Trećega dana devetodnevne priprave za proslavu svetkovine sv. Dujma, u petak 30. travnja, misno slavlje u splitskoj prvostolnici predvodio je mo. don Šime Marović, kapelnik splitske prvostolnice i arhiđakon Prvostolnog kaptola. Izravni prijenos mise bio je putem YouTube kanala Splitsko-makarske nadbiskupije i društvenih mreža. Laudato TV trebala je prenositi devetnicu ali zbog preseljenja u nove prostorije to za sada nije u mogućnosti.

Na početku misnoga slavlja mo. Marović je podsjetio da Dujmova Crkva danas slavi spomendan sv. Venancija, biskupa i mučenika o čijem životu malo znamo. „Čini se da je bio solinski biskup i da je uhvaćen i pogubljen u Tomislavgradu za vrijeme misionarskog putovanja, za Valerijanova progona kršćana 257. g. Kosti sv. Venancija i solinskih mučenika papa Ivan IV. dalmatinac u VII. stoljeću dao je prenijeti u Rim i podići posebnu kapelu posvećenu sv. Venanciju, uz lateransku baziliku. U njoj su položene relikvije solinskih i istarskih mučenika. Dio kostiju sv. Dujma i solinskih mučenika nalazi se u relikvijaru u našoj prvostolnici“, naglasio je predvoditelj slavlja dodavši da je na krvi solinskih mučenika nastala i utemeljena splitska Crkva.

U svojoj je propovijedi mons. Marović protumačio evanđeoski tekst Iv 14, 1-6 koji govori o Isusovoj Posljednjoj večeri. Iznio je i protumačio Isusove poruke učenicima: o njegovom putu patnje i ljubavi, o miru i opraštanju, o mjestu koje im je pripravio. Učenici su bili uznemireni jer nisu razumjeli to o čemu im Učitelj govori. Uznemirenost, nemir uništava ravnotežu i harmoniju, unosi strah i čovjek gubi pravilnu moć rasuđivanja, naglasio je propovjednik te upozorio da u našoj uznemirenosti svoj udio ima i Zli, koji se ne raduje miru, ravnoteži i sreći ljudskoga srca.

Budući da od svojih početaka za mirom traga ljudski rod naglasio je da suvremeni čovjek danas traži mirnu luku, smiraj svoga utočišta u „igračkama – stvarima – trgovačkoj robi, koja se stalno mijenja. Industrija stalno mora nanovo proizvoditi nove igračke koje će služiti čovjeku za zabavu. Kad mu se dosadi igrati, odbaci igračku i traga za novom. I tako iz dana u dan. Neki mir - sreću žele pronaći u drogama, opijatima, istočnjačkim praksama, jogi, nirvani. Mnogi su putovi traganja, ali samo je jedan umirujući – spasonosni i istinit. To je onaj mir kojega donosi Učitelj iz Nazareta: 'Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte! U domu Oca mojega ima mnogo stanova. Da nema, zar bih vam rekao: Idem pripraviti vam mjesto?'“ Dodao je da je u tim Isusovim riječima sadržano „ono što je bitno, utješno i važno za svakoga čovjeka: vjerovati, imati povjerenje u Boga i vjerovati njegovom Sinu. Vjerovati riječima, gestama, djelima Isusa iz Nazareta. Njegove riječi nisu obične riječi. One smiruju dušu slušatelja, udaljuju strah, daju sigurnost. Jer, Isus je jedini put prema Ocu. Da nije bilo Sina, ne bismo znali ništa o Ocu.“

Fotogalerija: Petar Jurčević

Tumačeći Isusovu rečenicu učenicima: „Idem pripraviti vam mjesto“ naglasio je da nije to priprava koju danas roditelji najčešće čine svojoj djeci: kuće, nekretnine, stanovi i pokretnine a za uzvrat najčešće dobiju nezahvalnost. Isus to čini drukčije. On je morao proći svoj trnovit put, muku i po Uskrsnuću je svojima „pripravio mjesto“. „U njegovom stanu bit ćemo zauvijek. Nije to fikcija ili neka zgodna igra ili neka priča za malu djecu. To je Isusov način pripravljanja mjesta za nas kod svog Oca na nebu. To nisu obećanja bez pokrića. (..) U mojoj smrti Isus me čeka da me povede u svoj dom. U mojoj smrti neću biti sam. Koje li utjehe!“, istaknuo je mons. Marović dodavši da su to dobro znali solinski mučenici. „Nisu to bili nadljudi, neka astralna bića, nego obični, ali vjerni Kristovoj riječi. Danas s ponosom spominjemo njihova imena: Dujam, Staš, Asterije, Venancije, Septimije, Antiohijan, Telije, Gajan, Paulijan i Feliks. Na mržnju moćnika nisu odgovarali mržnjom, nego su s molitvom na usnama krenuli prema krvniku koji ih je čekao. Nisu proklinjali, nego su s molitvom opraštanja išli prema stratištu – prema svome križu. To su svjedočanstva - putokazi za sva, za vječna vremena. Kako je blagoslovljeno čuti da i danas mnogi prognani kršćani na Istoku, ne proklinju nego skromno i s dubokom vjerom prihvaćaju svoj progon – svoje mučeništvo. A mnogo ih je! I ništa nova pod suncem! Kroz sva vremena oni koji su Kristovi, bili su, i bit će na meti Zloga, jer Zli mrzi Isusove svjedoke.“

Naglasio je, također, da je Zlome najteže kad vjernik oprašta zato što Zli ne može opraštati jer je on suprotnost opraštanju. „A opraštanjem se prekida spirala zla, što Sotoni smeta – ometa ga u njegovom poslu. Opraštanjem se oslobađa duša onoga koji oprašta, čisti se iznutra, duša ozdravlja, oslobađa se lanca kojim je svezana, postaje slobodna od paukove mreže Zloga. Dobro su to znali mučenici. Zato im je opraštanje krvniku bila prva riječ na stratištu. A zar ih to nije naučio njihov Učitelj?“

Sv. Dujam, sv. Venancije i ostali solinski mučenici hrabro su išli na stratište te su bili okruženi svojim najmilijima. Zajednica se usrdno molila za njih. Nisu u mučeništvu i u smrti bili sami, napušteni, osamljeni i ostavljeni. Njihova molitva i molitva zajednice ih je hranila i hrabrila. U tom se svjetlu govoreći o različitim vrstama mučenika – onih koji daju svoj život na raspolaganje drugima da bi im pomogli/utješili pod cijenu vlastitog života – osvrnuo na sve one koji su u službi bolesnom i koronom virusom ugroženom čovjeku, na liječnike i medicinsko osoblje „koji neumorno rade, ne svoj posao nego izvršavaju odgovorno i s ljubavlju svoju službu. Jer to je zvanje, a ne obični posao - posao koji često nema određenoga radnog vremena.“

Pozvao je na odgovorno ponašanje svakoga pojedinca u ovoj pandemiji, ali i upozorio na nehumanost nasilnoga širenja straha putem medija koji još više urušava čovjeka. „Do kada će vijest o Kovidu zauzimati polovinu dnevnih vijesti? Da, virus je tu, i treba se opskrbiti dobrim imunitetom i zaštiti se svim sredstvima koji su nam dostupni. Ali širenjem straha ne jača se naš imunitet. Strah potiče stres, a stres ruši ljudski imunitet – prirodnu otpornost ljudskoga organizma. Zar Isus nije rekao: 'Ne bojte se!'. Kao da nam ponovno dovikuje: 'Neka se ne uznemiruje srce vaše'. Čuvajte se, zaštitite se! Iz ove ugroze trebate izići jači, bolji, snažniji. Ne smijete dopustiti da vam se srce, da vam se duša okuži. Odgurnite strah od sebe! Jer, sa preplašenim čovjekom lakše je manipulirati – lako je s njim upravljati. A moćnici ovoga svijet to i žele. U ovom 'Kovid vremenu' kao da su druge opasne bolesti iščezle. Za njih se više ne čuje. A brojni teški bolesnici od neizlječivih bolesti ipak umiru. Dirigentima ove 'Kovid generalne probe' broj umrlih od drugih opasnih bolesti nije važan. Skrivaju ga i nema ga u medijima. Pitam se zašto?“

Na kraju propovijedi s tugom se sjetio svih onih koji su priključeni na respirator po našim bolnicama, onih koji se bliže posljednjem izdisaju i svojoj smrti a u tim svojim zadnjim zemaljskim trenucima lišeni su blizine svojih najmilijih i blizine svećenika. Iako osoblje sve čini da im olakšaju posljednje trenutke, „oni ipak ostaju sami, lišeni svojih najmilijih. Nema njihovih voljenih da ih drže za ruku. Njihovi mili i dragi ne mogu se ljudski – dostojno oprostiti od njih. Vjerujem da im je u toj životnoj agoniji prisutan milosrdni Isus, a da će ih anđeli provesti kroz vrata smrti. Vjerujem da je i njima Isus pripravio mjesto kod svog nebeskog Oca. Ne zaboravimo ih u našim molitvama. Jer molitva je utjeha, hrana i lijek. Zar i oni nisu naši suvremeni mučenici?“, upitao je mo. Marović. Pozvao je vjernike da poput sv. Dujma, sv. Venancija i ostalih solinskih mučenika hrane svoju vjeru: molitvom, liturgijom, sakramentima a osobito euharistijom. Jer kako je bl. Karlo Acutis znao reći: „Euharistija – je moja autocesta za nebo. Euharistija je moj autoput prema raju“.

Na kraju euharistijskog slavlja riječ zahvale predvoditelju slavlja i svima ostalima uputio je katedralni župnik don Ante Mateljan. Za vrijeme mise pjevalo je samo nekoliko pjevača katedralnog zbora uz orguljašku pratnju mo. Ivana Urlića, koji su na kraju otpjevali pohvale u čast sv. Dujma i pjesmu „Kraljice neba“.

Devetodnevna priprava za proslavu sv. Dujma se u splitskoj prvostolnici nastavlja sutra misnim slavljem u 18 sati koje predvodi don Tomislav Ćubelić. Izravni prijenos mise može se pratiti na Youtube kanalu Splitsko-makarske nadbiskupije i putem društvenih mreža.