potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa Gospe Lurdske - Dobranje-Bijeli Virdobranje bijeli vir gospa lurdska

Adresa: Bijeli Vir, 20353 Mlinište
Telefon: (020) 696-036

Web-stranica župe: Župa Gospe Lurdske Dobranje-Bijeli Vir

Župnik: preč. Stipe kan. Jerković, župnik i dekan

Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (od 18. rujna do 26. lipnja)

Nedjeljom u crkvi Gospe Lurdske u Bijelom Viru u 10.00 sati.
U crkvi Male Gospe (Dobranje) sveta misa je svake druge nedjelje u mjesecu u 11.30 sati.
Radnim danom svete mise su u 8.00 sati u Bijelom Viru.


LJETNI RASPORED (od 26. lipnja do 18. rujna)

Nedjeljom u crkvi Gospe Lurdske u Bijelom Viru u 9.00 sati.
U crkvi Male Gospe (Dobranje) sveta misa je svake druge nedjelje u mjesecu u 10.30 sati.
Radnim danom svete mise su u 8.00 sati u Bijelom Viru.

Povijest

Teritorij ove župe bio je naseljen još u pretpovijesno doba. Prvi stanovnici bili su Iliri, od kojih je ostalo više usamljenih i skupnih gomila u ovom kraju. O hrvatskoj srednjovjekovnoj nazočnosti na ovom prostoru govore stećci, koji se nalaze na tri lokacije: Bobovištu, Zmijinoj glavici i kod stare župne crkve. Nekropola kod stare župne crkve bila je najveća. I danas se tu može vidjeti veći broj jednostavnih i ukrašenih stećaka, kao i razbijenih koji su ugrađeni u zidove crkve prigodom njezine gradnje 1617. godine.

Najveće selo stare župe zvalo se Dobranje, koje je nastalo oko malog, ali plodnog kraškog polja ispod planine Žabe. Ime je dobilo po hrastovim ili dubovim šumama koje su nekada pokrivale ovaj kraj, a ostaci te šume i danas se mogu vidjeti kod stare crkve. Tome mišljenju ide u prilog i naziv susjednih sela u Hercegovini, koja su se 1444. godine nazivala Dobrane, a kasnije su prozvana Dubrave. Nedaleko od Dobranja je hercegovačka župa Hrasno, koja se prije zvala Dubrave. Turci su ovaj kraj zauzeli već nakon pada Čitluka u njihove ruke 1471. godine. Oslobođenje od Turaka došlo je tek 1694. godine.   

Ovaj je kraj krajem  12. stoljeća pripadao župi Žabsko, koja je u to vrijeme bila u stonskoj biskupiji. Već u 14. stoljeću dolazi pod trebinjsku biskupiju i nalazi se u sastavu župe Zažablje sa sjedištem u hercegovačkom Gracu. Poslije Kandijskog rata, koji je završio 1669. godine Dobranje su odlukom trebinjskog biskupa Ante Primija odijeljene od Graca i sa selima Donjeg Hrasna postale samostalna župa Dobranje. To je stanje potrajalo dvadesetaka godina, jer je Karlovačkim mirom 1699. godine upravo preko ovog područja povučena nova granica, koja je prošla sredinom Dobranjskog polja, pa je jedan dio sela došao pod vlast Mletačke Republike, a većina naroda tadašnje župe ostala je pod Turcima. Početkom 18. stoljeća makarski biskup Nikola Bijanković formirao je posebnu župu za Dobranje, Vidonje i Slivno sa sjedištem župnika u Slivnu. Već 1720. godine isti je biskup ustanovio samostalnu župu Vidonje i Dobranje sa sjedištem župnika u Vidonjama. Takvo je stanje potrajalo do 1769. godine, kada je makarski biskup Fabijan Blašković razdijelio dotadašnju župu i Dobranje proglasio samostalnom župom.  

Već početkom 20. stoljeća narod je iz brdskih sela počeo silaziti bliže vodi, polju i cesti. Počelo se formirati novo naselje poviše velikog vira, zvanog Bijeli Vir, za razliku od manjeg vira koji se nalazio nešto dalje i istočnije, zvanog Plavi vir. Novo selo posebice je naraslo poslije Drugog svjetskog rata, kada su brdska sela gotovo posve opustjela. To je dovelo do gradnje novog župnog središta. Nakon što je 1975. godine sagrađena nova župna crkva u Bijelom Viru, ona je i nadalje u naslovu zadržala naslov matice, ali mu je dodano i novo središte, pa je novi naslov župe sretan spoj starog i novog naziva Dobranje-Bijeli Vir.  

Župna kuća uz cestu, kod nove župne crkve, sagrađena je za župnikovanja don Ante Šipića 1979. godine. Tada je bila pokrivena betonskom pločom. Za župnika don Veselka Luetića, godine 1984. na betonsku je  ploču postavljena krovna konstrukcija i kupa. Starija kamena župna kuća sagrađena je za župnikovanja don rade Jerkovića 1931. godine. U ovoj je kući poslije Drugog svjetskog rata bila seoska osnovna škola i stan učitelja, a župnici su stanovali u privatnoj kući Stane Bajo ud. Mije uz cestu, a od 1964. godine u kupljenoj kući na kraju sela. Godine 1976. stara župna kuća bila je vraćena župi, pa se u nju za kratko vrijeme uselio župnik Šipić, koji se uselio u novosagrađenu današnju kuću 1979. godine, a obje druge kuće bile su prodane i dobiveni novac uložen je u gradnju današnje kuće. Najstarija župna kuća nalazila se u Kaloperovićima, koja već krajem 19. stoljeća nije bila za stanovanje župnika.  

Matična knjiga K i U, pisana bosančicom, za krštene od 1769. do 1831., a za umrle od 1771. do 1820. nalazi se u NAS. Knjiga V, pisana bosančicom, od 1769. do 1831. nalazi se u ŽU. Knjige R od 1825. do 1946., tri sveska; V od 1897. do  1946., dva sveska, i U od 1825. do 1946., dva sveska, nalaze se u MU Metković. Tri stanja duša, iz 1802., 1806. i 1859., nalaze se u NAS, gdje se nalaze i nepotpuna godišta parica R, V i U od 1812. do 1940.

Župa je pred 1938. godinu imala 650 duša, a 2001. godine bilo ih je 333, od toga u Dobranjama samo 11.

Crkve

dobranje bijeli vir gospa lurdska1. Župna crkva Gospe Lurdske u Bijelom Viru. Sagrađena je i posvećena 1975. godine od nadbiskupa Frane Franića, a za župnikovanja don Ante Šipića. Crkva je moderna betonska građevina za koju je nacrt izradila Eugenija Hamzić iz Rima. Novac su prikupili vjernici, župa prodajom nekretnina i Nadbiskupija od inozemnih dobročinitelja. Dužina crkve iznosi 16, a širina kod vrata  8,80 metara. Uz crkvu je kasnije podignut betonski zvonik na dva kata, koji je za župnika Luetića dobio današnji izgled i završetak s piramidom. Crkva je posvećena Gospi Lurdskoj, jer je podignuta na mjestu srušene kapele, posvećene Gospi Lurskoj. Drugotni je zaštitnik župe sv. Petar, apostol. U crkvi su kipovi Gospe Lurdske, sv. Petra, i sv. Ante. Kod crkve je napravljena špilja Gospe Lurdske 1986. godine. U špilji je Gospin kip, rad ak. kipara Dušana Stanojevića iz Splita 1969. godine.

dobranje mala gospa2. Stara župna crkva Male Gospe u Dobranjama. Sagrađena je 1617., a posvećena je od trebinjskog biskupa Krizostoma Antića 1620.godine. Crkva je sagrađena za župnika fra Blaža iz Graca. Crkva je u početku imala samo lađu i bila je duga 10,70 i široka 6 metara. Apsida je dograđena po naredbi biskupa Fabijana Blaškovića 1779. godine i u nju je smješten glavni oltar. Crkva je presvođena, a zidovi su debeli oko 1 metara. Obnovljena je za župnika don Mateja Pavića 1827. i don Henrika Fantiša 1901. godine. Današnji je oblik dobila 1962. godine za župnikovanja don Ante Tomasovića, koji je uklonio kamenu preslicu za tri zvona i postavio betonsku, te gornji dio pročelja zamijenio betonskim zidom. Tada je na krov postavljena betonska ploča, koju je 1988. godine župnik Luetić pokrio kupom. U crkvi je kameni zidani oltar s drvenim nadgrađem i svetohraništem. Na zidovima su postaje Križnog puta iz 1902. godine, Gospin kip iz 1905. i Raspelo iz 18. stoljeća.  

dobranje bijeli vir srce isusovo3. Kapela Srca Isusova na novom groblju podignuta je 1983. godine. To je jednostavna betonska građevina s malom četvrtastom apsidom. Preslica i kameni okviri oko vrata i prozora su od srušene kapele Gospe Lurdske u Bijelom Viru, kod današnje župne crkve. Kapela je duga 9 i široka 5,90 metara. U crkvi je kip Srca Isusova, nabavljen 1971. godine. 

dobranje sv obitelj4. Kapelica Svete Obitelji podignuta je 1920. godine, uz put, nedaleko od stare župne crkve. Duga je 3,90 i široka 2,50 metara. U kapelici je oltarić na kojemu se govori misa na blagdan Svete Obitelji i na blagdan sv. Josipa, ukoliko je prikladno vrijeme. Na vrhu pročelja je mala preslica za jedno zvono. Sagrađena je od klesanog kamena. Nedaleko od kapelice, na Zmijinoj glavici 2003. godine, za župnika don Marinka Jurišina podignut je kameni križ.

 

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 1
 Prvopričesnici 2
 Krizmanici 3
 Ženidbe 2
 Sprovodi 1