Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama s temom „Ukorijenjeni u nadi. Povijest i Vjeronauk na istom putu“, započela je u četvrtak 28. kolovoza u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Na ovogodišnjoj Školi, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje RH, okupilo se više od 300 osnovnoškolskih vjeroučiteljica i vjeroučitelja.

Program je započeo izvedbom hrvatske himne koju je ispjevao Zbor vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije „sv. Anastazije“, a zatim je uslijedila molitva za koju su bili zaduženi vjeroučitelji Žarka Šljivić i Slavko Blažić. Prisutnima se najprije obratio predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda prof. dr. Ivica Pažin. Polazeći od misli blagopokojnoga milanskog kardinala Carla Marije Martinija da „Crkva kao da kasni“, naglasio je da iza toga ne stoji pogled unatrag, nego pitanje budućnosti: kakvu Crkvu i kakav svijet želimo ostaviti mladima. Zato je tema Škole „Ukorijenjeni u nadi. Povijest i Vjeronauk na istom putu“ poziv da se izbjegne svako zaostajanje: da se povijest i vjeronauk međusobno „sustignu“ i idu istim putem, a Crkva i obrazovanje hodaju ruku pod ruku. Pozdravivši vjeroučitelje i organizatore, zahvalio je na njihovoj ustrajnosti i radu te zaželio plodan zajednički hod.

Uime nadbiskupa Zdenka Križića, oca mjesne Crkve i domaćina skupa, obratio se generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić. Polazeći od blagdana svetoga Augustina, istaknuo je kako se nada rađa iz srca oblikovanoga molitvom i ljubavlju, poput suza sv. Monike, te da od vjeroučitelja, osim stručnosti, roditelji očekuju upravo to srce. Podsjetio je kako je nada teološka krepost koja usmjerava volju prema konačnom cilju, odnosno zajedništvu s Bogom te da je s njom na poseban način povezan dar straha Božjega koji pomaže razlučiti što nas Bogu približava, a što nas od njega udaljava. Zahvalio je vjeroučiteljima na njihovu poslanju i zazvao Božji blagoslov za njihov svakodnevni rad u školama.

Potom se, uime suorganizatora, obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof. Predstavila je poslanje Agencije kao trajno unapređivanje kvalitete odgoja i obrazovanja i viziju stvaranja poticajnoga, inkluzivnog i pravednog odgojno-obrazovnog sustava. U osvrtu na temu Škole istaknula je kako kurikulum Katoličkoga vjeronauka prirodno korelira s poviješću te potiče učenike na upoznavanje baštine i kritičko promišljanje. Istaknula je kako program Škole želi osnažiti vjeroučitelje za kritičko prosuđivanje povijesne baštine u svjetlu kršćanske nade, razumijevanje pojma nade u suvremenoj filozofskoj misli, njegovanje povjerenja u Božju providnost te izradu konkretnih nastavnih primjera koji povezuju prošlost i sadašnjost. Zahvalila je vjeroučiteljima na daru služenja djeci i mladima te ih ohrabrila da, osim stručnosti, u školama budu odgojitelji savjesti, duha i čovječnosti te svjedoci Evanđelja u vremenu velikih izazova.

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, u ime hrvatskih biskupa pozdravio je sudionike i zahvalio domaćinima te predstavnicima Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog katehetskog ureda. Polazeći od mjesta i vremena susreta, Splita i 2025. godine, upravio je pogled na jubileje koji nas ove godine prate: Jubilej nade 2025. te 1100. obljetnicu salonitanskih sinoda i početaka Hrvatskoga kraljevstva. U tom je svjetlu istaknuo kako je ovogodišnja tema Katehetske ljetne škole točka susreta vjere i povijesti jer nas upravo povijest uči prepoznavati tragove Božje vjernosti, a nada nas drži ukorijenjenima i usmjerenima prema budućnosti. Pozvao je da Split, grad u kojemu „povijest nije šutjela“, čitamo kao učionicu na otvorenom: od Salonitanske baštine do života mjesne Crkve gdje se isprepliću identitet, kultura i evangelizacija. Nadbiskup je naglasio potrebu susreta historiografije, crkvene povijesti, teologije i društveno-humanističkih znanosti. Historiografija je ona koja bilježi fragmente prošlosti različitim metodama i interesima, a crkvena povijest promatra iste događaje u svjetlu vjere pa njihova razlika ne znači suprotstavljanje nego uzajamno obogaćenje te poticaj da vjeronauk i povijest u školi međusobno surađuju u tumačenju prošlosti. Upozorio je i na opasnost ideološkog instrumentaliziranja povijesti koje proizvodi razdore i sučeljavanja, a kršćanski pristup poziva na istinu, pomirenje i odgovorno sjećanje. Vjeroučiteljima je zahvalio što u školama prenose „glas povijesti Crkve“ i čuvaju nadu koja iz nje izvire, ohrabrujući ih da učenicima pomognu povezivati lokalnu baštinu, nacionalnu povijest i univerzalnu priču spasenja. Podsjetio je da je Isus Krist središte ljudske povijesti i temelj našega zajedništva; u tom duhu zazvao je Božji blagoslov na rad Škole i na sve sudionike.

Prvo predavanje pod nazivom „Kršćanska nada kao podloga uspostave europskih srednjovjekovnih država“ održao je prof. dr. sc. Josip Vrandečić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Polazeći od linearne kršćanske vizije povijesti i neprekinute rimske tradicije, predavač je pokazao kako se Carstvo nije „ugasilo“ nego preobrazilo u novu političku i duhovnu stvarnost Zapada – od Karla Velikog do karolinške renesanse. U tom je okviru prikazao hrvatski primjer i dolazak Hrvata kao saveznika Franačke nakon sloma Avara, obnavljanje središta vlasti (Nin, Biograd, Knin, Klis, Solin) te presudnu ulogu Crkve i mjesnih biskupa u oblikovanju države. Odnosi s Rimom doveli su do priznanja hrvatske države za kneza Branimira te novoga crkvenog ustroja za kralja Tomislava pri čemu je splitska Crkva, kao nasljednica salonitanske, postala metropolitansko središte cijele Hrvatske. Na temelju niza materijalnih ostataka predavač je zorno pokazao kako je kršćanstvo preobražavalo gradove i društvo.

Drugo predavanje, „Nada – filozofski pogled“, održao je dr. sc. Hrvoje Petrušić. Kroz panoramu ključnih filozofskih pristupa – od antičkog mita o Pandorinoj kutiji do suvremenih autora (E. Bloch, T. Eagleton, Byung‑Chul Han, L. F. H. Svendsen), predavač je prikazao nadu kao složen pojam koji se kreće između racionalnog i iracionalnog, afekta i kreposti, smisla i apsurda. Suvremena filozofija, istaknuo je, ponovno rehabilitira temu nade zbog njezina religijskog, političkog i antropološkog potencijala dok u odgojno‑obrazovnom kontekstu nada postaje unutarnja snaga koja pomaže podnijeti krize, tražiti rješenja i izgrađivati povjerenje u život.

Na Školi je bila predstavljena i nova knjiga „Socijalni nauk Crkve u školi i župi“, objavljena pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve u suizdanju s Glasom Koncila. Knjiga na pregledan način donosi temeljne odrednice socijalnog nauka Crkve te nudi konkretne prijedloge za njegovo uključivanje u vjeronaučnu i pastoralnu praksu. Predstavljanje, kojim je moderirala Anita Vranić, održali su prof. dr. sc. Ivica Pažin, nadbiskup Đuro Hranić, prof. dr. sc. Stjepan Baloban i vjeroučitelj dr. sc. Darko Rapić.

U popodnevnom dijelu Škole održat će se tri pedagoške radionice. Radionicu „Nada u praksi: učinkovite strategije podrške učenicima s teškoćama u vjeronaučnom kontekstu“ vodit će Kristina Benček, Martina Gregorina Tomac, Tanja Horvat i Dijana Stanić. Polazeći od potrebe da učenici s teškoćama u razvoju u vjeronaučnoj učionici dožive prihvaćenost i pripadnost, radionica će predstaviti i uvježbati niz prilagodbi: kognitivnu i strukturalnu podršku, različite oblike komunikacijske, vizualne i fizičke pomoći te senzornu i emocionalnu podršku. Naglasit će se i individualizacija i suradničko planiranje uz konkretne alate za prilagodbu biblijskih tekstova i aktivnosti. Drugu radionicu, „Kršćanska nada kao izvor i nadahnuće u vjeronaučnom radu. Primjena kurikulskog pristupa na izabranim temama“, održat će Svetlana Ćurković, Julijana Hrvoić, Ružica Maleš i Renata Ruić. Sudionici će, polazeći od vlastitog iskustva življenja kršćanske nade i bogatstva svetopisamskih izvora, razrađivati kurikulsku primjenu: rad s izvorima učenja, razumijevanje procesa, vrednovanje te razvoj kreativnih vještina. Međusobna razmjena dobre prakse bit će poticaj za nove modele nastave koji nadu prenose do vjeroučenika. Treća radionica, „Nada kao poticaj motivaciji djelovanja“, koju će voditi Nataša Kekez Vrgoč, Danijela Matić, Rajka Šore i dr. sc. Gina Šparada, usredotočit će se na ulogu nade u osobnom razvoju i odnosima. Kroz interaktivne i refleksivne vježbe sudionici će promišljati kognitivne, emocionalne i ponašajne aspekte nade, prepoznavati unutarnje prepreke (sumnje, strah od neuspjeha, negativna uvjerenja) te identificirati vlastite resurse i strategije za osnaživanje nade u sebi i drugima.

Posljednja točka prvoga dana Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnim školama bit će drama „Ne bojte se!“ koju je po motivima romana „Žrtva ispovjedne tajne“ napisao i režirao poznati glumac i redatelj Trpimir Jurkić, a u ovoj će je prigodi izvesti Salezijanci suradnici župe Marije Pomoćnice na Kmanu.