potres 2d

IBAN: HR29 2340 0091 1000 9261 5
Poziv na broj: HR00 29122020
Opis plaćanja: Za stradale u potresu

Skeniranjem koda možete uplatiti 50 kuna (ili iznos po svom izboru) na IBAN Caritasa SMN.

 

Župa Gospe od Karmela - Bagalovićbagalovic gospa od karmela

Adresa: Bana Jelačića 33, Krvavac, 20341 Kula Norinska
Telefon: (020) 693-148

Web-stranica župe: Župa Gospe Karmelske - Bagalović

Facebook stranica župe: Župa Gospe Karmelske - Bagalović

Župnik: don Damir Bistrić

Raspored sv. misa

ZIMSKI RASPORED (nedjeljom - od rujna do svibnja)

Momići - u 8.30 sati;
Bagalović - u 10.00 sati;
Kula Norinska - u 18.00 odnosno 19.00 sati.


LJETNI RASPORED
(nedjeljom - kroz lipanj, srpanj i kolovoz)

Momići - u 8.00 sati;
Bagalović - u 9.00 sati;
Kula Norinska - u 19.30 sati.

Radnim danom je sveta misa u 17.00, 18.00 ili 19.30 sati.

Povijest

Župa je dobila ime po starom selu Bagaloviću, koje se tijekom 16. i 17. stoljeća zvalo Kameno Brdo, a nalazilo se jugoistočno od župne crkve, u kojemu je nekada stanovalo  najveće pleme Bagalović, koje je na području župe već odavno izumrlo. U prošlosti je stanovništvo živjelo u brdskim selima koja su se nalazila na brdu Rujnici i na njezinim padinama. Već krajem 19. i posebice u prvim godinama 20. stoljeća narod je posve napustio stara sela u brdu i spustio se na obale Neretve i Norina, gdje su formirana nova, današnja naselja. Na obali Neretve nalazi se Krvavac i Kula Norinska. Krvavac je dobio ime po teškom pokolju njegovih malobrojnih stanovnika od Turaka 1538. godine. Kula je dobila ime po turskoj kuli, koju je sagradio Kodža Mustapaša na samom početku 16. stoljeća na ušću rječice Norin u Neretvu. Na padini brda Bobalja, nedaleko od kule, nastalo je novo naselje koje je po kuli prozvano Kula Norinska. Uz rječicu Norin poredala su se sela: Matijevići, Momići i ostali manji zaselci, koji se zajedničkim imenom zovu Podrujnica.   

Današnja župa Bagalović tijekom 16. i 17. stoljeća pripadala je župi Pojezerje i zvala se Rujnica po istoimenom brdu. Župu su tada posluživali franjevci iz Ljubuškoga, a poslije rušenja njihova samostana u Ljubuškom 1563. godine od Turaka, župničku službu preuzeli su franjevci iz Zaostroga. Godine 1720. Rujnica je bila u sastavu tada osnovane župe Vid, koja je imala sjedište u Borovcima, a od godine 1733. pripadala je župi Borovci.. Od 1760. godine Rujnica i Desne sačinjavali su jedinstvenu župu koja se zvala Desne – Rujnica, a župnik je stanovao na Rujnici. Godine 1863. naziv Rujnica mijenja se u naziv Bagalović, jer se te godine na Bagaloviću nastanio župnik u novoj župnoj kući, pa se župa zvala Desne – Bagalović. U sastavu župe Desne Bagalović je ostao do 1921. godine, kada je Ministarstvo vjera u Beogradu 5. kolovoza 1921. godine odobrilo odvajanje Desana  i osnivanje dviju samostalnih župa, župe Bagalović i župe Desne.

Župna kuća nalazi se u Krvavcu. To je betonska novogradnja sagrađena za župnikovanja don Joze Varvodića osamdesetih godina 20. stoljeća. Stara župna kuća u Bagaloviću, koja je sagrađena oko 1860. godine, ostala je osamljena i posve zapuštena, pa su župnici poslije Drugog svjetskog rata radije stanovali u privatnim unajmljenim kućama u Krvavcu, nego u staroj kući. Ta stara kuća, za župnikovanja don Zrinka Brkovića, posve je obnovljena i u prizemlju je preuređena u mrtvačnicu.

Matične knjige R, za Bagalović i Desne, od 1865. do 1948., sedam svezaka; V od 1884. do 1949., tri sveska, i U od 1858. do 1947. nalaze se u MU Metković. Nepotpuna godišta parica R, V i U od 1910. do 1940. nalaze se u NAS. Stanja duša iz prve i druge polovice 19. stoljeća nalaze se u ŽU.

U župi je 1938. godine bilo 2.100 duša, a 2001. godine bilo ih je 1707.

Poslije Drugoga svjetskoga rata znatno se povećalo naselje na lijevoj obali Neretve koje je prozvano Krvavac II, kao i onaj dio župe od Kule do Prevlake.

Crkve

bagalovic gospa od karmela1. Župna crkva Gospe od Karmela sagrađena je u Bagaloviću 1865. godine, novcem sakupljenim od župljana i dobivenim od dalmatinske vlade u Zadru. Crkva je sagrađena na mjestu starije kapele, koja je bila podignuta oko 1790. godine. Sagrađena je od nepravilno klesanog kamena koji je bio ožbukan. Na vrhu pročelja za župnikovanja don Mirka Bašića, 1926. godine podignut je zvonik na preslicu za tri zvona. Na zidovima lađe nalaze se po dva prozora na luk. Na četvrtastoj apsidi nalazi se dupli prozor na začelju. Crkva je duga 20,7 i široka 8 metara. U crkvi su bila tri oltara. Glavni oltar je od kamena i mramora, a dva pokrajna oltara bila su drvena.  Pokrajni oltari bili su uklonjeni za župnikovanja don Špirka Vukovića (1970.-1975.), da bi crkvena lađa dobila više prostora. Kipovi s pokrajnih oltara, Gospin i sv. Josipa, postavljeni su u zidne niše. Ispred glavnog oltara postavljen je oltar prema puku. Glavna i pobočna vrata imaju profilirane nadvratnike, a na sredini pročelja je veliki okrugli prozor. Crkva je obnovljena za župnikovanja don Stjepana Barišića 1991. godine. Godine 2003., za župnikovanja don Zrinka Brkovića, crkva je dobila novi izgled. S izvanjskih zidova otučena je žbuka a zidovi su fugirani. Iste je godine uređen crkveni okoliš, popločane su staze oko crkve i na groblju, podignuti kameni zidići  i pred crkvom podignut betonski trijem, koji se 2003. godine počeo oblagati kamenom, u kojemu je podignut oltar prema puku na kojemu se za većih skupova slavi misa.

bagalovic momici gospa fatimska2. Crkva Gospe Fatimske u Momićima  počela se graditi za župnikovanja don Špirka Vukovića 1973. godine. Gradnja je bila završena 1982. godine, za župnikovanja don Joze Varvodića, i bila je blagoslovljena na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja od kotorskog biskupa Marka Perića. Crkva ima oblik kvadrata, dimenzija 12 x 12 metara s lagano uvučenim stranicama. U crkvi je samo jedan oltar poviše kojega je zidna slika Igra križa, sunca i zvijezda, koju je izradio svećenik splitsko-makarske nadbiskupije don Ivan Marijan Čagalj. Na pokrajnim zidovima nalaze se kipovi Gospe Fatimske i sv. Nikole Tavelića. Za župnika don Stjepana Barišića 1995. godine uz crkvu je podignut zvonik, prema nacrtu ing. Tome Nogolice iz Metkovića. Godine 1997. od glavne ceste do crkve asfaltiran je put.

bagalovic krvavac sv martin iz poresa3. Crkva Svetog Martina iz Poresa, dominikanca, nalazi se u Krvavcu. Na mjestu crkve nalazila se crkvena konoba, koju je 1953. godine župnik don Mijo Vrdoljak preuredio u kapelicu za svakidašnje potrebe župnika i pobožnosti s manjim sudjelovanjem naroda. Ta je kapela dobro došla i za održavanje vjeronauka za vrijeme komunističke vladavine. Duga je 10 i široka 6,15 metara. Godine 1997. uz crkvu je župnik Barišić podigao zvonik, prema nacrtu ing. Nogolice. Tom je prigodom na krov postavljena betonska ploča na koju je postavljena kupa. Izgradnjom ovog zvonika Krvavac je dobio potrebno vjersko obilježje i novi izgled. U podnožju zvonika je sakristija. 

bagalovic kula sv nikola kapela4. Kapela Svetog Nikole, biskupa, nalazi se na Kuli. Otvorena je u prizemlju kupljene kuće na kat za župnika don Špirka Vukovića 1973. godine. Kapela ima dimenzije 10 x 8 metara. To je učinjeno radi toga što u Kuli nije bilo nikakva vjerskog objekta, pa je župnik Vuković ovom kapelom želio vjerski aktivirati i ovo selo u središtu župe, povremeno u njoj slaviti misu i održavati redovitu vjersku pouku. U kapeli se nalazi jedan oltar s velikim kipom sv. Nikole, biskupa, u neretvanskoj trupici, rad je Andre Kukoča iz Splita. Troškove izrade kipa podmirile su obitelji koje na blagdan sv. Nikole imaju krsnicu. Kapela je bila blagoslovljena od pomoćnog biskupa Ive Gugića 14. srpnja 1974. godine. 

bagalovic podrujnica sv roko5. Kapela Svetog Roka u Podrujnici sagrađena je pored ceste za župnikovanja don Špirka Vukovića. Blagoslovljena je od biskupa Gugića 10. rujna 1972. godine. To je betonska građevina, duga 8 i široka 4 metra sa zvonikom u obliku slomljene grede na kojemu je križ i tri zvona. Ova je kapela naslijedila tradiciju one stare kapele Sv. Roka na Rujnici, odakle se već početkom 20. stoljeća stanovništvo većim dijelom preslilo u današnju Podrujnicu.

 

 

 

 

Statistika

2015. godina

 Krštenja 15
 Prvopričesnici 11
 Krizmanici 38
 Ženidbe 7
 Sprovodi 23