Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. Marin Barišić susreo se s novinarima te je predstavio svoju uskrsnu poruku, u utorak 3. travnja u novom studiju Tiskovnog ureda, u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. "U našem životu slavimo značajne datume i važne događaje. Društvena zajednica i svjetska povijest također slavi svoje datume. Redovito se radi o nekom važnom datumu i uspješnom događaju.

No, naš život prate i manje sretni dani, porazi, pogrješke i promašaji kojima se ne možemo ponositi, a najradije bismo ih zaboravili", započinje nadbiskup svoju poruku te nastavlja: "Međutim, postoji jedan dan i događaj koji je važan i bitan za sve, za nas osobno, za čovječanstvo i sve stvoreno. Odlučujući za naše jubileje, radosti i nade, za sve naše promašaje, neuspjehe, poraze i žalosti. Radostan za prošle, sadašnje i buduće naraštaje, kulture i narode. Radosnom danu i sudbonosnom događaju danas kličemo: 'Ovo je dan što ga učini Gospodin €¦ Gospodnje je to djelo, kakvo čudo u očima našim!' (Ps 118, 23)" Govoreći o najvećem danu i događaju za kršćanski svijet naglasio je da se uskrsnućem Isusa Krista "slavi pobjedu života nad smrću. Kristovo uskrsnuće nadilazi naše vrijeme, ograničenost i prolaznost dana, jer u sebi nosi dimenziju vječnosti. Nadilazi i narav naših događaja jer je uskrsnuće konačni Božji zahvat u našu stvarnost, ostvarenje života i svega stvorenoga. Doista, Uskrs je najradosnija kršćanska svetkovina, jubilej nad jubilejima, temelj svih slavlja, srce radosne vijesti života, jer je grobni kamen dignut i pretvoren u novi temelj i zaglavni kamen vječnoga života".
Uskrsna novost svoj trag ima u našem kalendaru, vremenu i liturgiji, kulturi i odnosima. Osobiti znak i prisutnost Kristova uskrsnuća u našoj stvarnosti jest i prvi dan u tjednu - nedjelja. U tom je svjetlu nadbiskup Barišić progovorio o važnosti nedjelje, danu Gospodnjem, "Gospodnjem hramu podignutu u vremenu", podsjetivši na nazive koji to rasvjetljavaju: Dies Domini, Dominica, Dan svjetlosti, Sonntag ili još bolje, kako Rusi nazivaju nedjelju, Voskresenje - Uskrs. Nedjelja, prvi dan u tjednu, osvjetljava novim svjetlom i smislom čitav tjedan, simbol naše ograničenosti i vremenitosti, ali sada otvorene vječnosti. "Nedjelja je u našoj kulturi i civilizaciji neradni dan. Logiku nedjelje, neradnog dana naglašava i naš naziv 'nedjelja', ne-djelati. Neradna nedjelja ne želi biti protiv, već za čovjeka! Iz svoga izvora želi nam darovati svoje bogatstvo i vrjednovati dostojanstvo svakoga čovjeka. Dakako, nedjelja - neradni dan, ne daje prednost kapitalu i radu nad čovjekom, jer u središtu nedjelje jest osoba, a ne stvar, zajedništvo, a ne tržište, solidarnost, a ne profit", istaknuo je nadbiskup. Izrazio je zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta i problema nezaposlenosti, osobito mladih. Međutim, upozorava da se problem rada i odnosa u društvu ne rješava radnom nedjeljom, već neradnom, danom odmora i još više, slavljeničkom nedjeljom, koja na nov način osvjetljava tjedni rad i društvene odnose. Radna nedjelja, nastavlja splitsko-makarski nadbiskup, "osim neizbježnih službi za život zajednice, ne samo da zadire u identitet, kulturu, tradiciju, duhovne i religiozne vrijednosti, već unosi poremećaj u bioritam čovjeka. Narušava i ugrožava ljudske odnose, osobito obiteljsko zajedništvo. Djeca imaju pravo, a društvo dužnost da majka nedjeljom bude s njima kao poveznica obiteljskoga zajedništva. Zato nije rješenje imati koji drugi slobodni dan u tjednu, jer nije u pitanju imati drugi slobodni dan, već se nameće dublje pitanje - biti slobodan. Krist nas za slobodu oslobodi, a nedjelja je izvor i znak ove slobode". Neradna nedjelja odgaja čovjeka i formira humanije društvo. Gledajući antropološki i kulturološki, neradna nedjelja je zajednička baština nas vjernika, agnostika i ateista kršćanske civilizacije, kao i svih ljudi dobre volje.

"Poput učenika Ivana koji vidi i ide dalje od ruba otvorena i prazna groba, i mi nadilazimo tradicionalni kulturni, civilizacijski okvir neradne nedjelje slavljem nedjelje - dana Gospodnjega i dana čovjeka, slavljem saveza s Bogom i našega međusobnoga zajedništva. Najdublja povezanost i novi odnos radnog tjedna i nedjelje ostvaruje se u slavlju spomen čina uskrsnuća Gospodinova, u euharistijskom slavlju, susretu Boga i čovjeka, rada i odmora, smisla i cilja života", istaknuo je mons. Barišić dodavši da nas nedjeljna misa, slavlje otajstva smrti i uskrsnuća Gospodinova povezuje s Kristovom žrtvom ljubavi, koji nas ne oslobađa od poteškoća, ali nas čini pobjednicima u poteškoćama. "Nedjeljna euharistija - susret s uskrslim Kristom, poziva nas i osposobljava za darovanost i solidarnost, ljubav i besplatnost. U mentalitetu sebičnosti, užitka, cijena, tržišta, hrabri nas i potiče da budemo svjedoci uskrsne novosti prvoga dana u tjednu."
Nadbiskup je pozvao na zajednički odlazak na nedjeljno euharistijsko slavlje i zajedničku molitvu u obitelji kazavši: "Okupljeni na dan Gospodnji oko njegova stola, molimo ga za kruh naš svagdanji: onaj za tijelo, ali i za kruh naš - kruh djece Božje, naš kršćanski, kruh riječi Božje, kruh života vječnoga, kruh nadahnuća i darova Duha Svetoga. Nedjelja, novi Božji hram u vremenu, prostor je u kojem zahvalno unosimo tjedni rad, svoje žrtve i napore, kruh-plod ruku i uma našega, kao zahvalni dar kojega prikazujemo Bogu. A Otac nebeski, blagoslivljajući plod rada ruku čovječjih, u euharistiji nam se daruje kao Kruh života vječnoga." U radosti uskrsne nade i ljepote zajedništva vjere, zaključuje nadbiskup svoju poruku, "nedjeljna zvona pozivaju nas krštenike na radost slavlja i susreta s uskrslim Gospodinom. On, Uskrsli pobjednik života nad smrću, daje gluhima čuti, nijemima govoriti, slijepima vidjeti. Mrtve oživljava! Neka nas susret s njime oživi i učini radosnim svjedocima u prostorima, odnosima, odgovornosti i ulogama radnoga tjedna kako bismo postali još oduševljenijim sustolnicima na gozbi slavljeničke nedjelje. U čudesnom danu Kristovog uskrsnuća, što ga učini Gospodin, svoj smisao i ostvarenje nalaze svi naši dani i događaji, rođendani i jubileji, križevi i porazi€¦ Uistinu, Kristovo uskrsnuće naš je rođendan!" Čestitajući im Uskrs nadbiskup se s predstavnicima medija zadržao u kratkom razgovoru uz sok i kolače.