Izlet vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije

Kao znak zahvalnosti Bogu za primljena dobročinstva u protekloj nastavnoj godini, 62 vjeroučitelja Splitsko – makarske nadbiskupije, prevođeno predstojnikom Katehetskog ureda don Josipom Perišem bilo je 1. srpnja 2017. na zajedničkom izletu u Hercegovini. Vjeroučitelji su pohodili Humac, Međugorje, Mostar i Široki Brijeg.

U Franjevačkom samostanu na Humcu

Prije nego što je sagrađena ijedna crkva, euharistija je za Isusove učenike bila središte života, a takvom je i ostala sve do naših dana. Stoga smo ovaj dan započeli euharistijskim slavljem u crkvi sv. Ante na Humcu koje je predvodio don Josip.

Dolazak pred Isusa donio je zahvalnost za mnoge milosti, ali i molitve za ozdravljenja. Slušajući evanđelje o Isusovom ozdravljenju satnikovog sluge i Petrove punice, mogli smo prepoznati potrebu ozdravljenja od reduktivnog shvaćanja vjere i potrebu svjesnosti svoje malenosti pred Bogom. Na to smo pozvani u propovijedi: „U opasnosti smo da sputavamo svoju vjeru i umišljamo da imamo Boga u ruci i da svi trebaju vjerovati kako mi mislimo. Nismo posjednici istine nego oni koji traže istinu, osluškuju i muče se s Božjom riječju."    

U ozdravljenju Petrove punice prepoznali smo potrebu vlastitog ozdravljenja u svrhu služenja te poniznost i duh služenja kao obilježja svih onih koji žele slijediti Gospodina. „Važna je vjera koja se temelji na satnikovoj poniznosti. Isus hvali njegovu vjeru, a on nije imao sadržaj vjere, ali se obraća Isusu s uvjerenjem. Biti ponizan je preduvjet vjere. Samo tako ćemo moći oblikovati druge“, poručio je don Josip.

u tekstŽiva Crkva je svojom vjerom gradila mnoge crkve i samostane kao što je Franjevački samostan sv. Ante Padovanskog na Humcu. Gledajući ovo središte i žarište pastoralnog rada, mogli smo sa psalmistom uskliknuti: "Gospodnje je ovo djelo, kakvo čudo u očima našim." Domaćin fra Dario Dodig bio je zaslužan da su i naše oči mogle otkrivati blago koje su naraštajima hercegovački fratri samozatajno prikupljali, čuvali i izučavali. U muzeju osnovanom 1884. godine vidjeli smo bogatu arheološku zbirku s primjercima iz pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka i novijeg razdoblja. U ovoj edukativnoj instituciji imali smo prigodu promatrati predmete prikupljene na širem prostoru Hercegovine: od starijeg kamenog doba do naših dana. Među materijalnim tragovima prošlosti hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta, posebnu pozornost izazvala je Humačka ploča iz XII. stoljeća - najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku na području današnje Bosne i Hercegovine.

U hodniku franjevačkog samostana privukla nas je vrijedna zbirka umjetnina na temu “Majka”. Posebna zbog plemenitosti sadržaja i ljubavi upisane u dragi motiv, zbirka poziva na intimnost dijaloga koji posjetitelj može ostvariti ispred više od 400 umjetnina. Svaka umjetnina potiče na zahvalu za velikodušnost, strpljenje i trpljenje naših majki. Bio je ovo jedan od načina priprave za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 2018. pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“.

Uslijedio je posjet izložbi „Sto križeva“ umjetnika Radojka Kraljevića iz Graba. Umjetnik je uočavajući gotove križeve u prirodi dorađivao raspela u prirodnom drvetu. Svaki križ govori o neraskidivom savezu Boga s čovjekom i o proslavi u poniženju. Dok smo razgledavali i birali najljepše izrađeni križ, nismo mogli ne čuti poruku da je u križu nijekanje ljudske sebičnosti, ali i ljepota združenosti s nebom.


Dolazak u Međugorje i Mostar

Izložba križeva podsjetila nas je na dragulje kršćanske duhovnosti koje pronalazimo u srcu Majke pod križem. S tom mišlju krenuli smo prema Međugorju – svjetski poznatom hodočasničkom odredištu i jednom od najvećih svjetskih molitvenih središta. Gradom dominira crkva svetog Jakova, nebeskog zaštitnika župe Međugorje i zaštitnika hodočasnika. Crkva je danas žarište i središte sakramentalnog i molitvenog života.

Nebrojena svjedočanstva hodočasnika govore o tome kako su upravo na ovom mjestu pronašli vjeru i mir. I mi smo ovdje imali prigodu osobnom molitvom i sakramentom pomirenja zakoračiti prema Bogu i primiti nadahnuće za radosno življenje, služenje i djelovanje u zajednici i međusobnim odnosima.

Radost se osjetila i na zajedničkom ručku u Herceg etno selu. Spoj kamenih zidova, ljepota prirode u simbiozi zelenila i vode i svi prekrasni detalji, samo su nalik ljepoti zajedništva kada u razgovoru i pjesmi jedni u drugima možemo prepoznati Božje lice.

U dobrom raspoloženju krenuli smo prema Mostaru, gradu koji je dobio ime po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Šetnja gradom dovela nas je do Starog mosta koji se nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine i svojom visinom od 24 metra dominira rijekom Neretvom. Nije povezan niti s jednim specifičnim stilom ili razdobljem u arhitekturi tako da je jedinstven u svijetu.

Očima vjere u mostu smo mogli vidjeti puno više od građevine ogromnih kamenih blokova. Mogli smo vidjeti čvrstoću, neprolaznost, povezanost i Krista kao jedini most koji vodi u vječni život. Vjeroučitelj svojim poslanjem postaje čuvar mosta. Na tom putu ponekad je nalik skakaču sa Starog mosta koji skače za pljesak i nagradu zaboravljajući da će mu Krist biti plaća za svaki skok u ljudsku bijedu i napuštenost.

I zvonik crkve sv. Petra i Pavla kao simbol Božjeg grada na zemlji, pozivao nas je da se okrenemo prema Nebu. Posljednja u nizu, u sjećanje nam se urezala katedrala Marije Kraljice neba Majke Crkve koja je teško stradala u granatiranjima za vrijeme Domovinskog rata. Sličnu istinu o pretrpljenoj nepravdi i stradanju nevinih ispričao nam je Široki Brijeg – naše iduće odredište.


U Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu

Ovdje su nas srdačno dočekali gvardijan fra Tomislav Puljić i voditelj fra Vendelin Karačić. Približili su nam Kalvariju koja je nastupila 1945. g. kada ovaj grad osvajaju komunisti. Široki Brijeg je najviše pretrpio u ovoj tragediji jer je upravo on bio vjersko, kulturno, gospodarsko i odgojno-obrazovno središte i mjesto na kojem su bujali duhovni pozivi. Od 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, bilo ih je 34 iz samostana. Do sada se zna za grobove 33 hercegovačka franjevca, od kojih su 24 pokopana u samostanskoj crkvi gdje smo se pomolili.

U riznici samostana osvjedočili smo se o veličini zla vidjevši krhotine razbijenih liturgijskih predmeta pri partizanskoj likvidaciji samostana. Između brojnih slika pogled pada na Krista Svevladara koji svojim jezikom ljubavi daje odgovor na pitanja ljudskog zla i patnje.

Svjedočanstvo ljubavi prema svakoj crti i dimenziji Stvoriteljeva djela mogli smo vidjeti u Franjevačkoj galeriji, u stalnom likovnom postavu koji obuhvaća 229 radova 202 autora. Na licu mjesta smo se uvjerili da umjetnost govori o potrebi razvijanja darovanih nam talenata koje ne smijemo zakopavati. Divljenje i zahvalnost izrekli smo pjesmom, a zvuk klavira na iznenađenje sviju, dolazio je od ruku predstojnika. Pjesma „Život svoj prikazujemo Bogu“ odjekivala je i dok smo hodali prema mjestu gdje su fratri bili vođeni u smrt. Stazom obilježenom kamenjem iz toga vremena ušli smo u prostor pod zemljom gdje je ubijeno i zapaljeno 12 fratara. Tišina je ovdje govorila kako nema toga čovjeka koji može uništiti duh Bogu posvećenih osoba koji slave Boga i pomažu rast ljudi na putu ka vječnoj domovini.

O našem pohodu don Josip je u knjizi dojmova ostavio pisano svjedočanstvo: „Ostali smo oduševljeni gostoprimstvom braće franjevaca i svime što su nam pokazali, a osobito svjedočenjem o mučeništvu ovoga kraja i franjevcima čija je mučenička krv zalog naše kršćanske vjere i Domovine.“

Na povratku kući mnogi su sređivali dojmove o viđenim mjestima i gradovima. Netko je rekao da su ljudi poput grada: neki su pusti i moderni, ali hladni, ali ima i onih koji puštaju Gospodinu da u njima ostavi trag koji odolijeva svakom vremenu. Takav trag ostao je i u srcima onih koji su bili dionici ovog lijepog zajedništva.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Prigodom prve godišnjice od osnutka vjeroučiteljskog portala Splitsko-makarske nadbiskupije „Mreže Riječi“ ...
U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, u subotu, 23. ožujka 2024. godine održana je godišnja ...
Portal Mreže Riječi predstavlja novu emisiju "Minute za knjigu".
U novom podcastu Mreža Riječi naša suradnica Angelina Gašpar razgovarala je s fra Gabrijelom Jurišićem.
U organizaciji Katehetskog ureda, u subotu 17. ožujka, održan je XXII. susret maturanata Splitsko-makarske ...
U suradnji s profesorom fra Domagojem Runjom donosimo razmatranje za petu korizmenu nedjelju.
Drugi međubiskupijski stručni skup u 2023./2024. školskoj godini za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola ...
U suradnji s profesorom fra Domagojem Runjom donosimo razmatranje za 4. korizmenu nedjelju.