Velikim svečanim ophodom po ulicama Kaštel Kambelovca počela je, u četvrtak 16. srpnja, proslava blagdana Gospe Karmleske. U procesiji, u čijem je središtu bio kip Gospe Karmelske koji su nosili bosonogi neoženjeni mladići uz pratnju djevojaka u narodnim nošnjama, sudjelovali su brojni vjernici i članovi Vijeća mjesnog odbora Kaštel Kambelovca, zajednice župnog Caritasa „Ivan Pavao II.“, kulturno umjetničkih društava „Karol Wojtyla“ i „Ante Zaninović“, Udruge umirovljenika „Lažani“, Hrvatskog veslačkog kluba „Kaštela“, Kluba športskih ribolovaca „Nebojsija“, Kaštelanskog dječjeg kazališta „Škatula“ te molitvenih zajednica „Marijina legija“, „Dobri pastir“ i „Sveti Lazar“.

Nakon procesije uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je u dvorištu župne crkve sv. Mihovila  predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. U koncelebraciji su bili župni upravitelj don Josip Periš, kaštelanski dekan don Ante Čotić, fra Roko Bedalov, don Ivan Lovrić, don Gabrijel Kamber i don Nikola Šakić. Na misi je pjevao župni zbor pod ravnanjem č. s. Marinele Delonga.

Govoreći u prigodnoj homiliji o identitetu suvremenog čovjeka, mons. Barišić je naglasio „da ga određuju odnosi prema bližnjima“. „U prvom čitanju smo čuli kako prorok Ilija na Karmelu otkriva Izraelcima tko je pravi Bog, želeći ih potaknuti na izgradnju odnosa s Njim“, nastavio je, dodavši „da u ovom čitanju pronalazimo simbol Majke Marije“. „Oblak – malen kao dlan čovječji – koji se dignuo iz mora te tako prekinuo sušu, je slika Majke Marije koja donosi blagoslov i život. Zbog toga je vežemo za goru Karmel na kojoj su je pustinjaci štovali. Među njima su posebno poznati karmelićani. Jednom njihovom redovniku, svetom Šimunu Stocku, Gospa se ukazala – obećavši mu da će svi oni koji nose karmelski škapular biti oslobođeni muka čistilišta. No, Marija nas svojom ljubavlju i zagovorom oslobađa muka već ovdje na zemlji ako sebičnost pretvorimo u solidarnost, sukob u mir te mržnju u pomirenje“, ustvrdio je.

Osvrćući se na evanđeoski tekst, mons. Barišić je istaknuo „da smo s Marijom, po Isusovoj želji, postali povezani sinovsko-majčinskim odnosom“. „Odnos prema Mariji nam puno govori o našem identitetu, o tome tko smo i što smo. Možemo ga promatrati kroz tri kategorije. Prva kategorija su autentični kršćani, druga su tradicionalni, a treća su oni koji su udaljeni od Marije i Krista. Kao svaka majka, i Marija pati kada nismo autentični kršćani i želi da sva njezina djeca dođu na taj put – jedini pravi put“, konstatirao je.  

Pojasnio je i „da nas Marija ne želi vezati za sebe, nego za svoga sina – Isusa Krista“, zaključivši: „Puno puta smo izgubljeni i zarobljeni idolima ovoga svijeta. Ponašamo se kao robovi, a čuli smo u Poslanici Galaćanima da smo sinovi i kćeri Oca nebeskoga koji radi nas šalje svoga Sina 'kada dođe punina vremena'. I kao sinovi i kćeri trebamo dopustiti Isusu Kristu da svojim Duhom ispuni naše vrijeme ljubavlju. Tako u potpunosti možemo živjeti svoje ljudsko dostojanstvo. Neka nam u tome pomogne zagovor Majke Marije – Gospe Karmelske, koja nas je pod križem s ljubavlju primila kao svoju djecu. Dopustimo joj da nas kroz sve životne padove, poteškoće i križeve usmjerava prema vrhu Karmela – Isus Kristu“.

Na kraju euharistijskog slavlja župni upravitelj don Josip Periš zahvalio je Ocu nadbiskupu na dolasku i ohrabrujućim riječima te svima koji su doprinijeli proslavi blagdana. Župa se za proslavu pripremala trodnevnicom koju je predvodio fra Roko Bedalov. Trećeg dana trodnevnice, na blagdan posvete župne crkve, pjevala se svečana Večernja s duhovnim skladbama don Bobe Delića.