Ovogodišnja Konferencija europskih komisija Iustitia et Pax, koja okuplja istaknute stručnjake i vjerske vođe, sa svojim je radom započela u petak, 28. veljače u Splitu, a ove se godine prvi put održava u Republici Hrvatskoj. Na konferenciji sudjeluju predstavnici 15 europskih zemalja, a raspravljat će se o brojnim aktualnim temama koje se tiču društva i Crkve. Otvaranje je započelo pjesmom Klape Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice koja je ovo događanje glazbeno upotpunila, a potom je uslijedila zajednička molitva koju se predvodile Patricija i Isabelle, studentice pete godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i volonterke komisije Iustitia et pax.

Na početku skupa, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić pozdravio je sve prisutne i istaknuo važnost 2025. godine kao jubilejske na razini univerzalne Crkve, a potom je okupljenima približio dodatnu važnost iste godine za hrvatski narod. Naime, Crkva u Hrvata slavi 1100. godišnjicu crkvenih sabora održanih 925. u splitskoj prvostolnici. Mons. Križić je citirao je zaključke ovih sabora i pokazao kako „odišu brigom za istinsku pravednost, dobro i mir“, naglašavajući važnost izgradnje društva temeljenog na pravednosti i poštovanju svakog čovjeka. Nadalje je podsjetio na povijesnu važnost kralja Dmitra Zvonimira, koji je u 11. stoljeću prisegnuo da će štititi pravdu i brinuti za siromahe, te citirao Splitski statut iz 1312. godine, koji naglašava poštenje i uzajamno poštovanje među ljudima. Na kraju svog obraćanja, nadbiskup je potaknuo sudionike konferencije da u svjetlu kršćanske vjere razmotre suvremene izazove pravednosti i mira, te im poželio da im boravak u Splitu, „gradu u kojem, po riječima svetog Ivana Pavla II., povijest nije šutjela“, bude inspiracija za daljnji rad.“

Prisutnima se obratio i mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Komisije HBK Iustitia et Pax rekavši: „Radostan sam što Vam mogu izraziti najsrdačniju dobrodošlicu na godišnjoj konferenciji i skupštini po prvi puta u Republici Hrvatskoj te što Vas mogu pozdraviti u ime svih članova Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Iustitia et Pax“. Zahvalio je svima koji su omogućili održavanje skupa u Splitu te posebno istaknuo suradnju s Europskom komisijom Iustitia et Pax i njezinim supredsjednicima nadbiskupom Dijona Antoineom Herouardom i gospođom Mariom Hammershoy, kao i glavnim tajnikom Stefanom Lunteom. Nadbiskup Hranić potom je naglasio važnost jačanja veza između komisija, osobito u kontekstu izazova s kojima se Europa suočava u današnjem društvu te svima poželio ugodan boravak u Hrvatskoj i plodan dvodnevni rad.

Okupljene je pozdravila i supredsjednica Hammersoy, inače Dankinja, te izrazila radost što se nalazi u Hrvatskoj, domovini svoga župnika. Ukratko je predstavila Iustitia et pax Europe rekavši kako su oni krovna organizacija pod koju spada 31 nacionalna komisija, a zatim je pozdravila predstavnike pojedinih 15 komisija. Na kraju je rekla kako se osobno jako raduje programu te zahvalila mons. Vladimiru Dugaliću, tajniku komisije HBK Iustitia et pax na izvrsnoj organizaciji konferencije.

Nadbiskup Herouard u svome je obraćanju apostrofirao kako je iznimno važno za mrežu Iustitia et pax poznavati različitu povijest pojedinih država, njihovu stvarnost i socijalni nauk te uvidjeti kako se pitanja Komisije mogu implementirati u društva kako bi raslo razumijevanje socijalnog nauka Crkve. Prisjetio se prošlogodišnje Konferencije u Berlinu gdje su upoznali neke ukrajinske izbjeglice kojima mjesna Crkva pomaže te dodao kako su supredsjednica Maria, generalni tajnik Stefan Lunte i on tom prigodom posjetili i sjeverni dio Ukrajine te izrazili podršku i molili s narodom koji pati. „Ove smo godine imali i generalnu skupštinu s međunarodnom radionicom u Pragu gdje smo se proveli dobro vrijeme, prvenstveno jer smo precizno uvidjeli posljedice komunističkoga vremena i kako je ono utjecalo na društveni i crkveni život“, ističe nadbiskup Herouard. Na kraju je podijelio planove Konferencije za odlaskom u Svetu zemlju koja se nalazi u ratu, a sve s ciljem kako bi u teškoj situaciji oni kao kršćani pokazali solidarnost i podršku svima onima koji pate te ukazali na važnost pravednosti koja dovodi do pravog mira. Naposljetku je izrazio radost oko predstojeće konferencije, zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i dodao kako drži da će biti korisna i plodonosna.

Nakon svečanog otvaranja prvo predavanje održala je prof. Helen Alford, predsjednica Papinske akademije društvenih znanosti, koja je govorila o promoviranju katoličkog društvenog nauka u suvremenom društvu, dok se Igor Jakobfi s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, osvrnuo na njegovu primjenu u Hrvatskoj.

Drugog dana konferencije bit će istaknuta ključna pitanja poput međureligijskog dijaloga i migrantske krize, o njima će govoriti akademik Aziz Hasanović, muftija Mešihata Islamske zajednice u RH, i europarlamentarka Željana Zovko. Tema ratnih iskustava i njihovih posljedica obuhvatit će se izlaganjima prof. Mirjam Mery Brgles i Siniše Trohe, dok će prof. Dubravka Hrabar i prof. Mario Vinković analizirati izazove s kojima se danas suočavaju brak i obitelj. Uz radne sesije, sudionici će posjetiti kulturne znamenitosti Splita, a Konferencija će biti zaključena sastankom glavnih tajnika te zajedničkom misom.