Institut Ivo Pilar organizirao je predstavljanje knjige „Marija Magdalena: Od Isusove učenice do filmske bludnice“ u srijedu, 20. veljače u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Knjigu su, uz autorice dr. sc. Jadranku Rebeku Anić sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split i doc. dr. sc. Irenu Sever Globan s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, predstavili bibličar doc. dr. sc. Domagoj Runje, profesor na KBF Sveučilišta u Splitu i mr. sc. Blažena Radas, profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Program je moderirala voditeljica nakladničke službe Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i izvršna urednica knjige Mirjana Paić-Jurinić.

Nijedan biblijski lik - uključujući Judu, možda čak i Isusa - nije u ljudskoj mašti, legendama, književnosti, likovnoj, kazališnoj i filmskoj umjetnosti dobio tako živopisan i bizaran život kao Marija Magdalena. Novozavjetni lik Marije iz Magdale prošao je proces promjene od Isusove učenice, svjedokinje uskrsnih događaja i prve navjestiteljice uskrsnuća, apostolice apostola, preko lika raskajane i obraćene grešnice do Isusove ljubavnice ili supruge. Svi ti pomaci u prikazu njezina lika zrcale teme pojedinih crkveno-društvenih konteksta i stoga su zanimljivi i onda kada se udaljuju od novozavjetnih izvora – piše na pozivnici za predstavljanje knjige.

„Zanimanje za Mariju Magdalenu rodilo se početkom devedesetih godina kad sam nakon završene teologije prvi put naišla na knjigu 'Postati svoj čovjek: Žene oko Isusa' teologinje Elisabeth Moltmann-Wendel u kojoj autorica tumači da treba razlikovati Mariju iz Magdale od drugih novozavjetnih ženskih likova koji su s njom stopljeni. Uočila sam da na hrvatskom jeziku ne postoje znanstveni radovi, monografije koje se bave tom temom i 2016. godine odlučila napisati knjigu u kojoj bi hrvatskoj javnosti prikazala složenost istraživanja o Mariji Magdaleni, suvremena tumačenja njezinog lika u Novom zavjetu i apokrifima kao i suvremene rasprave o ženama kao Isusovim učenicama i apostolama. Prikaz njezinog lika u legendama nisam htjela svesti na prepričavanje legendi već analizirati njihov nastanak i razvoj. Posebno su me zanimale razlike između legendi zapadnog i istočnog kršćanstva“, kazala je autorica dr. Anić te nastavila: „Osobito mi je bilo stalo da knjiga bude interdisciplinarna. Drago mi je stoga što je kolegica Irena Sever Globan prihvatila obraditi lik Marije Magdalene u filmskoj umjetnosti. Na početku zajedno donosimo složenost rasprava o Mariji Magdaleni kako u teologiji tako i u likovnoj umjetnosti i povijesti književnosti. Dio knjige koji ja potpisujem sadrži je prikaz Marije Magdalene u Novom zavjetu, apokrifnim spisima, kod crkvenih otaca i legendama. Prikazala sam posebno legende kršćanskoga istoka i kršćanskoga zapada. U suvremenim romanima i u filmskoj umjetnosti Marija Magdalena još se uvijek prikazuje kao velika grešnica. U tim romanima i filmovima uglavnom se očituje zanimanje za Isusovu ljudskost na koju spada i življena seksulanost i lik Marije Magdalene je instrumentaliziran u tu svrhu. U Novom zavjetu ona je prikazana kao Isusova učenica i apostola i ništa od tih erotskih elemenata o njoj ne možemo naći. Mišljenja sam da će ova knjiga pomoći da razumijemo odakle dolaze takva tumačenja, zašto se stavljaju takvi naglasci i kako ih trebamo razumjeti i vrednovati“, poručila je autorica dr. Anić.

„U sva četiri evanđelja spominje se Marija Magdalena i to se najviše spominje kod Isusova uskrsnuća. Kod evanđelista Mateja, Marka i Ivana ona je slijedila Isusa do njegova groba i bila apostola apostolica, navjestiteljica njegova uskrsnuća; kod Luke ona je spomenuta u smislu one iz koje je Isus izagnao sedam đavola i taj podatak je otvorio prozor mašti da se njezin život interpretira na različite načine“, kazao je bibličar dr. Runje i zaključio da se radi o znanstvenoj knjizi vrijednoj za prevođenja na neki od tzv. velikih jezika.

Profesorica povijesti filma mr. Radas govorila je o drugom dijelu knjige čija je autorica doc. dr. Irena Sever Globan a u kojem je prvi put prikazana Marija Magdalena u filmskoj umjetnosti. Naglasila je da je knjiga važna iz više razloga: „ona je sistematsko i temeljno istraživanje kontraverznog lika Marije Magdalene u filmu. Važna je jer uzima u obzir ne samo film nego i sve oko filma: kritike, recenzije, najave i na taj način govori nam mnogo o tom vremenu i ne samo o Mariji Magdaleni nego i o samom društvu. Važno je i to što je doc. dr. Sever Globan uvrstila i taj zadnji film 'Marija Magdalena' Gartha Davisa iz 2018. godine koji Mariji Magdaleni vraća naslov apostolica apostola.“

Preko video snimke sudionicima predstavljanja obratila se i autorica Irena Sever Globan. Govorila je o motivima koji su je potakli na pisanje knjige, o ključnim prekretnicama u prikazima lika Marije Magdalene u filmskoj umjetnosti te o spoznajama do kojih ju je dovela analiza filmova o Mariji Magdaleni.