Blagdan bl. Augustina Kažotića svečano proslavljen u Trogiru

Blagdan prvog hrvatskog blaženika bl. Augustina Kažotića svečano je proslavljen u srijedu 3. kolovoza procesijom gradskim ulicama i misom u crkvi sv. Dominika Trogiru.

Ovogodišnja proslava započela je devetodnevnom duhovnom pripravom koju su predvodili don Ivan Kovačević, fr. Saša Bukvić i don Ivan Perković.

Na sam dan svetkovine jutarnju svetu misu predvodio je starješina Samostana sv. Petra Mučenika u Starom Gradu fr. Ante Kazoti koji potječe iz blaženikova roda, a središnju koncelebriranu misu predslavio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković.

Euharistiji je prethodila procesija kroz grad (oko Pasika) s blaženikovim relikvijama i kipom koji su nosili članovi Udruge Gospe od Karmela uz pratnju brojnih svećenika, svečanih barjaka, Zbora bl. Augustina Kažotića članova dominikanskog Trećeg reda, blaženikove obitelji te mnoštva vjernika iz Trogira i okolice.

„Mi danas slavimo blagdan bl. Augustina Kažotića, dominikanca i biskupa koji je živio prije otprilike sedam stoljeća. Siguran sam da je svima vama, žiteljima njegova rodnoga grada, kao i drugim njegovim štovateljima, poznat Kažotićev životni put koji ga je vodio od Trogira, preko studija u Parizu, poučavanja u Francuskoj i Italiji, biskupovanja u Zagrebu, boravka na papinskom dvoru u Avignonu te biskupske službe i smrti u talijanskom gradu Luceri“, podsjetio je propovjednik.

Foto: Dominikanski samostan u Trogiru

„Vremenski odmak od blaženikova života, kao i nedostižnost službi koje je vršio, mogli bi nas potaknuti na mišljenje da je ovo slavlje jednostavna komemoracija jednog uspješnog života čiju je vrijednost prepoznala i sama Crkva te ga uzdigla na čast oltara. Međutim, ma koliko dragocjen bio život bl. Augustina Kažotića, njegova vrijednost za nas nije u prošlosti, nego u sadašnjosti i budućnosti“, istaknuo je.

„Mi vjerujemo da je bl. Augustin svojim životom u prošlosti, uz pomoć milosti Božje, postao dionikom vječnosti. Stoga nam primjerom svoga života u prošlosti može biti uzorom, a življenjem u vječnosti zagovornikom u sadašnjosti te nam pomoći stići sretnoj budućnosti“, poručio je fr. Slavko.

Dodao je da je u svakom trenutku bl. Augustin svoj život stavljao na raspolaganje Bogu koji mu progovara kroz poziv, savjest i strukturu Crkve.

„On je bio poslušan glasu Božjem! Upravo to povjerenje u Božju providnost dovelo je do toga da ga mi danas stoljećima nakon njegove smrti slavimo. Postigao je ono što svojim snagama nikada ne bi. Neka i nama bl. Augustin bude uzor povjerenja u Boga i slušanje njegova glasa u vlastitoj nutrini, u glasu savjesti i po službenicima Crkve“, pozvao je okupljene vjernike.

„Naš je blaženik osobito bio osjetljiv za one koji tek kreću u život i one na kraju životnoga puta, za mlade, za stare i za bolesne. Omogućavao je školovanje i na taj način socijalnu afirmaciju nadarene siromašne djece. Slično je bilo i s liječenjem oboljelih i ostarjelih. I za njih je podizao prikladne ustanove. Naš blaženik nije samo liječio posljedice nego se bavio i preventivom. U vrijeme pandemije u kojem živimo ovo je osobito važno i korisno. Stanovnike svoje biskupije poučavao je o važnosti održavanja higijene, brige o zdravlju, čistoći vode, sadnji ljekovitog bilja i slično. Bila je to prevencija protiv onodobne pandemije. Očito nam može biti uzor i zagovornik u naše vrijeme. Neka nas njegov primjer pouči odgovornom ponašanju u brizi za vlastito i zdravlje naših bližnjih pridržavajući se onoga što medicinska struka kaže. I medicina je Božji dar!“

„Blaženi Augustin Kažotić je poticao pobožnost s ciljem promicanja zdrave pobožnosti. Reformirao je liturgiju i uveo Zagrebački obred kojim je slavljena misa tijekom stoljeća. On je znao da evanđelje treba približiti ljudima svakog vremena da im bude blisko i razumljivo. Tako je i s liturgijskim slavljima. Kažotić ne nastupa silom, nego snagom evanđeoske riječi i primjerom života. Vjera se ne nameće. Boga ne treba braniti od ljudi nego svjedočiti. Svijetu su potrebni svjedoci, a ne branitelji evanđelja. Kažotić nam je i u tome uzor. Nadam se da je svatko od nas uspio prepoznati barem jedno područje u kojemu bi trebao i mogao nasljedovati bl. Augustina Kažotića, a siguran sam da nam na tom putu onda neće nedostajati ni njegova zagovora“, naglasio je predslavitelj.

Na kraju slavlja starješina Samostana sv. Dominika u Trogiru fr. Petar Galić zahvalio je fr. Slavku, dekanu Trogirskog dekanata don Vinku Sanaderu te svim nazočnim svećenicima, zboru, članovima Udruge Gospe od Karmela, članovima Kažotićeve obitelji, dominikanskog Trećeg reda, prisutnim vjernicima, hrvatskoj policiji koja je pomogla pri održavanju procesije te svima koji su pridonijeli da se blagdan svečano i pobožno proslavi.

„Vjerujem, dragi vjernici, da se i vi osjećate poput mene, srce mi je danas na ovaj blagdan veliko kao kuća, posebice kad pogledam ove naše drage svećenike koji su sudjelovali u proslavi. Budimo ponosni što smo pripadnici jedne svete katoličke i apostolske Crkve, a posebno se ponosimo s našim bl. Augustinom Kažotićem, rodom Trogiraninom“, kazao je fr. Petar.

Nakon misnih slavlja vjernici su imali priliku častiti blaženikove relikvije, a potom se i počastiti u klaustru samostana.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Članovi Hrvatskog katoličkog zbora - zajednice MI iz Trogira, predvođeni misijskom sekcijom, organizirali su šesti ...
Imotski je i ove godine u noći Cvjetne nedjelje, 24. ožujka, postao mali Jeruzalem – grad čijim su se ulicama slijevale ...
U Dugom Ratu je u 19. ožujka svečano proslavljena svetkovina sv. Josipa, nebeskog zaštitnika župe.
Splitska Župa sv. Josipa na Mertojaku svečano je proslavila svetkovinu svoga zaštitnika sv. Josipa, u utorak 19. ...
Na petu korizmenu nedjelju 17. ožujka, u Borovcima je održano četvrto Uprizorenje Muke Kristove, redatelja Branka ...
Prvi dan dvodnevne duhovne obnove u četvrtak, 15. veljače 2024. u crkvi sv. Ilije u Metkoviću predvodio je fra Mario ...
Župa Dobranje u Bijelom Viru proslavila je nebesku zaštitnicu Gospu Lurdsku u nedjelju 11. veljače.
U Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske proslavljeni su „Stepinčevi dani“ od 8. do 11. veljače 2024. godine.