika. Fra Ante Babić, postulator kauze sluge Božjega o. Ante Antića, predstavio je ovaj lik uzornog svećenika u svom vremenu. Njegov će grob pohoditi svećenici na zajedničkom hodočašću u Zagreb, 15. travnja, kad će uz grob blaženog Alojzija Stepinca slaviti euharistiju svoje svećeničke godine.

Na kraju susreta, nadbiskupijski povjerenik za duhovna zvanja, don Jure Vrdoljak, svećenike je podsjetio na neke pastoralne termine koji su pred njima: susret hrvatske katoličke mladeži u Zadru, duhovna obnova crkvenih zborova mladih, ministrantski kongres, malonogometna katolička liga i duhovne vježbe za starije ministrante. Ovaj je susret svećenika na službi u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji uobičajeno završio bratskim objedom svih nazočnih oko 150 sudionika, među kojima su bili i generalni vikar mons. Ivan Ćubelić i pastoralni vikar mons. Drago Šimundža. Nadbiskup im je zahvalio za sva pastoralna nastojanja oko dobra duša i svima poželio plodnu korizmu i sretan Uskrs.