Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je u četvrtak, 17. svibnja 2012., proslavio svoj dan i trinaestu godinu pripadanja splitskoj sveučilišnoj zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijelio svjedodžbe, diplome i nagrade studentima te povelje zahvalnosti umirovljenim nastavnicima i knjižničaru. Svečanost je započela euharistijskim slavljem, koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u koncelebraciji s dekanom KBF-a, profesorima i odgojiteljima.

Budući da se proslava Dana fakulteta poklopila sa svetkovinom Uzašašća Gospodinova, nadbiskup je u svojoj propovijedi govorio o tomu što ta svetkovina znači vjerniku u suvremenom svijetu. "Gospodinovo uzašašće na nebo radostan je događaj, koji otvara nove prostore blizine i mogućnosti. Iako su nam rastanci s dragim osobama tužni trenutci, ovaj rastanak nije tužan, nego radostan jer on briše smrt iz našega života, označava pobjedu nad zlom i svjedoči o snazi nade. Gospodin nas želi ohrabriti svojom snagom i pobjedom te nas učiniti svjedocima u ovomu svijetu", kazao je nadbiskup Barišić. Podsjetio je na poteškoće koje suvremenoga čovjeka pritišću: prevelik strah, izgubljenost i neizvjesnost te ga sputavaju u radosnom i dostojanstvenom življenju. Međutim, čovjekov zemaljski hod usmjeren je k većem cilju, k nebu. Gledajući na zemlju iz te perspektive, iz perspektive neba patnje, poteškoće i sam život imaju dublji smisao. Isus je povezao zemlju s nebom da bismo mi promatrali svoj zemaljski život iz perspektive neba. Prevedeno u akademski rječnik Isus Krist nije opcionalni kurs, nego nešto temeljno, životno bitno. Već je Stari zavjet razlikovao "astronomsko" nebo od neba koje simbolizira otvorenost budućnosti i puninu života. Stoga, slobodno možemo reći da je nebo za nas vjernike tamo gdje je Bog, ustvrdio je nadbiskup Barišić dodavši da je za razumijevanje te stvarnosti potrebno prosvjetljenje Duha Svetoga. Svjedok te nebeske stvarnosti treba surađivati s Božjom riječju, koju valja naviještati riječju ali i svjedočiti djelima. U tomu je surječju podsjetio na evanđeoske riječi koje govore o znakovima novosti koji će pratiti Isusove učenike: izgonit će zloduhe, novim će jezicima govoriti, ni otrov ni zmije ne će im moći naškoditi.
Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvorani. Dekan Fakulteta prof. dr. sc. Ante Vučković uputio je dobrodošlicu svima nazočnima, osobito velikom kancelaru KBF-a u Splitu nadbiskupu Barišiću, prorektorici Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Branki Ramljak, ravnatelju Centralnoga bogoslovnog sjemeništa mr. sc. Borisu Vidoviću i ravnatelju Nadbiskupskog sjemeništa prof. dr. sc. Mladenu Parlovu, nazočnim brojnim dekanima splitskih fakulteta, prodekanima i drugim predstavnicima fakulteta i ostalih visokih učilišta, predstavnicima znanstvenih udruga i kulturnih ustanova te nastavnicima, studentima i osoblju Fakulteta. Zahvalio je na brojnim pisanim čestitkama, osobito dubrovačkoga biskupa Mate Uzinića te dekana KBF-a zagrebačkoga, đakovačkog i ljubljanskog, dekana sarajevske Franjevačke teologije i Teološke škole u Rijeci te prorektora splitskoga Sveučilišta prof. dr. sc. Tomislava Kilića.
Sve nazočne pozdravio je metropolit mons. Barišić, izrazivši čestitke za Dan fakulteta studentima i profesorima, osobito diplomantima i nagrađenim studentima. Posluživši se slikom iz Vatikanskih muzeja Rafaelove freske "Atenska škola" na kojoj su prikazani filozofi vodeće škole antičke grčke filozofije, nadbiskup je progovorio o simbolici Platonova i Aristotelova portreta. Platon je portret Leonarda da Vincija, a njegov prst kojim upire prema gore može se protumačiti kao platonistička gesta u kojoj se ističu ideali, nebo, kao ideje koje su izvan ljudskoga poimanja. Time Rafael odaje počast Platonu, ali i Leonardu kao pioniru renesansne umjetnosti i znanosti. Aristotel, kao empirist, upire prstom u tlo kao u zemaljsku, realnu, sferu promatrača. "Platon, dakle, pokazuje na ideale koji su izvor istine i put spoznaje naše stvarnosti. Aristotel pokazuje na našu spoznaju koja ide odozdo, od konkretnog i ovog vidljivog i raste prema svojoj punini i dubini. Vjerojatno su ova dva filozofa najviše odredila misao naše civilizacije. Današnja svetkovina Uzašašća Gospodinova je spoj neba i zemlje, možemo reći Platona i Aristotela. Sve slojevitosti naše spoznaje žele otkrivati ovaj misterij, vidljivi i nevidljivi, koji se dotiče snagom svoga razuma osvijetljenoga vjerom i snagom vjere osvijetljene razumom", naglasio je nadbiskup Barišić dodavši da u tomu vidi i važnu ulogu KBF-a i svih onih koji traže, ljube i svjedoče istinu.
Prorektorica Sveučilišta u Splitu prof. Ramljak uputivši čestitku uime rektora prof. dr. sc. Ivana Pavića i u svoje osobno ime naglasila je da je KBF mala, ali veoma važna sastavnica splitskoga Sveučilišta, koje je nezamislivo bez te duhovne komponente i znanstveno-obrazovnog potencijala. U tomu je svjetlu prof. Ramljak poželjela diplomantima da se što prije zaposle.
"Katolički bogoslovni fakultet iz početne faze mlade akademske sastavnice Sveučilišta, koja se trebala snaći u svom okruženju i svoj rad i djelovanje uskladiti s novim akademskim ozračjem i zahtjevima koji dolaze iz složenih struktura odnosa crkvene i sveučilišne pripadnosti pomalo ulazi u zreliju i složeniju fazu u kojoj više nismo nošeni početnim zanosom€ť, kazao je na početku svoga govora dekan Fakulteta prof. Vučković te nastavio: "Ako se u početku činilo da će KBF zajedničkim snagama Splitsko-makarske metropolije i splitske teologije te Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i makarske visoke bogoslovije te širokom podrškom crkvenih, akademskih i društvenih struktura u akademsku zajednicu unijeti svježinu teološkoga diskursa, a u crkvene redove svjetlo teološkoga znanstvenoga uma i slobodu iz odnosa s utjelovljenim Logosom, sada postajemo svjesni kako je put složeniji nego li se to u početnom zanosu činilo i kako je za jasniju prisutnost teološke misli potreban neprestani trud, suradnja i dijalog. Potrebno je bez prestanka graditi odnose sa srodnim institucijama i s puno strpljenja raditi na međuljudskim odnosima. Ako se u početku činilo da će zanos mladog fakulteta lako iznijeti neodstatke prostora i tehničke podrške, sada opažamo koliko je važno čim prije pristupiti dugoročnom rješenju primjerenijeg prostora. To na neki neobičan način pokazuje i dobro došla odluka Velikog kancelara da se obnovi kapela€ť, kazao je dekan Vučković te je iznio izvješće o radu Fakulteta od prošlogodišnje proslave dana Fakulteta. Fakultet izvodi pet programa: Integrirani filozofsko-teološki, Preddiplomski teološko-katehetski, Diplomski teološko-katehetski i dva poslijediplomska studija: "Kršćanstvo i suvremena kultura€ť te "Povijest teologije i crkvenih institucija€ť. Podsjetio je na intenzivan rad na Statutu Fakulteta, revizijama, novim radnim mjestima, smjenama te dolaznoj i odlaznoj suradnji s drugim fakultetima i Sveučilištima. Podsjetio je na pitanje dvopredmetnoga studija, koje je zajedno s drugim teološkim učilištima u RH,  dovedeno do pred vrata HBK. Ove ak. god. uveden je informacijski sustav visokih učilišta (ISVU). Nabavljen je novi program za potrebe knjižnice KBF-a, kojim je korisnicima omogućen internetski pristup i pretraživanje knjižnične građe. Uveden je i bežični pristup internetu preko sustava europske udruge akademskih i istraživačkih mreža eduroam uz pomoć elektroničkog identiteta.
Govoreći o znanstvenom i stručnom radu i sudjelovanju u znanstvenim skupovima, tribinama, okruglim stolovima, znanstveno-istraživačkim projektima, dekan je istaknuo da su kroz proteklu godinu nastavnici objavili 6 samostalnih knjiga, 3 zbornika radova, 1 sveučilišni udžbenik, 1 godišnjak Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije Svjedok, 70 znanstvenih radova, 50 popularno pisanih stručnih članaka, recenzija, prikaza i osvrta, a poseban spomen zavrjeđuju skladbe maestra don Šime Marovića. Nastavnici su preveli više knjiga, članaka s  njemačkog, s engleskog i talijanskog jezika te su priredili nekoliko brojeva različitih časopisa i glasila. Većina nastavnika svoje radove objavljuju u časopisima Fakulteta: "Crkva u svijetu" i "Služba Božja". Nastavnici su uključeni u rad raznih vijeća i tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini. Jedan od prioritetnih ciljeva Fakluteta je unaprjeđenje i povećanje znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta i rad na projektima, potom institucionalizacija međunarodne suradnje, naglasio je dekan Vučković dodavši da u tomu smislu Fakultet planira osnovati Povjerenstvo za međunarodnu suradnju.
Među studentskim aktivnostima ističu se fakultetski mješoviti zbor na čelu s mo. Šimom Marovićem, sudjelovanje u raznim humanitarnim akcijama te izdavanje studentskoga časopisa "Odraz" i informativnoga listića "List". Prof. Vučković čestitao je studentima na zauzetosti i zaželio im daljnji uspjeh. Podsjetio je na nedavno preminuloga splitsko-makarskog nadbiskupa u miru Antu Jurića, koji je bio nadbiskup u trenutku osnivanja Kbf-a, a kojemu je danas rođendan. Zahvalu je uputio rektoru Sveučilišta i prorektorima, svim nastavnicima Fakulteta i dosadašnjem dekanu prof. dr. sc. Nediljku Anti Ančiću, osobito svojim prodekanima doc. dr. sc. Alojziju ÄŚondiću i prof. dr. sc. Dušku Mori, potom pomoćnom osoblju, studentima i studenticama. Na tri studijska programa u ovoj akademskoj godini, 2011./2012., upisano je sveukupno 198 studenata i 2 studentice gošće.
Potom je uslijedila dodjela diploma i svjedodžbi za 41 studenata/studenticu. Desetero ih je postiglo zvanje magistra/magistre teologije, petero ih je steklo zvanje diplomiranoga teologa i teologinje, pet studentica steklo je zvanje diplomirane katehistice, a jedanaestero je postiglo zvanje magistra/magistre katehetike. Desetero je primilo svjedodžbe prvostupnika /prvostupnice katehetike. Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu, Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagrada dodjeljuje studentu koji je položio sve predmete cjelovitoga studija te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrade se dodjeljuje Luciji Meštrović. Ona je u prošloj ak. god. 2010./2011. odslušala cjeloviti program Preddiplomskog teološko-katehetskog i položila ispite iz svih predmeta s prosječnom ocjenom izvrstan (4,75). Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se Irena Cuculić, studentica druge godine Diplomskoga teološko-katehetskoga studija. U prošloj je akademskoj godini ostrvila 60 ECTS bodova s prosječnom ocjenom (5,00). Treća nagrada dodjeljuje se studentu koji ima najbolji seminarski rad u protekloj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se seminarski rad Mate Andrijevića, student četvrte godine Integriranoga filozofsko-teološkog studija. Seminarski je rad izradio pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Mužića pod naslovom "Filozofija roda kroz feminističku prizmu Judith Butler". Rad je ocijenjen ocjenom izvrstan (5,00). Prigodne povelje zahvalnosti dodijeljene su prof. dr. sc. Juri Brkanu i doc. dr. sc. Boži Norcu-Kljaji te fra Petru Ä?ukiću za rad u knjižnici, koji su prošle akademske godine otišli u mirovinu. Akademski čin uzveličao je pjevanjem mješoviti zbor fakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije Bernardice Matijević i pod ravnanjem mo. Šime Marovića.