potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa sv. Martina b. - Donje Selo (Šolta)donje selo solta sv martin

Adresa župnog ureda u Grohotama: Igališće 22, 21430 Grohote
Telefon: (021) 654-132

 

Župnik: don Vinko Beus

Raspored sv. misa


Od 6. studenoga do 5. lipnja
Sveta misa je nedjeljom u 11.30 sati.

Od 5. lipnja do 6. studenoga
Sveta misa je nedjeljom u 11.00 sati.

Povijest

Župa Donje Selo nalazi se na sjeverozapadnoj strani otoka Šolte. Područje župe bilo je naseljeno već u prapovijesti. Na to upućuje utvrđena uzvisina Gradina. O naseljenosti ovoga dijela otoka Šolte za rimske vladavine govore ostaci materijalne kulture, kao što je rimska keramika, temelji gospodarskih zgrada, presvođene obiteljske grobnice i grob s dječjim kosturom i staklenim bočicama te glinena svjetiljka. Kršćanstvo je na cijelom otoku, pa tako i u Donjem Selu, bilo rašireno prije dolaska Hrvata, što potvrđuju pronađeni temelji starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća kod crkve Svete Jelene, kao i starokršćanski sarkofag koji je u 14. stoljeću upotrijebljen za oltar u crkvi Sv. Martina. Nakon razaranja Salone 614. godine mnogi su se salonitanski kršćani naselili na Šolti, pa je njihovim dolaskom broj kršćana na otoku osjetno porastao. Ovom romanskom i romaniziranom stanovništvu otoka pridružio se nešto kasnije hrvatski živalj, koji je tijekom 9. stoljeća primio kršćansku vjeru i postupno preuzimao vodeću ulogu. Posljednji val hrvatskih doseljenika na otok zbio se za vrijeme turskih osvajanja od 15. do 17. stoljeća. 

Vjerojatno je sve do konca 14. stoljeća cijela Šolta bila jedna župa, kako je to bilo i u drugim našim krajevima. Već krajem 15. stoljeća, u popisu župa splitske nadbiskupije iz 1495. godine, spominju se dvije župe: Grohote i Gornje Selo. U to su vrijeme donjošoltanska naselja: Donje Selo, Srednje Selo i Grohote sačinjavala jednu župu Svetog Stjepana sa sjedištem u Grohotama. Pri kraju 16. stoljeća od dotadašnje župe Grohote odijeljena su ostala dva sela od kojih je ustanovljena posebna župa Donje Selo i Srednje Selo s vlastitim župnikom, koji je stanovao u Donjem Selu. To odjeljenje od Grohota bilo je između 1579. i 1598. godine. Naime, u izvješću apostolskog vizitatora Augustina Valiera iz 1579. godine izričito stoji da se pod ovom župom (Grohote) nalaze druga dva sela Srednje Selo i Donje Selo. A u izvješću vizitacije apostolskog vizitatora Mihovila Priulija iz 1603. godine stoji da je jedan župnik vodio brigu za sva tri sela, ali je u prethodnim vizitacijama određeno da se odrede dva svećenika: jedan za Grohote, a drugi za dva druga sela, Donje Selo i Srednje Selo. Tada je u Donjem Selu bio župnik don Stjepan de Floris, koji je u župi već pet godina, tj. od 1598. godine. Isti vizitator tada spominje  matične knjige krštenih i vjenčanih i naređuje da se vode matice  umrlih i krizmanih.  Sve to govori da je župa otprije postojala. Polovicom 19. stoljeća u Donjem Selu je bilo 380 stanovnika i do toga vremena župa je bila samostalna. Organski dekret iz 1849. godine sve je šoltanske župe sveo na izložene kapelanije, izuzevši župu Grohote kojoj su bile podložne sve ostale župe.  

Župna kuća na kat sagrađena je od klesanog kamena 1904. godine. Stara kuća bila je dotrajala i nije se isplatilo trošiti novac u njezinu obnovu. Nova je kuća sagrađena za 18.472 krune, od čega je državna blagajna isplatila dvije trećine, a jednu trećinu sakupili su župljani. Kasnije je unutrašnjost kuće više puta bila uređivana. Posljednje uređenje izvršeno je za župnikovanja don Jakova Rančića (1992. - 2002.).  

Matične knjige R od 1838. do 1871.; U od 1841. do 1885. nalaze se u DAS. Knjige R od 1825. do 1838.; V od 1851. do 1857.; U od 1759. do 1861. nalaze se u DAZ. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1942. nalaze se u NAS. Tri Stanja duša, iz 1828., 1868. i 1875. nalaze se u ŽU.  Prije smo vidjeli da je apostolski pohoditelj Priuli 1603. godine ustanovio da su već tada postojale matice krštenih i vjenčanih, te da je naredio da se vode i knjige umrlih i krizmanih. Te prve matične knjige tijekom vremena su propale.

Župa je 1938. godinet imala 850 stanovnika, a 2001. godine bilo ih je samo 158.

Crkve

donje selo solta sv martin1. Župna crkva Svetog Martina Biskupa. Najstariji dio crkve je onaj iza glavnog oltara u kojemu je smještena sakristija. To je zapravo bila prva crkvica iz 14. stoljeća, koja je već 1579. godine imala dva oltara, glavni sv. Martina i pokrajni sv. Katarine. U zidnoj niši pored glavnog oltara nalazi se renesansni tabernakul, rad domaćeg nepoznatog majstora. Za glavni oltar upotrijebljen je starokršćanski sarkofag iz 6. stoljeća. Godine 1685. godine crkva je bila proširena. Uređenje crkve dosta se oteglo, pa je bila posvećena tek od nadbiskupa Bizze 7. ožujka 1750. godine, kako stoji na uklesanom natpisu. Crkva je obnovljena 1902. godine, kada je dobila današnji izgled. Sa strane pročelja izgrađen je zvonik s biforama na katu za zvona i završnom piramidom. Tada je crkva dobila pet kamenih oltara, koji su ukrašeni mramornim intarzijama. Godine 1978., za župnikovanja don Ivana Sučića, crkva je obnovljena i tom je prigodom postavljen oltar prema puku. Na glavnom oltaru nalazi se pala s likom Bogorodice okružene anđelima i likovima sv. Martina i sv. Ivana Krstitelja. Palu je naslikao flamanski majstor Pieter de Coster (17. st.). 

donje selo solta sv jelena2. Crkva Svete Jelene u današnjem je obliku sagrađena krajem 17. stoljeća, jer je spominju dokumenti iz vremena nadbiskupa Cosmija. To je jednobrodna kamena građevina sa zvonikom na preslicu za jedno zvono i okruglim kamenim prozorom na pročelju. U njezinim zidovima nalaze se antički kameni ulomci. I u ovoj je crkvi oltar starokršćanski sarkofag s uklesanim križem u krugu. Kamenica za blagoslovljenu vodu nalazi se s unutrašnje strane vrata, a isklesao je 1746. godine domaći klesar Jakov Garković, kako je uklesano na samoj kamenici. Crkva ima malu četvrtastu apsidu. Važno je istaknuti da je ova crkva sagrađena na temeljima starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća od koje su ostali dijelovi zidova, koji su ugrađeni u južni i sjeverni zid današnje crkve, ostaci pločnika i starokršćanski sarkofag, koji je iskorišten za oltar u današnjoj crkvi. Crkvu je Konzervatorski zavod u Splitu uvrstio u Registar nepokretnih spomenika kulture 1963. godine.

Statistika

2015. godina

 Krštenja 1
 Prvopričesnici -
 Krizmanici -
 Ženidbe -
 Sprovodi 6