Predstavljena nova knjiga don Mladena Parlova o fra Tomi Iliriku

U srijedu, 11. lipnja, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu održano je predstavljanje knjige „Fra Toma Ilirik. Protagonist predtridentske katoličke obnove“, autora prof. dr. sc. Mladena Parlova. Knjigu su, uz autora, predstavili prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, prodekan za znanost KBF-a, te prof. dr. sc. Josip Vrandečić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Predstavljanje je održano u dvorani Fakulteta, a okupilo je brojne uzvanike iz akademskog i crkvenog života.
Uvodnu riječ uputio je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, istaknuvši važnost samog istraživanja o fra Tomi Iliriku kao jednog od kapitalnih projekata Fakulteta. Pozdravio je nazočne uime dekana fra Šimuna Bilokapića koji zbog službenog puta nije mogao nazočiti, naglasivši da ovakva istraživanja afirmiraju važna imena crkvene i kulturne baštine hrvatskog naroda. Pohvalio je prof. Parlova zbog predanosti i entuzijazma kojim je pristupio ovom višegodišnjem projektu, izrazivši nadu da će ono nadahnuti i druge znanstvenike da se uključe u daljnje istraživanje lika i djela fra Tome Ilirika.
O povijesnom značaju fra Tome Ilirika govorio je prof. dr. sc. Josip Vrandečić. U svojem izlaganju osvrnuo se na paradoks da o jednoj od najsloženijih i najutjecajnijih ličnosti kasnog srednjeg vijeka – teologu, propovjedniku, misionaru i čudotvorcu – domaća historiografija do sada gotovo da nije progovorila. Posebno je naglasio kako fra Toma nadilazi nacionalne granice te zauzima mjesto među velikim europskim crkvenim osobama svoga vremena. U tom je kontekstu zaključio: „Više nećemo moći govoriti o Maruliću a da barem ne spomenemo fra Tomu Ilirika. Ova knjiga, ova monografija don Mladena, donosi nam još jedno veliko predtridentsko ime – veliko hrvatsko ime“. Ovim riječima jasno je istaknuo kako ova knjiga ne pridonosi samo obnovi povijesne istine, već i kulturnom pamćenju hrvatskog naroda.
Teološki aspekt knjige predstavio je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, osvrćući se na višeslojnu dimenziju fra Tomina djelovanja koje prethodi i na mnogim mjestima anticipira kasniju katoličku obnovu. Istaknuo je njegov doprinos obrani vjere u vremenu kada Crkva prolazi kroz duboku krizu i suočava se s izazovima protestantske reformacije. Fra Toma se, kako je rekao, ne pojavljuje samo kao propovjednik, već kao ozbiljan teolog i polemičar čija djela još uvijek izazivaju aktualan teološki odjek. Govoreći o njegovim spisima, prof. Bodrožić je naglasio: „Fra Toma Ilirik nije bio samo neumorni navjestitelj riječi Božje nego i vrsni teolog koji je u svojim polemičkim spisima uvjerljivo osporavao Lutherov nauk o papinskoj vlasti te o sakramentima“. To pokazuje kako je fra Toma bio reformator unutar Crkve, dosljedan vjeri, ali duboko svjestan potreba svoga vremena.
Na kraju se okupljenima obratio i sam autor, prof. dr. sc. Mladen Parlov. Zahvalivši svima na dolasku i podršci, opisao je nastanak knjige kao plod dugogodišnjeg i izrazito zahtjevnog rada, koji je uključivao čitanje teško dostupnih i paleografski zahtjevnih izvora na više jezika i iz raznih europskih arhiva. Istaknuo je da ova knjiga nije kraj, nego tek početak daljnjeg sustavnog istraživanja fra Tomina opusa. S posebnom emocijom obratio se prisutnima riječima koje sažimaju osobni i znanstveni smisao ovoga pothvata: „Nadam se da će hrvatska javnost prepoznati veličinu ovoga Hrvata, koji je snažno obilježio vrijeme u kojem je živio i djelovao. Nije bio ništa manje utjecajan od Marka Marulića“. Autor je time jasno poručio da fra Toma zaslužuje ne samo znanstvenu pozornost, nego i svoje mjesto u kulturnom identitetu hrvatskog naroda. Zaključno, prof. Parlov je istaknuo kako fra Tomina teologija – osobito u pitanjima papinske vlasti, morala i sakramentalnog nauka – ima snažnu aktualnost i danas, osobito u svjetlu ekumenskih dijaloga i identitetskih rasprava unutar Crkve.
Program je završen druženjem uz zakusku u zbornici KBF-a, a okupljeni su mogli knjigu kupiti po promotivnoj cijeni. Ova monografija predstavlja važan doprinos ne samo hrvatskoj teološkoj i povijesnoj znanosti, već i prepoznavanju veličine jednog od najvažnijih, ali i najzaboravljenijih hrvatskih crkvenih ljudi ranoga novog vijeka.