Raspored sv. misa

Zimski raspored - od rujna do lipnja

Nedjelja

1. Veliki Prolog - 11:30 sati
2. Dusina - 10:00 sati
3. Podprolog - 8:30 sati
4. Umčani - 8:30 sati

Radni dani

Veliki Prolog u 17, 18 ili 19 sati (po dogovoru)

Ljetni raspored - kroz srpanj i kolovoz

Nedjelja:
Veliki Prolog - 10:00 sati

Radni dani:
Veliki Prolog u 19 ili 20 sati (po dogovoru)

Povijest

Ime župe Dusina neki izvode od glagola duhati ili puhati. Župa je smještena oko velikog prirodnog gorskog sedla kroz koje pušu jaki vjetrovi, bura od strane Ljubuškog polja i jugo od strane Jezera. Po tom sedlu nastao je i drugi naziv Veliki Prolog, koji u novije vrijeme sve više potiskuje stariji naziv Dusina. Godine 1976. Nadbiskupski ordinarijat odobrio je novi naslov župe Dusina – Veliki Prolog.  

Župa je bila naseljena i u pretpovijesnom razdoblju. To potvrđuje gomila Stinjevac u Dusini i ilirska gradina na brdu iznad crkve, na kojoj je u jubilarnoj godini 2000. podignut križ, visok 10 metara. Poslije dolaska Hrvata u župi živi isključivo hrvatsko stanovništvo, koje se tijekom povijesti iseljavalo u druge krajeve, ali se u župu doseljavalo i  novo stanovništvo iz susjedne Hercegovine, što potvrđuje, između ostaloga, istovjetnost mnogih prezimena u župi i susjednoj Hercegovini. Iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka sačuvane su dvije nekropole stećaka. Jedna se nalazila kod župne crkve na Velikom Prologu, gdje se i danas vide stećci u obliku sarkofaga i sanduka, a druga, znatno veća, nalazi se u Umčanima, gdje se na lokalitetima Medvidija, Korice i Gomila nalazi oko 20 stećaka u obliku sanduka. 

Župom su za vrijeme turske vladavine upravljali franjevci iz Zaostroga, a poslije oslobođenja od Turaka franjevac iz Vrgorca, koji je bio župni pomoćnik u Vrgorcu i kapelan u Dusini ili u Prologu, pa se potpisivao: «Capelanus Dusinae et ceterorum sibi subiectorum.» (Kapelan Dusine i ostalih sebi podloženih) ili: «Capelanus Prologensis-Dusinae et ceterarum villarum Podjezerentium.»  (Kapelan Prologa-Dusine i ostalih sela Podjezerja). 

Župu je osamostalio i predao na upravu svjetovnim svećenicima makarski biskup Stjepan Blašković 19. listopada 1734. godine. Sačinjavaju je zaselci: Veliki Prolog, Podprolog, Dusina, Butina, Lučka, Draževitići i Umčane, koje su godine 1897. odvojene od župe Pasičine i pripojene Dusini. Do godine 1971. župi je pripadala i zapadna Vina, koja je te godine odlukom nadbiskupa Franića, a sporazumno sa zainteresiranim župnicima i narodom,  priključena župi Vrgorac, kojoj je pripadala i prije osamostaljenja Dusine. 

U župi su za dvadesetak godina boravile redovnice Družbe Služavki Maloga Isusa, koje su se 1965. godine nastanile u privatnoj kući, a 1970. župa im je, pod vodstvom župnika don Vjekoslava Pavlinovića, sagradila novu kuću, nedaleko od župne kuće. Zbog nedostatka sestara, provincijalna uprava je 1991. godine sestre povukla sa župe. Za vrijeme boravka u župi sestre su vodile crkveno pjevanje, sakristansku službu i katehizaciju. Od 1997. godine u kući časnih sestara boravi zajednica  liječenih ovisnika pod nazivom «Papa Ivan XXIII». 

Župna kuća nalazila se kod stare župne crkve Svetog Petra. Kuću je 1854. godine zahvatio požar, koji je oštetio i matične knjige. Godine 1965. za župnikovanja don Vjekoslava Pavlinovića sagrađena je nova kuća nedaleko od nove župne crkve Velike Gospe. 

Matične knjige potječu iz 1825. godine i nalaze se u raznim arhivima. U DAZ su knjige V od 1825. do 1857., U od 1825. do 1874., dva sveska; Stanje duša od 1796. do 1872. U MU Vrgorac nalaze se knjige R od 1834. do 1947., 6 svezaka; V od 1858. do 1947., tri sveska; U od 1874. do 1946., tri sveska. Od 1949. godine matične knjige nalaze se u ŽU. Treba napomenuti da je župnik don Mladen Margeta 2001. godine učinio preslik svih matičnih knjiga u DAZ i MU u Vrgorcu, a župljanin prof. Mate Vukosav prepisao je najstarije Stanje duša. Tako se u ŽU sada nalaze sve navedene stare knjige u presliku ili u prijepisu.

U župi je 1938. godine bilo 2.080 stanovnika, a 2002. godine bilo ih je 1.621.

Crkve

1. Župna crkva Velike Gospe na Velikom Prologu sagrađena je od klesanog kamena 1896. godine u blizini stare Gospine crkve, sagrađene 1680. godine, a porušene prigodom gradnje Napoleonove ceste 1808. godine. Od te stare Gospine crkve sačuvana je samo apsida koja je između dva svjetska rata pretvorena u mrtvačnicu. Oltar je 1907. godine izrađen u radionici Bilinić u Splitu od bijelog kararskog mramora. Župnom crkvom proglašena je 1897. godine. Zvonik je podignut za župnikovanja don Vjekoslava Pavlinovića. Crkva je duga 20, široka 8 i visoka 8 metara.  

2. Crkva Svetog Petra Apostola nalazi se u zaseoku Dusina. Sve do 1897. godine ona je bila župna crkva. Prema jednoj bilješci u župnom uredu zaključuje se da je sagrađena 1600. godine. Smatra se da je to najstarija crkva u Vrgorskoj krajini. Dugo je vremena bila župna crkva. Nadograđena je 1754. godine, o čemu govori na kamenu uklesana godina. Godine 1909. postavljen je novi oltar, izrađen od crvenog mramora u radionici Pavla Bilinića u Splitu. Do tada se na oltaru nalazila oltarna pala od Filipa Naldija iz 18. stoljeća, koja se danas nalazi u župnom uredu, a prikazuje Gospino krunjenje od Presvetog Trojstva. Crkva je u novije vrijeme popravljena zauzimanjem župnika don Mladena Margete.  

3. Crkva Svetog Ante Padovanskoga u Umčanima starijeg je datuma. Vjerojatno je podignuta u prvoj polovini 18. stoljeća. Pošto je Jezero veći dio godine bilo pod vodom, narod je bio u neprilici doći do župne crkve Svetog Petra i tamo pokapati svoje mrtve, pa se odlučio na gradnju ove crkve i groblja oko nje. Povećana je i temeljito obnovljena 1910. godine. Crkva ima dva oltara. Duga je 8 i široka 6 metara.  

4. Crkva Svetog Martina u Draževitićima. Ne zna se godina njezine gradnje. Svakako, spada među starije crkve u ovom kraju. Vjerojatno je sagrađena kada i crkva u Umčanima. I ovdje su neprilike s poplavama, kao i u Umčanima, potakle narod na gradnju ove crkve i groblja oko nje. Duga je 9 i široka 4 metra.  

5. Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Butini sagrađena je za župnikovanja don Vjekloslava Pavlinovića 1966. godine. Narod iz Dusine naselio je Butinu i sagradio ovu crkvu i pored nje groblje, jer je stara crkva Svetog Petra ostala u brdu i do nje nije bilo prikladnog puta.  

6. Crkva Svih Svetih u Podprologu betonska je građevina, koja je sagrađena za župnikovanja don Stjepana Barišića 1979. godine. Blagoslovljena je na blagdan Svih Svetih iste godine. Crkva je duga 7 i široka 5 metara.   Godine 1996. župnik Margeta crkvu je produžio i podigao zvonik.

7. Crkva Kraljice Mira kod Gomile (Stinjevac) betonska je građevina, sagrađena za župnikovanja don Mladena Margete 1992. godine. Gradnja je trajala tri godine. Posvetu je obavio splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić 1. ožujka 1992. Dimenzije crkve su 20 x 10 metara. 

Kod stare župne kuće u Dusini bila je kapelica Gospe od Zdravlja koja je srušena, zajedno sa starom župnom kućom, nakon izgradnje nove župne kuće 1965. godine na Velikom Prologu.

Statistika

Statistički podaci o župi

Godina	2015.	2016.	2017.
Krštenja	14	29
Prvopričesnici	10	13
Krizmanici	21	25
Ženidbe	9	9
Sprovodi	20	25

Lokacija