Župa sv. Jakova ap. - Cista Velika
Adresa: Don Rade Rilova 1, 21244 Cista Velika
Telefon: (021) 726-123
Facebook stranica župe: Župa sv. Jakova Cista Velika
Župnik: don Augustin Radović
Povijest
Župa Cista Velika postala je samostalna župa 1987. godine. Do tada je, zajedno s Cistom Provom sačinjavala jedinstvenu župu pod imenom Cista. U 14. stoljeću Cista se spominje kao dio župe Radobilje. Još 1831. godine «selo Cista» bilo je kapelanija koja je imala svoga svećenika, kapelana, podložna «župi od Radobilje». Župa Cista sa svim svojim zaselcima postala je samostalna Organskim dekretom iz 1849. godine. Župa se protezala lijepom prodolinom od granice s Biorinama pa do granice župe Lovreć.
Ovaj je kraj bio naseljen već u pretpovijesnom razdoblju, o čemu govore mnoge gomile i gradine. Iz vremena rimske vladavine postoje ostaci jedne vojne utvrde. Kroz Cistu je prolazila rimska cesta, koja je povezivala dva najveća rimska grada u našim stranama Salonu i Naronu. I kršćanstvo je u ovom kraju bilo vrlo rano rašireno. Na predjelu Crkvina, kod Mandarića kuća, nalaze se ostaci starokršćanske crkve. Godine 1993. na tom su mjestu vršena stručna arheološka istraživanja, pod vodstvom arheologa Nenada Cambija i uz obilnu suradnju i pomoć župnika Medića i svih Cišćana. Na tom je lokalitetu bila crkva iz 5. ili 6. stoljeća, dakle, prije dolaska Hrvata. Poslije toga na istom su mjestu sagrađene u različitim vremenima još četiri crkve, koje su građene poslije doseljenja Hrvata. Područje Ciste bogato je nekropolama stećaka, različitih oblika i ukrasa, što govori o napučenosti ovog kraja u srednjem vijeku. Iz turskog vremena vide se ostaci kule Ale Matuzovića, koga je sačuvala narodna predaja.
Stara župna kuća sagrađena je od klesanog kamena 1874. godine, kako se to vidi na uklesanom natpisu na kapeli Svetog Klementa, za župnikovanja don Lovre Banovića. Ta je kuća iznajmljena zajednici «Susret» i u njoj borave liječeni ovisnici od prosinca 1992. godine. Nova župna kuća sagrađena je kod župne crkve 1976. godine, za župnikovanja don Bogoslava Bartulovića.
Matične knjige R od 1852. do 1946., pet svezaka, nalaze se u MJU Cista Provo, kao i knjige V od 1858. do 1946., tri sveska, i knjige U od 1862. do 1948., tri sveska. Knjiga U od 1836. do 1862. nalazi se u DAZ. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1817. do 1940. nalaze se u NAS. U ŽU nalazi se Stanje duša iz 1775.
Godine 1971. u župu su došle sestre Služavke Maloga Isusa. Za njih je napravljena nova kuća između crkve i župne kuće. Novčane doprinose za gradnju kuće, kao i dragovoljne dnevnice, davali su svi župljani. Najveću novčanu pomoć osigurao je Ivan Rojnica, mještanin, iseljenik u Argentini, a radove je vodio Ivanov brat pokojni Ante. Sestre su od velike pomoći župnicima, vode crkveno pjevanje i pomažu u katehizaciji.
Godine 1938. u jedinstvenoj župi Cista bilo je 2.738 stanovnika, a 2001. godine u Cisti Velikoj bilo je oko 800 stalnih stanovnika.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Jakova Starijeg, apostola sagrađena je za župnikovanja don Lovre Banovića 1888. godine, kako to piše na mramornoj ploči u sakristiji. Crkva je sagrađena od klesanog kamena. Crkvena lađa duga je 18 i široka 10 metara, a svetište koje završava u luku, dugo je 4,50 i široko 6 metara. Na svetište se nadovezuje sakristija. Zvonik s jednim katom i završnom piramidom podignut je iznad pročelja. Obnovu crkve započeo je župnik don Bogoslav Bartulović (1973.-1988.) 1974. godine, a nastavio njegov nasljednik don Pavao Medić (1988.-2002.), koji je iznad svetišta postavio betonsku ploču s novim krovom, izmijenio dotrajalu električnu instalaciju, postavio podno grijanje i strop od punog hrastovog drveta te nabavio nove hrastove klupe. U crkvi su tri oltara. Glavni drveni oltar izradio je Ivan Rako iz Imotskog 1901. godine. Na njemu je stara slika sv. Jakova i Filipa, ulje na platnu, i mramorno svetohranište s ciborijem s prethodnog oltara. Isti je majstor izradio i oltar sv. Jakova, također od drva. Na njemu se nalazi stari kip sv. Jakova. Oltar Gospe od Zdravlja napravljen je od bijelog i crvenog mramora 1892. godine, rad Ante Kežića. Na njemu je Gospin kip. Na dva prozora u svetištu 2001. godine postavljeni su vitraji, rad J. Bosnića.
Prije današnje župne crkve bila je u sredini groblja stara župna crkva, koja je srušena nakon izgradnje nove, današnje. Njezine dimenzije nisu poznate.
2. Kapela Svetog Klementa nalazi se pored stare župne kuće. Sagrađena je u isto vrijeme kada i kuća, tj. 1874. godine, kako to stoji na uklesanom natpisu na samoj kapeli. Duga je 6 i široka 4 metra. Kapela je presvođena. Na oltariću je kip sv. Klementa. Kapela je temeljito obnovljena za župnika Medića 1999. godine.
3. Kapelica Gospe od Zdravlja je usputna kapelica kod Kegalja. Na tom je mjestu bila stara kapelica, podignuta 1871. godine. Prilikom izgradnje nove ceste stara je kapelica srušena i za nju je dana novčana nadoknada. Tako je 1978. godine podignuta današnja, vrlo lijepa usputna kapelica.
