Raspored sv. misa

Nedjeljom
Prapatnice - sv. Roko - sveta misa je u 10.30 sati.
Stilje - sv. Ivan - sveta misa je u 11.30 sati.

Radnim danom sveta misa je prema dogovoru.

Povijest

Župa Stilje smještena je na brdovitim proplancima u zaleđu Vrgorca i proteže se do državne granice s Hercegovinom. Neki kažu da je ime ilirskog podrijetla, ali se na zna njegovo značenje. Više gomila na području ove župe govori o naseljenosti ovoga kraja i u pretpovijesnom razdoblju. Budući da se u Prapatnicama kod Vukojevića kuća nalazi najveća nekropola stećaka u Vrgorskoj krajini, gdje se nalazi oko 50 stećaka raznih veličina i oblika sa raznolikom ornamentikom, to govori o dobroj naseljenosti ovog dijela župe u kasnom hrvatskom srednjovjekovlju.

Župa je naseljena novim hrvatskim stanovništvom iz Hercegovine 1696. godine, poslije oslobođenja ovog kraja od Turaka. Samo su Miletići i Vukovići došli iz Crne Gore. Novodoseljeni narod pastorizirali su franjevci iz samostana u Živogošću, kako je to odredio mletački providur za Dalmaciju Andrija Semitekolo u Sinju 10. prosinca 1696. Nakon te odluke u Zavojanima su se naselila dva franjevca, župnik je posluživao Zavojane, a pomoćnik Stilja. Godine 1847. Austrija je preustrojila župe i od tada Stilja poslužuje svjetovni svećenik kao pomoćnik župnika u Zavojanima. Stilja su proglašena samostalnom župom  1922. godine. Do godine 1955. župi Stilja pripadala su i Mijaca, koja su te godine pripojena župi Poljica. Dio sela Prapatnice koji je pripadao Orahu, također je 1955. godine pripojen Stiljima, a dio sela koji je pripadao župi Vrgorac, Stiljima je pripojen 1971. godine. 

Župna kuća sagrađena je u Stiljima nedaleko od župne crkve poslije osnivanja samostalne župe. Nakon Drugog svjetskog rata komunistička je vlast kuću oduzela i u nju smjestila Seosku zadrugu. Godine 1968. za župnikovanja don Stanke Vrnoge nabavljena je i uređena nova župna kuća u Prapatnicama, uz samu seosku cestu, koja je na vrlo povoljnom položaju radi posluživanja ne samo Stilja nego i Oraha, jer sve od 1955. godine isti župnik poslužuje obje župe.

Matične knjige postoje od 1922. godine. U MU Vrgorac nalaze se knjige R od 1922. do 1946.; V od 1922. do 1944.; U od 1924. do 1946. godine.

Godine 1938. u župi je bilo 949 duša, a 2001. bilo ih je 452.

Crkve

1. Župna crkava Svetog Ivana Krstitelja nalazi se u Stiljima. Do danas je nepoznat datum njezine izgradnje. Svakako, to je bilo poslije oslobođenja od Turaka i dolaska stanovništva iz Hercegovine, vjerojatno u prvoj polovici 18. stoljeća. Crkva je naknadno dobila apsidu i produžetak lađe za dva metra. Današnja dužina iznosi 10 i širina 6 metara. Apsida je duga 4 i široka 4 metra. Na zidu iza oltara nalazi se svetohranište i kipovi Srca Isusova i sv. Ante Padovanskoga, a u nišama na zidu crkvene lađe nalaze se kipovi Bl. Dj. Marije i sv. Ivana Krstitelja. U zidove crkve ugrađeno je nekoliko stećaka. Iznad pročelja je betonska preslica sa tri zvona, a oko crkve je nekropola stećaka. Jedna je obitelj crkvi darovala klimu uređaj.  

2. Crkva Svetog Roka nalazi se u Prapatnicama. Podignuta je nad starom crkvom, koja je bila sagrađena 1712. godine. Temelji te prve crkve vide se i danas. Bila je duga 9 i široka 5,70 metara. Od stare crkve ostala je šćemerena apsida 2,70 x 2,40 x 2,70 metara. Crkva je sagrađena 1912. godine. Crkva je popravljena za župnikovanja don Jakova Dragušice 1967. godine, kada je postavljen oltar prema puku. Drugi veći zahvat na crkvi učinjen je 1996. godine za župnikovanja don Marina Marčića. Crkva je duga 11 i  široka 6 metara. Apsida ima dimenzije 4 x 4 metra. Podignuto je betonsko pjevalište, pod pokriven brušenim kamenom i postavljene nove ukusne drvene klupe. Nad pročeljem je kameni zvonik na preslicu za jedno zvono koje je elektrificirano. Crkvi je poklonjen i u nju ugrađen klima uređaj.

Statistika

2015. godina

Krštenja	6
Prvopričesnici	5
Krizmanici	21
Ženidbe	4
Sprovodi	5

Lokacija