U organizaciji Udruge alumni KBF-a Split Teofil i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uz potporu Splitsko-dalmatinske županije u srijedu, 22. listopada, održan je okrugli stol pod nazivom „Pismo umjetnicima“. Susret je bio posvećen istoimenom dokumentu svetog Ivana Pavla II., objavljenom prije 26 godina, koji i danas potiče na razmišljanje o ulozi umjetnika i ljepote u svijetu koji često gubi nadu. Sudionici su Pismo umjetnicima protumačili kroz tri prizme: teološku, psihološku i osobnu stvaralačku promišljajući o odnosu umjetnosti, duhovnosti i ljudske autentičnosti.

Fra Domagoj Runje, profesor biblijske teologije na KBF-u, otvorio je razgovor promišljanjem o teološkoj dimenziji umjetnosti.

- U Knjizi Postanka nakon svakog Božjeg čina stvaranja stoji rečenica ‘I vidje Bog da je dobro’. Hebrejska riječ tov znači i lijepo, estetski dobro. Dakle, stvaranje je čin ljepote, a umjetnici u njemu sudjeluju, oni su suradnici u Božjem djelu - istaknuo je fra Runje.

Dodao je kako je umjetnost, u svojoj biti, duhovna stvarnost:

- Ne mora sadržaj umjetničkog djela biti religiozan. Ako umjetnik, bilo da je slikar, kipar ili glazbenik, govori na lijep način o stvarnosti koju je Bog stvorio, on već živi duhovnim životom.

Drugu dimenziju rasprave otvorila je Tanja Kuprešak, klinička psihologinja i logoterapeutkinja, istaknuvši važnost umjetnosti za mentalno zdravlje.

- Umjetnost čovjeka uzdiže iznad nagonskog, otvara mu prostor za rast i daje mu mogućnost da ostvari svoje potencijale. Ostvaren čovjek je sretan, a zdravlje nije samo odsutnost bolesti, nego i stav prema vlastitom psihičkom stanju - naglasila je.

Prema njezinim riječima, u ubrzanom vremenu u kojem čovjek često zaboravlja na svoja osjetila, umjetnost vraća fokus na bitno:

- Ona je prozor u svijet, ali i prema transcendenciji.

Svojim svjedočanstvom susret je obogatila Ivona Zgrabljić, edukatorica, ID coach i kantautorica, koja u svom radu spaja duhovnost i coaching. Govoreći o osobnom iskustvu, prisjetila se susreta s čovjekom koji je u 60. godini otkrio kiparstvo i rekao rečenicu koja je postala njezina životna misao: „Tko zna koliko nadarenosti zakržlja u tišini.“

- Ta me rečenica potaknula da pomognem drugima pronaći i osloboditi svoje zakopane talente. Bog nam je dao darove da stvaralaštvo doživimo i dišemo. Talent nema rok trajanja - poručila je Zgrabljić.

O stvaralačkom procesu govorio je i Frane Šitum, nagrađivani akademski kipar, uz Đanija Martinića, autor kipa Gaje Bulata, autor brončane makete grada Splita i brojnih drugih vrijednih djela:

- Suautorstvo za mene znači prihvatiti da ne stvaram sam. U trenutku kada pokušavam sve kontrolirati, stvar prestaje disati. U radu s materijom i svjetlom uvijek postoji nešto što izmiče, trenutak kada oblik sam počne govoriti. Taj odnos traži strpljenje i poniznost, ali i povjerenje, da će nadahnuće doći kad mu dopustim. Zato kažem da sam suautor, jer ono što nastane nikad nije samo moje. Uvijek je tu i taj ‘drugi dah’ koji vodi ruku, a ja mu samo pokušavam biti vjeran.

Okrugli stol „Pismo umjetnicima“ pokazao je da umjetnost nadilazi estetske granice i postaje duhovni dijalog između čovjeka i Stvoritelja. U sintezi teologije, psihologije i osobnog svjedočanstva, sudionici su podsjetili da je stvaralaštvo poziv svakog čovjeka, da kroz ljepotu, glazbu, kiparstvo, riječi ili geste sudjeluje u stvaranju svijeta.