Studijski dan posvećen najpriznatijem hrvatskom sociologu religije, Splićaninu Željku Mardešiću (1933. – 2006.) održan je u 28. i 29. rujna u dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu.

Na samom početku Studijskoga dana prikazan je dokumentarni film „Željko Mardešić – koncilski kršćanin i čovjek dijaloga“, autora Augustina Bašića. „Ovaj dokumentarni film na svoj nam je način uprisutnio našega dragog prijatelja Željka Mardešića i uvodno posvijestio blagodat njegove duhovne ostavštine iz koje crpimo nadahnuća za naš odnos prema aktualnoj zbilji društva i Crkve u Hrvatskoj te svekolikih crkveno-društvenih odnosa. Proročka dimenzija njegovog života i djela čini ga vrlo aktualnim i u ovom drugom desetljeću od njegova prelaska u vječnost. Dapače, proročka snaga njegove misli zabilježene u njegovim djelima može biti više nego valjan nadomjestak nedostatku njegove žive riječi“, kazao je fra Bože Vuleta kazao je fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira pozdravivši uime organizatora nazočne, eminentne sudionike skupa te Mardešićevu obitelj i rodbinu.

Potom su se uime suorganizatora skupu obratili: prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, v. d. dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, doc. dr. sc. Gordan Matas, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, gospođa Anita Šakić iz Zaklade Konrad Adenauer i prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu. Mardešić je uvijek ponavljao kako je za religiju ključna vjerodostojnost – vjerno nasljedovanje Isusa Krista, kazao je prof. Domazet izrazivši nadu da će Studijski dan pokazati kako Crkva u Hrvatskoj u današnjem društvu može na vjerodostojan način naviještati evanđelje. Prof. Črpić je upoznao nazočne na koje sve načine Hrvatsko katoličko Sveučilište promiče lik i djelo Željka Mardešića, znanstvenika i vjernika. Kazao je da prorektori HKS nose medalje s Mardešićevim likom, da 5-6 diplomskih radova je napravljeno o Mardešiću te da vjeruje da će i među doktorskim disertacijama biti onih koje će obrađivati Mardešićevo djelo.

Četrnaest predavača u dvodnevnom programu osvijetlilo je s različitih vidova Mardešićeva kritička promišljanja uloge Katoličke Crkve u hrvatskom društvu. Isto će učiniti i s njegovim poimanjem crvenosti u kojem Mardešić zagovara jasan odmak od trijumfalističke crkvenosti, juridičkoga moraliziranja te unosnih privilegija nacionalne i političke crkvenosti. Umjesto kolektivističkog sučeljavanja s neprijateljskim moćima, Mardešić zagovara otvoreni dijalog kršćana s pluralnim svjetonazorskim stvarnostima čovjeka i društva, s uvjerenjem da je Isus iz Nazareta i našim suvremenicima Radosna vijest.

Uvodno predavanje akademika Ivana Supičića o temi „Željko Mardešić o duhovnom produbljenju svijeta, kršćana i Crkve“ pročitala je Silvana Burilović Crnov. Potom je o „Mardešićevoj viziji Crkve u svjetlu ideje koncilskoga kršćanstva“ govorio Tonči Matulić. Darko Pejanović održao je predavanje o Mardešićevoj crkvenosti i uloui vjernika laika u Crkvi, a Stjepan Baloban izlagao je o temi „Hrvatsko društvo i socijalni nauk Crkve“. Marko Vučetić naslovio je svoje predavanje „Crkva i suvremeni individualizam“, a Vlaho Kovačević govorio je o ideji zajednice u modernoj sociološkoj misli i kršćanskoj zajednici u Hrvatskoj. Svi predavači su svoja predavanja sa Studijskog dana već objavili u Zborniku „Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić“ u izdanju Crkve u svijetu.

U subotu, 29. rujna izlagali su: Frano Prcela o temi „Šutnja i prešućivanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj“, Anđelko Domazet „Crkvena i izvancrkvena religioznost u spisima Željka Mardešića“, Zorica Maros, „Crkva, zlopamćenje i procesi pomirenja“, Zoran Grozdanov „Novo ruho političkoga katolicizma u Hrvatskoj“, Ivan Šarčević „Katolička Crkva i dominantne suvremene ideologije, Mardešićeva kritika ideologičnosti vjere“, Branko Sekulić „Religija i Crkva u funkciji nacionalne emancipacije“, Marko Medved „Mardešićeva kritika (hrvatskog) političkog katolicizma“ te Ivan Markešić „Nadbiskup Stadler i politički katolicizam u Bosni i Hercegovini“.

Na kraju programa javnosti je predstavljen prijedlog sudionika skupa Komisiji Gradskog vijeća Grada Splita za imena ulica i trgova i za spomenike glede dodjeljivanja trga, parka, šetališta ili ulice koja će nositi ime Željka Mardešića, vrsnoga znanstvenika i publicista, a nadasve časnoga građanina Splita.