Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. Marin Barišić susreo se s novinarima te je predstavio uskrsnu poruku u utorak 12. travnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Uskrsna poruka nadbiskupa Barišića i splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutleše počima osvrtom na rat, koji rađa strah, nesigurnost, nasilje, agresiju, razaranje, progon, smrt … Bilo da je riječ o ratu dalekometnim ubojitim oružjem ili o medijskom ratovanju lošim i lažnim vijestima jednako je poražavajuće za 21. stoljeće u kojem smo se nadali posve novim i humanijim vremenima. Nadbiskupi se pitaju: „Ima li ovaj naš svijet mogućnost izlaska iz tragičnih i tjeskobnih situacija straha i smrti? Postoji li ipak neki razlog radosti i nade za život i budućnost ljudske obitelji?“ Odgovor pronalaze u raspetom i uskrslom Kristu s kojim valja poći u „Galileju“ Kraljevstva Božjega.

U nastavku poruke nadbiskupi tumače višeznačnost Galileje: „Galileja je ovaj naš svijet, društvo, sredina, zajednica, brak, obitelj, naši bližnji, svatko od nas; ona je stvarnost naše svakodnevnice – svih naših uloga i odnosa.“ Isus je za svoje poslanje i navještaj Radosne vijesti upotrijebio riječ „Kraljevstvo“ koju su svi poznavali, ali tumačili na svoj način: „Herod, Pilat, rimski car, kraljevi i carevi, diktatori, autokrati i oligarsi sve do naših dana; mentalitet konkurencije, dominacije, globalizma, pozicije, opozicije, idola, kraljica ljepote i kraljeva snage, pa sve do tolikih malih kraljevstava autonomije, samodostatnosti, egoizma, samovolje, neodgovorne slobode… Sve su to konkretni 'galilejski' tereni na kojima raste i širi se strah, tjeskoba, nasilje, nepravda, bahatost, progon i stradanja; sve do najnovijih koji nas zabrinjavaju i žaloste.“

Navještaj Božjega Kraljevstva je radost i novost za sve narode i za čitav ljudski rod, ističe se u poruci te nastavlja: „Isus Krist je navjestitelj, prisutnost i ostvarenje Božje vladavine. On je dar Neba koji se želi darovati i svim zemaljskim kraljevstvima kao Put, Istina i Život. Premda nije osvajao teritorije nego oslobađao zarobljena srca od moći i vlasti zemaljskih kraljeva, osuđen je kao jedan od njih. Posvjedočio je da je kralj, ali posve druge naravi; ne od ovoga svijeta. Nije došao da mu služe, nego da služi. Njegovo Kraljevstvo je kraljevstvo služenja u ljubavi koje slijedi zlatno pravilo: 'Čini drugima što želiš da drugi čine tebi'. Štoviše, njegova ljubav ide i iznad ove 'zlatne sredine': 'Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju.' (Lk 6, 27-28). Njegovo je kraljevstvo: 'Kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira.' (RM). Ovo Božje Kraljevstvo jedino ima svrhu, cilj, smisao, budućnost života i povijesti, a sve drugo je prošlost zaboravljena imena i groba, bez budućnosti.“

U nastavku poruke nadbiskupi govore o obraćenu na koje nas poziva Radosna vijest Božjeg kraljevanja u našim Galilejama, ističući da je obraćenje jedna osobna borba i često dugotrajan proces. „Draga braćo i sestre, svi mi građani zemlje zahvaćeni smo virusom Zloga – Diabolusa – koji nas dijeli u nama samima te nas udaljuje od Boga i bližnjega. Često smo slabi u izboru između dobra i zla. Slobodu vidimo više kao 'slobodu od', nego kao 'slobodu za'; ljubav nam prelazi u mržnju; bližnji postaje neprijatelj; solidarnost - sebičnost; odgovornost - ravnodušnost; opće dobro - vlastiti interes; služenje - vladanje… Nikakvo čudo da zemaljska kraljevstva teško mogu razumjeti logiku ljubavi Božjeg Kraljevstva te olako i često dolazi do sukoba, nasilja, ubijanja, što svi tjeskobno i zabrinuto svakodnevno pratimo. U takvoj bezizlaznoj i tjeskobnoj situaciji sveti Pavao reče: 'Jadan li sam ja čovjek. Tko će me istrgnuti iz ovoga tijela smrtnoga? Hvala Bogu po Isusu Kristu Gospodinu našemu'. (Rim 7, 24-25).“

Unatoč tome čovjek nije više jadan, ističu nadbiskupi: „Ima Spasitelja – Krista Gospodina: 'Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti.' (Dj 4, 12). Isus Krist, raspeti i uskrsli, Radosna je vijest spasenja čovjeka i njegove povijesti. On oslobađa ljudska srca od zarobljenosti zlom i grijehom. On je kvasac Kraljevstva Božjega u nama i među nama. On nas poziva i nadahnjuje u našim odnosima, vraća nam dostojanstvo života sinova i kćeri Božjih i osnažuje zajedništvo braće i sestara.“

Na kraju svoje uskrsne poruke splitski nadbiskupi pozivaju da odbacimo i pokopamo podjele i ratove. „Izađimo iz raznih oblika grobova i smrti! Ne tražimo živoga među mrtvima. Približimo se u našoj Galileji – Kristu Gospodinu, Kralju raspete i uskrsle ljubavi; Putu mira i pomirenja; Istini o Bogu i čovjeku; Životu i nadi naše budućnosti. Pođimo mu ususret iz naših sumnji s povjerenjem; iz ravnodušnosti s oduševljenjem; iz sebičnosti s iskrenim sebedarjem; iz samodostatnosti s pogledom na svoje bližnje… Njega koji je došao služiti, a ne biti služen, prepoznat ćemo svakodnevno u našoj Galileji, u braći i sestrama: nezaposlenima, umirovljenicima, bolesnima, prognanima… 'Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!' (Mt 25, 40).“ Jer, ako gradimo Galileju bez Krista raspetoga i uskrsloga onda gradimo Babilon koji se ruši nestaje, zaključuju nadbiskupi te ohrabruju: „Ne bojmo se zato otvoriti i usmjeriti naš život, brak i obitelj, društvo i svijet našoj nadi – Onomu koji jest – po kojemu mi jesmo i po kojemu ćemo biti u punini uskrsloga života Kraljevstva Nebeskoga.“

Čestitajući Uskrs, nadbiskup Barišić se zadržao u kratkom razgovoru s predstavnicima medija.