Župa sv. Ciprijana b. i m. - Gata
Adresa: Sv. Ciprijana 2, 21253 Gata
Telefon: 095 582 9532
E-mail: zupasvciprijana@gmail.com
Župnik: don Luka Stipinović
Raspored sv. misa
Svete mise nedjeljom preko cijele godine
Čišla: 9:00
Gata: 10:30
Svete mise preko tjedna (pon-sub)
Zima: 17:00h
Ljeto: 19:00 h
Prijelazno razdoblje jesen proljece 18:00 h
Župni blagdani: po tradicionalnom rasporedu koji se najavljuju uvijek na župnim obavijestima nedjelju prije samog blagdana.
LJETNI RASPORED (kroz srpanj i kolovoz)
Nedjeljom
Gata - 9.30 sati;
Čišla - 8.00 sati.
Svete mise radnim danom su u 8.00 ili 17.00, 18.00 ili 19.00 sati, ovisno o dobu godine.
Povijest
Župa Gata nalazi se na zapadnom dijelu plodne kotline u kojoj je smješteno nekoliko sela. Područje je bogato izvorima žive vode i bilo je nastanjeno davno prije dolaska Hrvata u 7. stoljeću. Gata su dobila ime po starom naselju iz rimskoga vremena zvanom. Gadate I kršćanstvo se ovdje vrlo rano proširilo, što potvrđuju arheološki ostaci starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća, 20 X 18 metara, na kojoj je podignuta današnja župna crkva. Gata su u povijesti Poljičke Republike bila jedno od središnjih sela, jer je na području župe povijesni Gradac s crkvom Svetoga Jure, gdje su stari Poljičani birali svoga kneza i donosili odluke važne za Poljica.
Nije poznata točna godina osnivanja župe, ali svakako ona se spominje već u 14. stoljeću.
Organski dekret iz 1849. godine, br. 93, ukinuo je dotadašnju župu Čišlu, te je zbog blizine i malog broja stanovnika sjedinio njezin zapadni dio sa župom Gata, a istočni i veći dio sela sjedinio s Ostrvicom, koja je postala izložena kapelanija Gata.
U svojoj dugoj povijesti župa je doživjela najteže stradanje 1. listopada 1942. godine od kninskih četnika pod pokroviteljstvom talijanskog vojnog zapovjedništva u Kninu, kada je pobijeno 79 nevinih stanovnika.
Župna kuća sagrađena je za župnikovanja don Frane Mihanovića godine 1960. Staru župnu kuću u zaselku Pocelj zapalili su četnici 1. listopada 1942. godine, kada su izvršili pokolj nedužnog stanovništva. Godine 2002. župnik don Vlado Đuderija izvršio je temeljitu obnovu župne kuće od temelja do krova. U staroj bratimskoj kući, kod župne kuće, otvoren je 1974. godine Poljički muzej s mozaikom 10,30 x 1,80 metara, rad ak. slikara Joke Kneževića. Ispred muzeja je 27. kolovoza 1989. godine podignut brončani spomenik Popu glagoljašu, djelo ak. kipara Krune Bošnjaka. Do muzeja je i vjeronaučna dvorana, sagrađena 1981. godine, kada je i blagoslovljena od nadbiskupa Franića 1. studenoga 1981. godine.
Matične knjige R od 1902. do 1948. i V 1947. nalaze se u MU Omiš. Matične su knjige stradale zajedno sa župnom kućom 1942. godine. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1940. nalaze se u NAS.
Župa je 1938. godine imala 860 duša. a 2001. godine bilo ih je 730 (Gata 630, Čišla 100).
Crkve
1. Župna crkva Svetoga Ciprijana u današnjem obliku sagrađena je oko 1750. godine na temeljima starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća. Arheološka istraživanja 1985. godine dokazala su da su na temeljima te starokršćanske crkve bile podignute tijekom hrvatskog srednjovjekovlja dvije crkve, pa je ova današnja treća hrvatska crkva Sv. Ciprijana. Duga je 25 i široka 8,50 metara. Crkva je jednobrodna građevina sagrađena od klesanog kamena. Nad pročeljem je zvonik sa završnom piramidom i sa dva otvora s polukružnim završetkom sa svake strane na katu za zvona, visok je 17 metara, a podignut je u drugoj polovici 19. stoljeća.
Crkva je 1966. godine doživjela nutarnju obnovu i preuređenje svetišta s oltarom prema puku. U crkvi su još dva mramorna pokrajna oltara, Gospin i Duša u čistilištu. Arheološka istraživanja ogolila su temelje crkve, što je ugrozilo njezinu stabilnost, pa su se za vrijeme nekoliko manjih potresa pojavile pukotine na zidovima i zvoniku. Uzdrmane temelje, zidove i zvonik sanirao je 1999. godine, za župnikovanja don Vlade Đuderije, «Konstruktor», građevinsko poduzeće iz Splita.Na krov je postavljena armirano betonska ploča i na nju nova kupa.
2. Crkva Svetoga Jure na Gracu u današnjem je obliku podignuta 1933. godine na mjestu srednjovjekovne crkve. Od stare crkve ostala je samo polukružna apsida. Crkvica je temeljito obnovljena 1972. godine. Tom je prigodom postavljen oltar prema puku, a sliku sv. Jure izradio je ak. slikar Joko Knežević. Godine 1995. s južne strane crkvice podignut je na otvorenom kameni oltar za prigodna slavlja i popločan prostor oko oltara. Crkvica je bez narteksa duga 4,60 i široka 3,60 metra.
3. Crkva Uznesenja Marijina u Smovu spomenuta je od nadbiskupa Cupillija u izvješću vizitacije iz 1711. godine, što znači da je sagrađena prije navedene godine, vjerojatno krajem 17. stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka. Crkva je temeljito obnovljena za župnikovanja don Stanka Vrnoge 1994. godine. Tom je prigodom postavljen u crkvenom dvorištu stari kameni oltar sv. Ciprijana i uređen je prilaz crkvi.
4. Crkva Svetoga Ivana Krstitelja spomenuta je u gore navedenoj vizitaciji nadbiskupa Cupillija iz 1711. godine, kao i tridesetak godina ranijoj Topografiji, iz vremena nadbiskupa Cosmija, koja navodi da joj je naslovnik sv. Ivan Evanđelist. Svakako, u njoj se slave mise na blagdane obaju svetaca. Po tome bi se moglo zaključiti da je sagrađena prije turske okupacije. Crkva je s trijemom i apsidom duga 10 i široka 4,70 metara. Iznad pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono. Cijela je crkva ima bačvasti svod od sadre i pokrivena je kamenim pločama. Mramorni barokni oltar odnekud je donesen i naknadno postavljen. I trijem je naknadno dograđen. Crkva je temeljito obnovljena 1979. godine, kada je uređen i crkveni okoliš.
5. Crkva Svetoga Roka nalazi se ispod mosorskih stijena, pokraj napuštenog zaselka Miloša. Podignuta je početkom 20. stoljeća od klesanog bijelog kamena. Sagrađena je na mjestu stare crkve, koja se spominje u dokumentima iz 1680. i 1711. godine. U crkvi je barokni mramorni oltar. Na njoj je zvono iz 1518. godine. Crkva je temeljito popravljena 1988. godine.
6. Crkva Svetoga Petra Apostola nalazi se u selu Čišla. To je bila župna crkva sve do 1849. godine, kada je župa ukinuta i njezin zapadni dio pripojen župi Gata. Crkva je sagrađena između 1745. i 1748. godine od klesanog kamena i četvrtastom apsidom. Zvonik sa završnom piramidom i biforama na katu za zvona podignut je 1902. godine. Crkva je obnovljena 1982. godine i tom je prigodom menza kamenog oltara iz 1926. godine odvojena i preuređena za oltar prema puku. Crkva je s apsidom duga 11,50 i široka 6 metara. Godine 2002. župnik Đuderija na krov je postavio armiranu betonsku ploču i novu kupu, obnovio je zvonik i uredio crkveni okoliš.
7. Crkva Gospe od Snijega nekada je bila župna crkva župe Čišla. Sagrađena je na samom rubu mosorskog masiva. Crkvu spominje Topografija iz 1680. godine, što znači da je vjerojatno sagrađena prije dolaska Turaka u 15. stoljeću. Kada se promatra njezin današnji izgled, vidljivo je da je današnja crkva dograđivana. Donji dijelovi zida znatno su širi od gornjih, a i rustičnije su građe. Svod je bačvast, a krov pokriven kamenim pločama. Nesimetrične su i dimenzije crkve. Godine 1925. u crkvu je prenesen barokni oltar iz crkve Svetoga Petra u Čišli, kad je u njoj bio podignut novi oltar. Na oltaru je bila stara i nestručno obnovljena Gospina slika, koja je 1989. godine uklonjena i na njezino mjesto postavljen reljef s Gospinom glavom, rad ak. kiparice Julijane Voloder iz Zagreba. Crkva je obnovljena 1978. godine.
8. Crkvica Svetoga Ante Padovanskoga nalazi se u Skočibama, a vlasništvo je obitelji Pivčevića iz kojih je bilo više svećenika glagoljaša, koji su crkvicu sagradili za dnevno služenje mise. Obnovili su je 2000. godine njezini vlasnici, braća Pivčevići.
9. Kapelica Bl. Djevice Marije je usputna kapelica, koja se nalazi u središtu Gata, uz cestu s koje se skreće prema župnoj crkvi. Kapelica je duga 130, široka 110 i visoka 270 cm. U njoj se nalazi Gospina slika, a poviše otvora je natpis: «Divice milostiva, moli za nas!»
10. Crkvica sv. Jure nalazi se na vrhu Mosora (1318 m). Često je stradavala od groma i danas je to ruševina. Duga je 4,50 i široka 3,40 metara. Nije poznata godina njezine gradnje. Postoji plan da se obnovi i osposobi za bogoslužje. S južne vanjske strane crkvice postavljena je kamena menza (oltar).
