Župa sv. Mihovila ark. - Ravča
Adresa: Ravča, 21276 Vrgorac
Telefon: (021) 607-677
Župnik: don Pavao Pavić
Raspored sv. misa
Nedjeljom
Kokorići - u 9.00 sati;
Ravča - u 10.30 sati;
Kljenak - u 11.45 sati.
Radnim danom sveta misa je u Ravči u 9.30.
Povijest
Župa Ravča smještena je u krševitoj prodolini između Zavojana i Vrgorca. Neki naziv Ravča izvode iz starohrvatske riječi rab, što znači sluga ili kmet. Takvo mišljenje potvrđuje sve do danas sačuvani naziv za stanovnike ove župe Rabačani. Župa se dijeli na tri glavne skupine zaselaka: Ravča, Kokorić i Kljenak. Kokorić je dobio ime po istoimenom prezimenu, kako se prije prezivao današnji Pervan, ranije Prvan, koji je obnašao službu serdara. Kljenak je dobio ime po stablu, kojim je ovaj kraj nekada obilovao.
Na temelju sačuvanih gomila u Ravči i Kljenku, te gradine u Kljenku zaključujemo da je taj kraj bio naseljen u pretpovijesnom razdoblju i da se tu život nastavio u hrvatskom srednjovjekovlju o čemu govore nekropole stećaka kod crkava u Ravči i u Kljenku.
Za vrijeme turske vladavine ovaj su kraj u duhovnim potrebama posluživali franjevci iz samostana u Zaostrogu, a nakon oslobođenja od Turaka 1690. godine franjevački kapelan iz Vrgorca. Sve do godine 1746. župa je bila u sastavu župe Vrgorac. Te je godine makarski biskup Stjepan Blašković osamostalio i dodijelio je biskupijskim, svjetovnim svećenicima.
Župna kuća je prizemna građevina, sagrađena za župnikovanja don Nedjeljka Kešine u neposrednoj blizini stare kuće. Kuća je svečano blagoslovljena 21. srpnja 1985. godine.
Župne matične knjige potjecale su od 1826. godine, ali su stradale u požaru 1860. godine, koji je zahvatio župnu kuću. Matične knjige poslije 1949. godine nalaze se u ŽU, a djelomične knjige iz prethodnog razdoblja u MU u Vrgorcu.
Godine 1938. u župi je bilo 1.105 duša, a 2001. godine bilo ih je 376.
Crkve
1. Župna crkva Svetog Mihovila, nalazi se u Ravči na mjestu gdje se stara Napoleonova cesta spaja s novom cestom, sagrađenom sedamdesetih godina 20. stoljeća, koja Vrgorsku krajinu povezuje s Makarskom. Iako se ne zna točan datum gradnje ove crkve, drži se da je to svakako bilo u prvoj polovici 18. stoljeća. Budući da se na jednom kamenu nalazi uklesana godina 1735., najvjerojatnije je to godina gradnje ove crkve. Svakako, crkva je sagrađena prije osamostaljenja župe 1746. godine. Naime, kapelan iz Vrgorca prigodom upisa krštenih u matičnu knjigu prije te godine navodi crkvu sv. Mihovila. On u matici piše: «Krstio sam … u crkvi sv. Mihovila u Ravči.» Prema tome nema nikakve dvojbe da je crkva postojala prije nego su župu preuzeli svjetovni svećenici 1746. godine.
Crkva ima četvrtastu apsidu. Na pročelju je zvonik na preslicu za tri zvona. Crkvu je obnovio i betonski kor ugradio župnik don Nedjeljko Kešina. Duga je 13 i široka 5 metara. Crkva je bila iznutra i izvana ožbukana. Godine 2003., za župnika don Tihomira Jurčića, žbuka je s izvanjskih zidova uklonjena, a zidovi su fugirani, postavljena je nova krovna konstrukcija s aluminijskim olucima i dvoja vrata zatvorena novim vratnicama. Na taj je način crkvi vraćen izvorni izgled.
2. Crkva Svetog Jure u Kokorićima sagrađena je poslije oslobođenja od Turaka, vjerojatno u isto vrijeme kada i ona na Ravči. Franjevački kapelan iz Vrgorca navodi tu crkvu u matičnim knjigama prigodom krštenja: «Krstio sam u crkvi sv. Jure Kokorići.» U crkvi se nalazi naslikana na platnu oltarna polukružna slika Filipa Naldija iz 18. stoljeća, veličine 2 x 1 metar, koja prikazuje sv. Juru na konju, a njemu sa strane je po jedan svetački lik. Crkva je duga 16 i široka 7 metara.
3. Crkva Svih Svetih u Kljenku sagrađena je prije gore navedenih dviju crkava. Neki misle da je crkva sagrađena čak u 14. ili 15. stoljeću. Svakako, ona je uvrštena u Registar spomenika kulture. I nju spominje franjevački kapelan iz Vrgorca u matičnim knjigama kada upisuje krštenja koja je u njoj obavio: «Krstio sam … u crkvi Svih Svetih u Kljenku.» Crkva ima četvrtastu apsidu. Kod crkve je bila nekropola stećaka, od kojih su neki sačuvani do danas, što govori o sakralnosti ovog lokaliteta u kasnom srednjovjekovlju. U crkvi se nalazi Naldijeva oltarna, polukružna slika na platnu, veličine 2,5 x 1,5 metar. Na slici je prikazano Presveto Trojstvo kako kruni Bl. Dj. Mariju, okruženu svecima. Crkva je 2003. godine, za župnika Jurčića, obnovljena. S izvanjskih zidova, a u svetištu i iznutra, uklonjena je žbuka i zidovi su fugirani te je tako crkva dobila prvobitni izgled. Nakon skidanja žbuke s oltara, otkrilo se da je oltarna kamena ploča postavljena na stećak. Po tom bi se moglo zaključiti da je oltar iz 18. stoljeća. Istom je prigodom obnovljen i kor s kojega je uklonjena dotrajala ograda i postavljeni novi hrastovi stupići.
