Kod kapele sv. Josipa…

Na poticaj tadašnjeg župnika o. Branka Zebića i u zahvalnosti što ih je očuvao od rata i ratnih razaranja, župljani župe sv. Mihovila na Kamenu(Šine) sagradili su 2007. godine malu kapelicu u ulici Sv. Josipa, Njemu u čast. Od tada se svake godine na blagdan sv. Josipa okupljaju i mole krunicu za Domovinu a osobito 10. lipnja kada se sjećaju Njegovog izabranja za zaštitnika Hrvatske.

Posebno svečano bilo je ove godine u nedjelju, 11. lipnja. Okupio se veći broj župljana, mladih i starih, a molitvu pred kapelicom predvodio je župnik o. Anto Knežević, karmelićanin, podsjetivši nazočne na povijesne okolnosti i manje poznate činjenice o štovanju sv. Josipa u našem narodu.

Istaknuo je kako je Hrvatski je Sabor je 9. i 10. lipnja 1687. godine izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:

“Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”

O. Anto je naglasio kako su štovanju sv. Josipa u gornjoj Hrvatskoj u XVII. stoljeću najviše pridonijeli isusovci, osobito preko Sjemeništa sv. Josipa za siromašne đake, na Griču u Zagrebu.

Najviše  se u tome istaknuo  isusovac, o. Antun Puntigam, vrstan odgojitelj i vođa mladeži (umro 1926. god.) veoma zaslužan  za naš narod, bio je velik štovatelj sv. Josipa od koga je primio  mnogo izvanrednih milosti i dokaza pažnje. Ispisao je čitav niz pothvata i poslova koje je preporučio sv. Josipu i to  samo na lijevoj polovici stranice, dok je desnu ostavio praznu da zapiše kad njegove molbe budu uslišane. Na koncu života priznao je o. Puntigam da mu sv. Josip nije ostavio neispunjenu ni jednu jedinu molbu.

Ta je uslišanja bilježio u svoju bilježnicu, koju je nazivao “St. Josefsbüchlein” – Knjižica sv. Josipa. Dva najbolja Puntigamova učenika u Travničkom sjemeništu bili su Božji sluga Petar Barbarić i pjesnik naših najraširenijih i najviše pjevanih pučkih pobožnih pjesama “Do nebesa nek se ori” i “Zdravo Djevo” isusovac o. Petar Perica, ubijen na Daksi. Obojica su također bila veliki štovatelji sv. Josipa.

 

 

 

Župnik o. Anto pročitao je potom što je u svom pismu od 16. siječnja 1940. hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup, bl. kardinal Alojzije Stepinac pisao  vjernicima:

“Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu. “Naša Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. “…stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog Sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.”

Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio je godinu svetog Josipa. U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu 19. ožujka 1988. tom prigodom sastavio je i molio Molitvu svetom Josipu za domovinu.

Opravdano bi se moglo očekivati, potaknuo je župnik nazočne, da će svaki svjesni vjernik godišnje barem jedanput izvršiti jednu trodnevnicu u čast svetom Josipu za Domovinu i tako pružiti svoj doprinos obveze za opću dobrobit hrvatskog naroda.

O. Anto je spomenuo i primjer sv. Terezije Avilske, karmelićanke i naučiteljice Crkve koja je osobito štovala sv. Josipa i svoje samostane povjerila Njemu u zaštitu, svjedočeći kako joj je u svemu pomagao i odgovarao na njene molitve.

Na XXXVII. plenarnom zasjedanju Hrvatske Biskupske Konferencije održanom u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine Sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske a kardinal Josip Bozanić je na području Zagrebačke nadbiskupije od 19.3.2017.do 19.3. 2018. proglasio Godinu sv. Josipa.

U posljednje vrijeme rijeka hodočasnika dolazi u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i pronosi se glas o mnogim uslišanim molitvama. Nije ni čudo da Krist Gospodin spremno odgovara na zagovor svog poočima kojeg je s ljubavlju kao dijete slušao  i čiju je ljubav i skrb neprestano primao…

Na kraju je župnik blagoslovio i podijelio spomen-sličice sv. Josipa i pozvao nazočne na skromni domjenak, potaknuvši ih da se neprestano utječu  svetom i moćnom zaštitniku Hrvata i cijele Crkve.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
U povodu 18. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u nedjelju 10. prosinca u prepunoj ...
U javnosti se već gotovo godinu dana problematizira projekt Vis Viva i njegov najproblematičniji segment – „kombinirana ...
Zornice – blagoslov obitelji U nedjelju 3. prosinca 2017.  Prvom nedjeljom došašća započinje nova crkvena godina ...
Na splitskoj rivi u subotu 2. prosinca, u nazočnosti velikog broja građana, treći put na otvorenom, upaljena je prva ...
Hrvatskoj je potrebna promjena strukture rada i osmišljavanje dugoročne demografske strategije koja će biti rezultat ...
U sklopu Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju, kojeg je organizirala Hrvatska udruga Benedikt, u nedjelju 19. ...
Paljenjem svijeća, svečanom svetom misom i zajedničkim odrješenjem ispred mjesne crkve u subotu 18. studenoga u župi ...
U povodu 26. obljetnice pada herojskoga hrvatskog grada Vukovara, u subotu 18. studenoga, u najdužoj splitskoj ulici ...