Dr. Vučković je istaknuo kako se u pozadini knjige radi o onima koji imaju iskustvo Boga i onima koji to nemaju. Govoreći o sadržaju knjige dr. Vučković je, prema autoru, istaknuo neke važne načine preko kojih vjernik može doći do Boga, a onda iz odnosa s njim oblikovati sve druge odnose. „Odnos s Bogom gradi se prvenstveno preko slavlja sakramenata, zajedničke i osobne molitve, ali i preko posta, odgovornog vršenja svojih dužnosti, obiteljskih i profesionalnih,  služenja potrebnima i marginaliziranima u društvu. Do Boga se dolazi preko ljudi i obrnut“, istaknuo je, među ostalim, Vučković.

Mr. Ivić je govorio o temi pandemije Covida-19 o kojoj je riječ u prvom poglavlju knjige, ali se tema pod različitim vidovima obrađuje i kroz cijelu knjigu. „Pandemija se u knjizi razumijeva kao kairos, znak vremena koji treba prepoznati i na njega adekvatno odgovoriti. Pandemija je u tom smislu poslužila kao jedna vrsta preduvjeta da se otvori pitanje o Bogu i o društvu, odnosno kao poziv na preispitivanje odnosa s Bogom i odnosā ljudi međusobno. Kako je pandemija različito utjecala na ljude tako i govor o Bogu različito utječe na ljude“, istaknuo je.

Dr. Bodrožić je uime izdavača Crkve u Svijetu govorio o tome kako riječ prenosi sadržaj nutrine. „Sadržaj riječi Bog je neizreciv i neprolazan. Premda nadilazi naše sposobnosti spoznaje, taj sadržaj uvijek iznova pokušavamo ‘upakirati’ u izrecivu, prolaznu ljudsku riječ. Bog je nepromjenjiv za razliku od nas ljudi koji se neprestano mijenjamo. Upravo nam naša promjenjivost može predstavljati problem u zadaći prenošenja vjere u Boga. Potrebno je stoga otkriti pravi način kako pristupiti čovjeku“, naglasio je dr. Bodrožić.

Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio i autor fra Ivica. Ukratko se dotaknuo aktualnih sekularističkih tendencija u društvu te onoga što Crkva kao zajednica vjernika može i treba učiniti da bi autentično živjela, a onda i naviještala Božji primat i njegovu mjerodavnost za naš život. U tom smislu je pokušao opisati lik modernog, poželjnog vjernika – i klerika i laika – za ovo vrijeme.