potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa sv. Mihovila ark. - Dugopoljedugopolje sv mihovil

Adresa: Š. Vukovića 2, 21204 Dugopolje
Telefon: (021) 655-144

Facebook stranica župe: Župa sv. Mihovila ark. Dugopolje

Župnik: don Ivan Ćubelić

Raspored sv. misa


Nedjeljom: u župnoj crkvi u 8.30 i 10.45 sati;

Radnim danom: večernja misa
(u zimskom vremenu u 17.00, u proljeće i jesen u 18.00, a ljeti u 19.00 sati);

Blagdanom: u 10.00 sati.

Povijest

Dugopolje je dobilo ime po kraškom, dugom polju uz koje je sa sjeverne strane nastalo naselje. U današnjem zaselku Vučkovići, u podnožju brda Trišnjevac pronađeni su predmeti iz mlađeg kamenog doba koji su nastali oko četiri tisuće godina prije Krista. Polje je pružalo osnovne uvjete života starim Ilirima, čije se gomile i gradine i danas vide na više lokaliteta.  Na području Dugopolja pronađeni su predmeti i iz rimskoga razdoblja, grob s nadgrobnim spomenicima (stelama) s natpisima na lokalitetu Crkvini kao i sarkofag sa stelama u blizini župne crkve.  Hrvati su se u ovom kraju rano nastanili. Naime, Dugopolje se nalazi u zaleđu Klisa i s velikom vjerojatnošću možemo pretpostaviti da su hrvatski knezovi, koji su na Klisu imali svoj dvor, tu naselili svoje kmetove koji su obrađivali polje. Prvi spomen zemlje Dugopolje potječe iz 1283. godine, kada plemić iz Klisa Ivan kupuje od Klišanina Vlčete pok. Mihovila zemlju Dugopolje za 60 libara malih mletačkih denara, te 200 koza i 3 svinje.  U jednom dokumentu iz 1397. godine, među mjestima koja spadaju u «kliški kotar», navodi se i selo Dugopolje. To je prvi spomen sela Dugopolja.

O srednjovjekovnoj hrvatskoj naseljenosti Dugopolja govore stećci koji se nalaze nedaleko od nekadašnje željezničke postaje, a bilo ih je i kod župne crkve. Dugopolje je došlo pod tursku vlast 1524. i ostalo u turskim rukama do 1684. godine.  Za vrijeme turske vladavine u Dugopolju se naselilo muslimansko i pravoslavno stanovništvo, što potvrđuje apostolski misionar don Nikola Bijanković, koji je 1681. godine došao u Dugopolje i držao propovijedi koje su slušali ne samo kršćani nego i Turci. Tada je «u Dugopolju bilo oko 100 pravoslavaca i isto toliko muslimana».  Godine 1687., u jeku Morejskog rata između Turske i Mletačke Republike, doselilo se novo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine, kada je zapovjednik mletačkog konjaništva Zeno prodro do Rame te mu se pod vodstvom franjevaca pridružilo oko 5000 ljudi, od kojih se jedan dio naselio u cetinskim, a drugi po zagorskim selima, među kojima se navodi i Dugopolje.  Poslije oslobođenja od Turaka splitski nadbiskup Stjepan Cosmi osnovao je župu kojom su upravljali svjetovni svećenici. Nije poznata točna godina osnivanja župe, svakako je to bilo nedugo poslije oslobođenja od Turaka godine 1685. Naime te godine u Dugopolju se nalazi župnik, svećenik glagoljaš don Ivan Čulinovi. (Kovačić, Popis dugopoljskih župnika, Zbornik, str. 250). Tadašnja je župa obuhvaćala i današnju župu Kotlenice s Liskom.

Župnik je 1718. godine stanovao u skromnoj i tijesnoj kućici. Današnja župna kuća sagrađena je u 19. stoljeću. Kuća je jednokatnica od klesanog kamena. Više puta bila je popravljana. Veća obnova kuće bila je 1903. godine sredstvima Vjerozakonske zaklade. Temeljita obnova kuće izvršena je u drugoj polovici 20. stoljeća. Obnovu je započeo don Pavao Vuković, a nastavio don Nedjeljko Ledić i završio don Ljubo Bodrožić. Župne matične knjige potječu iz 1814. godine.  
Godine 1709. Dugopolje je imalo 70 kuća i 530 duša. Godine 1754. imalo je 140 kuća i 1754 stanovnika, a 1850. godine 232 obitelji i 1255 duša, kako donose vizitacije nadbiskupa iz navedenih godina.

Matične knjige R od 1900. do 1940., dva sveska, nalaze se u MJU Dugopolje. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1818. do 1940. godine nalaze se u NAS. U ŽU nalazi se Stanje duša iz 1860. godine.

U župu su došle redovnice Služavke Maloga Isusa godine 1961. U početku su sestre stanovale u župnoj kući. Godine 1972. nastanile su se u novoj svojoj kući kod župne crkve. Sestre pomažu u katehizaciji, vode crkveno pjevanje i obavljaju sakristansku službu. 

Godine 1938. u župi je bilo 3.008 duša, a 2001. godine bilo ih je 2.676.

Crkve

dugopolje sv mihovil1. Nova župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela sagrađena je nedaleko od stare crkve 1938. godine. Gradnja je započela 1935., za župnikovanja don Mije Kalebića, a završena 1938. godine, za župnikovanja don Šimuna Karamana. Za vrijeme gradnje radove je nadzirao župni pomoćnik don Klement Tadin. To je velebna kamena, trobrodna građevina, duga 35, široka 19 i visoka 15 metara. Crkva je sagrađena od klesanog bijelog kamena u obliku latinskog križa. Na pročelju je atrij s velikim triumfalnim lukom, koji nas podsjeća na kotorsku katedralu Svetog Tripuna, i dva zvonika s kamenim završnim piramidama, dograđena za župnikovanja don Špirka Vukovića 1958. godine. Zvonici su visoki 33 metra. Na južnom je postavljen javni sat. Pod je od bijelih kamenih ploča, a oltar od kamena s mramornim stupićima s prednje strane po tri mramorna stupića koji drže oltarnu menzu. Crkva je posvećena sv. Mihivilu Arkanđelu, a suzaštitnik je sv. Jeronim.Za župnikovanja don Pave Vukovića drvena krovna konstrukcija zamijenjena je betonskom na koju je postavljena betonska ploča i kupa. Podignut je oltar prema puku i tom je prigodom svetište produženo prema lađi za 4 metra. Ti su radovi završeni 1970. godine. Crkvu je posvetio biskup Bonefačić na blagdan sv. Jeronima 1938., a nacrt je izradio arhitekt Emilio Cicilijani, koji je projektirao i crkvu u Dicmu Donjem. U nišama do svetišta nalaze se kipovi Srca Isusova i Bl. Dj. Marije, a uz stupove lađe do svetišta nalaze se kipovi sv. Jeronima i sv. Mihovila Arkanđela. 

dugopolje sv mihovil stara2. Stara župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela nalazi se u groblju. Crkva je temeljito obnovljena 1997. godine zaslugom Općine Dugopolje i raznih donatora. Tada su vršena arheološka istraživanja i ustanovljeno je da je crkva više puta bila nadograđivana. Današnje dimenzije crkva je dobila 1768., a bilo je nutarnjih preuređenja i 1829. godine. Poslije izgradnje nove župne crkve ova je crkva ostala zapuštena, a nakon Drugog svjetskog rata krov se iznad lađe posve urušio. Ostao je sačuvan barokni oltar.

Kada je na tom mjestu sagrađena prva crkva ne može se ništa sigurno reći. Neki podaci govore da bi to moglo biti prije dolaska Turaka. Neki kartografi iz druge polovice 16. stoljeća na svojim crtežima Klisa unose i Dugopolje pod nazivom Sv. Mihovil, «S. Michel» ili «S. Michiel».  Jer je mjesto postojalo u srednjem vijeku, teško je zamisliti da nije bilo nikakve crkve. U crkvi je pronađen stećak i presvođeni grobovi, što govori o njezinoj starosti. Prva je crkva nastradala od Turaka. Crkva je popravljena, a možda i dograđena 1700. godine, naime, ta je godina uklesana iznad vrata. 

dugopolje kute sv roko3. Crkva Svetog Roka nalazi se u zaselku Kute, na istočnoj strani Dugoplja. To je jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom, sagrađena vjerojatno početkom 19. stoljeća, na mjestu starije, porušene crkve iz druge polovice 18. stoljeća, vjerojatno nakon 1783. godine kada se kuga iz Kotlenica spustila u Dugopolje, pa je i crkva podignuta na istočnoj strani sela, onoj od Kotlenica. U apsidi je kameni oltar sa kraja 19. stoljeća. Na oltaru je drveni kip sv. Roka. Osim sv. Roka, u crkvi se još štuju Gospa od Zdravlja i sv. Ante. Crkva je temeljito obnovljena za župnikovanja don Ljube Bodrožića 1983. godine. Crkveni prostor ograđen je suhozidom.  Crkva je duga 12 i široka 6 metara.

dugopolje gospa u dnu polja pohod bdm4. Gospina kapelica u dnu polja nalazi se uz put Dugopolje – Kurtovići. Posvećena je Gospinu pohođenju, a sagrađena je 1923. godine. Kapelica ima bačvasti svod. Na pobočnim zidovima nalazi se po jedan prozorčić s polukružnim završetkom. Nad pročeljem je preslica za jedno zvono s kamenim križem, a u kapeli je oltarna menza na kamenom stupu i Gospin kip.  Duga je 4,20 i široka 3,50 metara. Nedaleko od ove kapelice bila je starija i manja kapelica koja je srušena prigodom izgradnje sadašnje.

Uz glavnu cestu Split – Sinj, na predjelu Kapela, nalazi se kapelica posvećena Gospi od Ružarja. To je usputna kapelica u vlasništvu crkve kod koje se javno bogoštovlje ne obavlja.

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 25
 Prvopričesnici 31
 Krizmanici 43
 Ženidbe 15
 Sprovodi 45