Brojni hodočasnici i ove su se godine okupili uz solinski Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna, kako bi zahvalili Blaženoj Djevici Mariji za njezin zagovor te molili za svoje najmilije. Svečani ophod oko svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, župnikom don Rankom Vidovićem i ostalim svećenstvom.

U propovijedi je nadbiskup govorio o ugroženosti, razdijeljenosti i ranjivosti obiteljskog stabla i društvenog zajedništva. „Svakodnevno živimo i kušamo složenost, ozbiljnost i ranjivost temeljnog obiteljskog zajedništva, a s njime i svih drugih, širih oblika zajedništva. Dobro se sjećamo da smo se prije češće nalazili oko obiteljskog stola, gdje se više razgovaralo i gdje se prenosila tradicija, pa i recepti bakinih jela. Bolje smo poznavali i svoje rodoslovlje. Bilo da se zvao stol, taola, sinija…bio je to stol zajedništva, riječi i blagovanja. Bio je to stari, drveni stol satkan od grana našega obiteljskog stabla. S novim dinamičnim promjenama on se rasklimao, postao je suvišan i skoro uklonjen iz doma, a s njime i mnoge obiteljske i društvene vrijednosti. Početno je zamijenjen jednim staklenim stolićem – TV ekranom, a danas svatko ima svoj na dlanu. Jedan od njih se upravo naziva tako – table (eng. stol) – tablet!“

Cijelu Nadbiskupovu propovijed pročitajte na ovom linku!

Tehnika je sve savršenija, nastavio je nadbiskup, „a sve manje znamo i imamo jedni drugima što za reći. Razbijenost obiteljskog stola, zajedništva riječi i blagovanja, pretvorila nas je u individualce odijeljenih malih ekrana. Izgleda čudno, ali tehničko – komunikacijska sredstva udaljila su nas čak u obitelji jedne od drugih. Dok je na izvan prevladana udaljenost, u obitelji je rastočena blizina. Tehnika ne samo da potiskuje, već često i zamjenjuje osobu. Ali samo prisutna osoba može pružiti čašu vode. Postali smo individue - individualci. Individualac dolazi od riječi in-dividuum što znači ne djeljiv, jedinka, samodostatan za sebe. Što je još gore, postali smo dividue“ (podijeljeni, rastrgani, fragmentarani). Mons. Barišić je naglasio da su tehničko-komunikacijska sredstva veliko dobro i blagodat za naš život ako se ispravno s njima služimo te je upitao: „Pretvaraju li se ovi 'stolići' od mjesta na kojima se trebamo zdravo hraniti u mjesta na kojima bivamo progutani? Dakako, nije riječ o tome da se iz obiteljskog doma i zajedništva uklone svi 'stolići', ali je činjenica da nas je stari drveni obiteljski stol više i dublje povezivao nego svi tehnički superiorniji elektronski 'stolići', do te mjere da će netko javno ustvrditi: više ima budućnosti u tradicionalnom obiteljskom stolu, nego u bilo kojem suvremenom uređaju kojeg nam sutrašnjica donosi. Tehničko-komunikacijske uređaje treba ugrađivati u mudrost obiteljskog stola.“

Obitelj je mala splav spasa u brodolomima života pojedinca i naroda, naglasio je nadbiskup te dodao: „To je vrijedilo jučer, vrijedi danas, za sva vremena i za sve narode. To vrijedi i danas za hrvatski narod i za budućnost njegova rodoslovlja. Na toj splavi spasa budućnosti života, zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, vi oče i majko imate vrlo važnu ulogu.“ U pripremi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, Solin 2018, pod geslom „Očinstvo i majčinstvo: dva lica istog poslanja“ protekla godina bila je više posvećena očinstvu, a ove će se godine veća pozornost posvetiti majčinstvu. U tom je svjetlu kazao: „Vjerujem da, prolazeći kroz opasnosti Scile i Haribde, liberalizma i ropske potlačenosti žene, nećemo upasti u goru oluju gender ideologije, već u širinu ljubavi, slobode i dostojanstva žene – osobe, utemeljene na naravi i Objavi. Bog je stvorio čovjeka – muško i žensko, jednakog dostojanstva. Isus Krist je toliko vrednovao žene, da je sveti Pavao mogao reći: 'Nema više muško – žensko, svi smo jedno u Kristu.'  (Gal 3, 28) Štoviše, muževi trebaju ljubiti svoje žene, kao što je Krist ljubio Crkvu.“ Upozorio je da je previše „praznine i šutnje, muka i mučanja, okrenutih leđa i spuštenih pogleda, ugroženog dostojanstva žene i majke u današnjem mentalitetu i našem društvu, a ponekada nažalost i u samoj obitelji.“

Kao što je 1976. godine na Gospinu otoku u Solinu, započela obnova našega rodoslovlja, preko Nina do Marije Bistrice, tako i sada želimo, istaknuo je nadbiskup, „da Nacionalni susret u Solinu bude novi veliki, obnoviteljski obiteljski stol riječi i blagovanja, s kojega će poteći izvori duhovnih i moralnih, ljudskih i kršćanskih vrijednosti za zdravije odnose u našim obiteljima i našem društvu.“

Na kraju svoje propovijedi splitsko-makarski nadbiskup obratio se roditeljima, mladim obiteljima, a na poseban način majkama istaknuvši njihovu nezamjenjivu ulogu u obitelji ali i u društvu kazavši: „I danas, ti majko imaš veliku odgovornost i nezamjenjivu ulogu u našem narodu. Ali tvoja uloga je danas sve zahtjevnija. Rastrgana si između obitelji i društva, posla i doma. Nigdje dovoljno prisutna, a svugdje tražena. Majka je duša obitelji i srce društva. U rodoslovlju Izraela spomenute su četiri žene - majke, a Josip Flavije naziva Saru, Abrahamovu ženu, 'kraljicom i majkom našega roda.' Mogli bismo i mi tolike majke tako nazvati, a jednu ženu i majku tako i nazivamo: 'kraljica i majka, zaštitnica sirota i udovica' - našu kraljicu Jelenu. Neka Jelena, zaštitnica sirota i udovica, bude uzor i poticaj svim muževima i ženama koji nose odgovorne uloge u našem društvu, da se još više zauzmu kako bi u svim našim obiteljima, uz riječ, bilo i kruha.“

Pozvao je majke da daju svoj doprinos Nacionalnom susretu na Gospinu otoku 15. i 16. rujna 2018. poručivši: „Ti, koja pališ svjetlo u tami svog obiteljskog doma i griješ ga svojom ljubavlju, srcem i toplinom duše, ti si najsposobnija ponovno i još jače učvrstiti veze saveza ne samo obiteljskog stola, već i obnoviti sve saveze vjernosti Bogu i jednih drugima: krsni savez, bračni savez, ovaj vez zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, da nam život ne bude bez–veze, cilja, smisla…“

Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je župnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Ranko Vidović. Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu pomirenja i euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj. Misi je nazočio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministar Lovro Kuščević, potom solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, brojni (grado)načelnici, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova.

Proslava blagdana i Dana grada Solina završila je svečanim popodnevnim misnim slavljem koje je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom msgr. Marinom Barišićem, don Rankom Vidovićem, župnikom župe Gospe od Otoka i solinskim dekanom, don Vinkom Sanaderom, dugogodišnjim solinskim župnikom i župnikom Svetog Lovre u Trogiru. U svojoj je  propovjedi biskup Bogdan istaknuo kako slaveći Malu Gospu slavimo predivnu Božju milost koja se razlila nad Marijom od prvoga trenutka njezinoga života i koja danas, rođenjem, postaje vidljiva.

Cijelu propovijed biskupa Bogdana pročitajte na ovom linku!

Božji naum spasenja, kojega možemo pratiti iz naraštaja u naraštaj, u onom dugom rodoslovlju od tri puta po 14 generacija, danas na osobit način postaje vidljiv i opipljiv u ovoj kolijevci. Tako kolijevka postaje znak nade. Marijina kolijevka upućuje nas na kolijevke naše djece. Doziva nam u pamet gdje se nalazi jezgra društva i zalog sretne budućnosti: ne u ekonomskim prognozama i političkim analizama, ne u velikim skupštinama i bučnim zaključcima, nego u obitelji, u plodnoj ljubavi muškarca i žene koji su nerazrješivo sjedinjeni u sakramentu braka. Bez kolijevki nema budućnosti“, kazao je biskup Bogdan. U nastavku propovjedi biskup Bogdan je govorio o tome kako kršćanski pogled na obitelj nije ideološko strančarenje, nego, baš suprotno, oslobađajuća širina koja je i mnogim nekršćanima poticaj za bolji odgoj svoje djece. O tome nam svjedoče, istaknuo je, i mnogi kršćani u raznim državama, tako i u našoj domovini, koji traže da im djeca i mladi odrastaju u crkvenim vrtićima i katoličkim školama.

„Obitelj je mjesto u kojem se novi život ne samo rađa nego i prihvaća kao Božji dar. No ovdje je i prva rana koja se nanosi našim obiteljima. Nažalost, hrvatsko zakonodavstvo i sudstvo ne prepoznaju novozačeto dijete kao dragocjeni dar koji je potreban posebne zaštite, nego ga svode na genetski materijal bez temeljnih ljudskih prava, bez prava na život. U nekom čudnom preračunavanju umanjuje se dostojanstvo nerođenih. Umjesto da se štiti one najslabije, nemilice ih se gazi. Toliki embriji su zamrznuti i otuđeni svojoj naravnoj okolini. Postali su trgovačka roba. I ne samo to! U našoj domovini Hrvatskoj provode se i dalje ubojstva nerođene djece.  Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je prošle godine podatak da je od 2000. do 2015. godine u Hrvatskoj bilo 158.121 pobačaj. Od ovih legalno induciranih pobačaja bilo je 95.415. Čitav jedan grad nevino ubijenih. Svaki namjerno izazvani pobačaj je u nebo vapijući grijeh, zločin za koji će počinitelji odgovarati pred Bogom“, naglasio je biskup Bogdan dodavši da žena koja  počini pobačaj ostaje ponajčešće sama, a njenu ranu jedino može iscijeliti Isus Krist u sakramnetu svete ispovijedi. U propovijedi je biskup Bogdan govorio i o obitelji kazavši, između ostalog, da se u obitelji uči blizini, brizi i poštovanju drugih. Tu se, istaknuo je, razbija prvi krug pogubne zaokupljenosti samim sobom i spoznajemo da živimo zajedno s drugima.

Fotogalerija: Jakov Teklić

„Dragi roditelji! Vi nosite prvu i temeljnu odgovornost za svoju djecu, a Crkva vas pomaže i prati da mognete u svjetlu Evanđelja što bolje ljubiti i odgajati svoju djecu. Kada su Joakim i Ana primili svoju malu Mariju u obiteljskom domu u Nazaretu,nisu još ni slutili kakva divna djela Bog želi izvesti preko njihovog djeteta. Bog poziva i nas da budemo aktivni sudionici Njegovoga spasenjskog plana jer On u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani. Ne možemo preko noći promijeniti društvo u kojem živimo, ali možemo promijeniti sebe, svoju obitelj. Od svoga obiteljskog doma možemo učiniti Nazaret, Crkvu u malome, i tako udariti temelj za preobrazbu ovoga svijeta i dolazak Božjega kraljevstva jer sve velike stvari započinju u malenome“, rekao je biskup Bogdan. Propovijed je biskup Bogdan završio s riječima da tko poštuje život, taj ima budućnost.

„Bez kolijevke nema života, nema budućnosti. Ako nam je stalo do kršćanske budućnosti naših prostora, ako nam je stalo do Crkve Kristove, ako nam je stalo do spasenja vlastite duše, obratimo se, vjerujmo i živimo po Evanđelju, ne samo deklarativno usnama nego stvarno, moralno, životno. To je zalog naše budućnosti. Bez kolijevki nema života“, poručio je biskup Bogdan.

Svetu misu u 16 sati predvodio je don Božo Plazibat, a pjevao je Papa bend. Proslavi blagdana Male Gospe je prethodila trodnevna duhovna obnova koja se sastojala od molitve krunice i mise koju je predvodio don Marinko Vidović. (Jasminka Perić)