Blagoslovljena bista don Filipa Lukasa u Kaštel Starome

U sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa u petak, 3. lipnja blagoslovljena je bista don Filipa Lukasa na Rivi u Kaštel Starome. Bista je rad akademske kiparice Ljubice Dragojević Buble, a blagoslovio ju je umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je predvodio misno slavlje u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome u koncelebraciji s don Matom Škaričićem i ostalim svećenicima.

U svojoj je propovijedi nadbiskup ,između ostaloga, kazao da su don Filipa životne okolnosti na svoj način udaljile od Božjeg poziva na svećeništvo te je svoj život posvetio zajednici na kulturnom planu. Spomenuo je neke važne crtice iz njegova života naglasivši da je bio predsjednik Matice hrvatske, da je proučavao geografiju, geopsihu našega naroda, naših krajeva. Utvrdio je da je hrvatski čovjek, čovjek pravde, da je etički-religiozno prožet i da ima osjetljivosti za druge. Komunističke vlasti su ga optužile i osudile na smrt, no on se bijegom spasio. Rim je za don Filipa bio spasonosan u dvostrukom smislu: fizičkom - sačuvao mu je život i duhovnom – vratio ga je svećeničkom pozivu, kazao je mons. Barišić te pojasnio razloge don Filipove optužnice. Naime, don Filip je optužen da je razarao jedinstvo jugoslavenskih naroda, da je bio protiv unitarizma, jugoslavenstva. Govorio je da su Hrvati i Srbi dva naroda koja pripadaju dvjema kulturama. U tom govoru nije ga vodila mržnja, nego ljubav prema Bogu, čovjeku i svome narodu.

Nakon mise uslijedio je blagoslov biste, a potom i prigodna riječ o pok. don Filipu Lukasu izv. dr. sc. don Josipa Dukića, glavnoga inicijatora obilježavanja obljetnice koja je popraćena s nekoliko projekata. Naime, u rujnu prošle godine upriličen je prijenos njegovih zemnih ostataka iz Rima u Kaštel Stari, na groblje Sv. Nikole. U svojoj oporuci don Filip, između ostaloga, piše: „Ako bi umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.“ Najavljen je još Znanstveni simpozij o don Filipu Lukasu i Zbornik radova.

Foto: Josip Bartulić

Nakon molitve odrješenja nadbiskupa Barišića uslijedilo je polaganje vijenaca na don Filipov grob: Lukasove rodbine, Mjesnog odbora Kaštela, Župa sv. Ivana Kristitelja – Kaštel Stari i Kraljice mučenika – Radun, Osnovne škole Filip Lukas, Splitsko-dalmatinske županije, Fakultet hrvatskih studija – Zagreb, Matice hrvatske, Grada Kaštela, Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Splitsko-makarske nadbiskupije. Spomenute institucije i ustanove uključene su kao organizatori u ovaj projekt.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban tom je prigodom naglasio da je Lukasov doprinos zasigurno veći od mnogih koji se danas štuju a koji su ostavili slabiji trag i značaj u društvu. Najavio je da će Županija prirediti tribine o don Filipu Lukasu kako bi građanima predočili njegovu važnost. Kaštelanski gradonačelnik Denis Ivanović spomenuo je da su Kaštela uz don Filipa dala veliki broj svećenika, redovnika s kojima se diče poput: fra Ive Perana, fra Bernardina Sokola i fra Fulgencija Careva.

Don Filip Lukas, profesor, zemljopisac i povjesničar rođen je 29. travnja 1871. u Kaštel Starom, a preminuo je 26. veljače 1958. u Rimu. Bio je svećenik Splitsko-makarske biskupije i Zadarske nadbiskupije. Završio je gimnaziju u Splitu i bogosloviju u Zadru, a studij zemljopisa i povijesti u Grazu i Beču. Kao profesor radio je u gimnaziji u Sušaku, potom na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu i kao profesor i dekan na Visokoj komercijalnoj školu u Zagrebu (danas Ekonomski fakultet). Bio je ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci te predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. godine. Izrečena mu je smrtna presuda Okružnog narodnog suda za grad Zagreb 21. studenoga 1945., a poništenje presude Županijskog suda u Zagrebu uslijedilo je 18. srpnja 2017. godine. Emigrirao je u Austriju, a od 1949. do smrti živio je u Zavodu sv. Jeronima te je pokopan u Zavodskoj grobnici. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova. Don Filip Lukas spada među četiri najveća intelektualca svoga vremena.

Ostale vijesti iz ove kategorije
  • Prev
Gradonačelnik Ivica Puljak sa svojim je zamjenicima, Bojanom Ivoševićem i Antoniom Kuzmanićem u utorak, 19. srpnja, ...
Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u srijedu 13. srpnja 2022. da je papa Franjo splitsko-makarskog nadbiskupa i ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša primio je, u utorak 12. srpnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u ...
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i njegovi zamjenici Ante Šošić i Stipe Čogelja, predsjednik ...
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua stavio je metropolitanski palij na ramena ...
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša primio je, u četvrtak 7. srpnja u zgradi Nadbiskupskog ...
U Vepricu je u srijedu 6. srpnja održan studijski dan Splitske metropolije za mlađe svećenike zaređene tijekom ...
Klinički bolnički centar Split je u petak 1. srpnja posjetio splitsko-makarski nadbiskup i metorpolit mons. Dražen ...