Drugi dan znanstveno-stručnoga skupa „50 godina izdavačke kuće Symposion iz Splita – Život i djelo s. Marije od Presvetog Srca“ održan je u četvrtak, 25. rujna u Velikoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Program u organizaciji Samostana svete Klare, KBF-a u Splitu i Književnog kruga u Splitu, donio je niz izlaganja posvećenih osnivačici izdavačke kuće, s. Mariji od Presvetog Srca (Anki Petričević), njezinu književnom i duhovnom opusu te kulturnome nasljeđu.

Prva sesija, kojom je moderirao prof. dr. sc. Mladen Parlov, započela je predavanjem „Symposion: od Platona do s. Marije od Presvetog Srca“ održao je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. Polazeći od antičkoga pojmasymposiona, objasnio je kako je platonovski model „gozbe riječi“ i promišljanja o ljepoti i ljubavi našao svoj odjek u viziji s. Marije, koja je kroz biblioteku Symposion ponudila „duhovnu gozbu“ Riječi, spajajući asketsko iskustvo i kršćansku novost. Dr. sc. Marina Katinić Pleić u izlaganju „Autobiografija Anke s. Marije Petričević i vrijednost njezina opusa“ istaknula je kako je sama autorica nezaobilazna za razumijevanje svojih tekstova, a vrijednost njezina opusa vidi se u spoju formalne utemeljenosti i egzistencijalne autentičnosti, kao svjedočanstva uvjerenja da „ljepota spašava svijet“. Branka Buljan, nećakinja s. Marije od Presvetog Srca, u predavanju „Život u očima duše Anke Petričević“ donijela je osobni i obiteljski portret redovnice i pjesnikinje: od djetinjstva u Lovreću, puta do redovničkog poziva, preko bolesti i duboke vjere, do ostvarenja sna o slobodnoj Hrvatskoj. Naglasila je i njezinu podršku kulturnim inicijativama te ulogu u očuvanju hrvatske baštine. Izv. prof. dr. sc. Miljenko Buljac u radu „Knjiga intervjua sestre Marije od Presvetoga Srca“ analizirao je osamnaest intervjua nastalih od 1973. godine nadalje, pokazujući tako bogatstvo njezinih duhovnih, književnih i društvenih prinosa, mistični horizont i odjek u javnosti pa i procjene o mogućem pokretanju kauze za beatifikaciju. Vesna Ujević u predavanju „Anka Petričević i Tin Ujević“ podsjetila je na kratke, ali značajne susrete dvaju pjesnika te analizirala paralele u njihovim životima i poetikama, razgraničivši stvarno poznanstvo od kasnije stvorene „legende“. 

Drugu sesiju, kojom je moderirao doc. dr. sc. Domagoj Volarević, otvorio je karmelićanin Jakov Milić u izlaganju „Istaknuti elementi nauka sv. Ivana od Križa u pogovorima s. Marije od Presvetog Srca“ pokazao je kako s. Marija čita Ivanovu mistiku kroz estetiku i duhovnost, s naglaskom na ljubavi kao središtu te na „tamnoj noći“ kao putu očišćenja. Prof. dr. sc. Mijo Nikić u predavanju „Tajna mističnog života“ opisao je mistiku kao potpuno predanje Božjoj milosti s ciljem da Krist živi u čovjeku. Podsjetio je na Rahnerovu tvrdnju da će 21. stoljeće ili biti mistično ili ga neće biti te povezao doprinos s. Marije i biblioteke Symposion u promicanju mističnog iskustva. Prof. dr. sc. Mladen Parlov u izlaganju „Blažena Djevica Marija u misli s. Marije od Presvetog Srca“ istaknuo je središnje mjesto marijanske duhovnosti u njezinu životu i djelu, napose kroz niz knjiga posvećenih Bogorodici u kojima je Marija prikazana kao prva Učenica i suradnica u otkupljenju, pa i suotkupiteljica. Doc. dr. sc. Silvana Burilović Crnov u radu „Pisana komunikacija Smiljane Rendić i s. Marije od Presvetog Srca“ prikazala je usporednu hrabrost i asketski duh dviju katoličkih spisateljica te važnost njihove korespondencije i pisanih ostavština za Crkvu i društvo u doba ideoloških napetosti. Izv. prof. dr. sc. Anđela Milinović Hrga u izlaganju „Jezik duhovne introspekcije: korpusna analiza ‘Žeđe za vječnom ljubavlju’“ koristila je digitalne alate kako bi pokazala visoku leksičku gustoću i učestalost apstraktnih pojmova poput ljubavi, milosti i Boga, naglašavajući ograničenja čisto kvantitativnog pristupa te važnost dopune kvalitativnim tumačenjem introspektivne i ispovjedne naravi teksta. Izv. prof. dr. sc. Marina Kljajo-Radić u radu „Mistični lirizam kao korelativ katoličkoj poetici“ smjestila je opus s. Marije u povijesni kontekst katoličke književnosti te pokazala kako njezina religiozna poezija mističnog lirizma, nastala u klauzuri, svjedoči o iskustvenom sjedinjenju s Bogom i afirmira mističnost kao „objektivni korelativ“ katoličkoj poetici.

Nakon svih izlaganja uslijedila je završna rasprava te izmjenjivanje dojmova, ali i budućih planova u vezi želje za objavom sabranih djela s. Marije od Presvetog Srca, a potom i zaključivanje skupa kojega je pjesmom obogatio nećak s. Marije od Presvetog Srca Josip Ćenić koji je uglazbio nekoliko njezinih pjesama.