Raspored sv. misa

Nedjeljom: u crkvi Uznesenja BDM u 11.00 sati (ljeti u 9.00 sati).

Radnim danom: u crkvi Uznesenja BDM u 8.00 sati (ili po dogovoru).

Povijest

Svib se nalazi na prometnici koja vodi od Ciste Provo prema Aržanu. Glavnina župe smještena je oko malog polja, a neki zaselci na obližnjoj visoravni. Na području župe bila je samo jedna ilirska gradina i jedna gomila, koje su samljevene za pijesak prigodom asfaltiranja ceste 1978. godine. To su sve do nedavno bili jedini znakovi ilirskog življenja na ovom području.

Današnja župa Svib od davnine je pripadala velikoj župi Radobilji sa sjedištem u Katunima i sve do 1849. godine Svib je bio kapelanija Radobilje. Organski dekret iz 1849. godine, broj 52, kapelaniju Svib, zajedno s Dobranjama, priključio je osamostaljenoj župi Aržano. Tako je stanje ostalo sve do 1918. godine, kada je Svib postao samostalna župa.

Župna kuća nalazi se na raskršću seoske ceste i glavne prometnice koja vodi u Aržano. Iako je gradnja započela 1886. godine, kuća je konačno završena 1900. godine, za upravljanja župom don Ilije Ujevića. Kuća je dobila današnji izgled 1937. godine, za don Marina Kuvačića, župnika susjednih Dobranja i eskursorijalnog upravitelja Sviba. Nakon Drugog svjetskog rata komunistička je vlast na katu kuće dala stan učiteljima, a u prizemlju je bila otvorena prodavaonica. Kuća je vraćena župi 1969. godine, a do tada župu je posluživao župnik iz Dobrana don Petar Kovač (1946.-1966.). Godine 1966. u župu je došao župnik don Stipe Knezović, koji je stanovao u privatnoj kući don Filipa Brdara. Nakon što je 1969. godine kuća vraćena župi, tadašnji župnik don Petar Rodić kuću je temeljito obnovio, stavio betonske ploče, promijenio krov i doveo je u današnje stanje i ispred nje ogradio dvorište.

Prije izgradnje ove kuće, svećenici su stanovali u staroj i neuglednoj kućici, koja se nalazi s istočne strane današnje kuće. Nju je don Petar Rodić uredio i pretvorio u vjeronaučnu dvoranu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata uništen je župni arhiv, pa su tako stradale i matične knjige.

Matične knjige od 1949. godine nalaze se u ŽU. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1940. godine nalaze se u NAS.

Župa je 1938. godine 1.040 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je 585.

Crkve

1. Stara župna crkva Svetog Ante sagrađena je 1747. godine kako je to uklesano na nadvratniku. Bila je duga 8,50 i široka 5,80.  Oko nje je župno groblje. Crkva je povećana 1832. godine. Podignuta je za jedan metar i dodana joj je apsida duga 6 i široka 4 metra, što je i danas vidljivo na zidovima crkve. U cijeloj je crkvi krov presvođen. Ispred crkve je kameni oltar koji je služio za slavljenje mise prigodom većih okupljanja vjernika. Na sredini pročelja je šesterokrata rozeta,a nad pročeljem je zvonik na preslicu za tri zvona. U crkvi su dva oltara od bračkog kamena. Na glavnom je oltaru stari kip sv. Ante, a na pobočnom Gospinom oltaru je stari Gospin kip.  

2. Nova župna crkva Uznesenja Marijina sagrađena je 1974. godine, za župnikovanja don Petra Rodića. Idejni nacrt izradila je Đena Hamzić iz Rima, a ostvarenje nacrta izveo je inženjer Tomo Nogolica iz Metkovića. Crkva je centralnog tlocrta s betonskim natkrivenim trijemom po dužini cijelog pročelja. Na kraju trijema podignut je vitki zvonik s ravni završetkom i križem, projektirao ga je Marko čevro.Unutarnje i izvanjsko uređenje crkve, s gradnjom zvonika, završeno je tek 1995. godine, za župnikovanja don Ante Čipčića. Crkva ima oko 200 metara četvornih unutarnjeg prostora. Posveta crkve obavljena je od nadbiskupa Ante Jurića 31. prosinca 1995. U crkvi je brončani Gospin kip, rada Stipe Sikirice, a poklon Marijana Bodrožića pok. Markice. Vitraj Marijina uznesenja, rad Frane Para, poklonio je Ivo Čondić Marinković.. Brončanu Čoku, simbol hrvatske povijesti, darovao je Jozo Grabovčan. Postaje Križnog puta darovao je Marić Čondić. Mramorni oltar poklonio je dr. Roko Čondić. Oko crkve podignut je ogradni zid od benkovačkog kamena.

Statistika

2015. godina

Krštenja	3
Prvopričesnici	-
Krizmanici	-
Ženidbe	2
Sprovodi	5

Lokacija