U Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu svečano su u znaku 450. obljetnice prvog izdanja Hektorovićeva „Ribanja i ribarskog prigovaranja" 19. travnja otvoreni 28. Marulićevi dani s međunarodnim znanstvenim, književnim i izdavačkim programom, koji će se održavati u Splitu do 21. i na Šolti 22. travnja. Na danima će sudjelovati 24 maruloga od toga četiri iz inozemstva, SAD i Švicarske.

Manifestaciju su otvorili akademik Nenad Cambi, te voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića „Marulianum" pri splitskom Književnom krugu dr. Bratislav Lučin i akademik Tonko Maroević. Program je počeo prigodnom izložbom. Predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović zatim je uručio nagrade Dana hrvatske knjige „Judita" i „Slavić", dok nagrada „Davidias" ove godine nije dodijeljena. Nakon kraće stanke priređena je „Pjesnička posveta: Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu" na kojoj su pjesnici članovi Društva hrvatskih književnika čitali svoje pjesme, a zatim je na Trgu braće Radića, na kojem se nalazi Marulićev spomenik, položen vijenac. U crkvi Sv. Frane, u kojoj je otac hrvatske književnosti Marko Marulić, Splićanin, vrhunski europski intelektualac, kulturni vjernik sudjelovao u misi, slavio Boga i susretao se s njim posebno u pričesti te na izričitu želju bio pokopan, služena je za njega te za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice koncelebrirana misa koju je uz fra Žarka Mule i fra Nikolu Matu Roščića predvodio mons. dr. Drago Šimundža.

Na početku propovijedi mons. Šumndža govorio je o misi, koja je u biti najvažnija molitva jer je izravno to molitva Kristove žrtve i našega bremenitog i vječnog života. „To je zapravo smisao uskrsnog vremena, a i naše kulture i civilizacije, to je temeljna oznaka našega povijesnog identiteta", kazao je propovjednik, te istaknuo kako je možda današnjem svijetu, mladim naraštajima i nama starijima doista potrebno dati taj impuls optimizma, svijest o sebi, o svom identitetu, svom narodu i o svojoj kulturi. „Kultura je širok pojam, ona je opća, sveopća dimenzija ljudskog bića, povijesti". Dr. Šimundža zatim je govorio o percepciji splitskog Marulića, velikana toga grada, našeg naroda, misleći na Marulića kao temeljne osovine naše civilizacije i kulture, i ukazao kako smo mi na svome i da ostajemo vjerni sebi, vjerni svojoj civilizaciji i kulturi, univerzalnim vrednotama „koje su s nama i u nama, i mi u njima". „Krist je temelj vjernosti, apsolutne stvarnosti, po njemu se sve zbiva, u njemu smo i mi spašeni i otkupljeni, njegovo uskrsnuće usmjerenje je našega života i jamstvo našega uskrsnuća. Te misli i poruka neka nam dade malo optimizma da u ovom modernom vremenu budemo i stvarno otvoreni prema vrijednostima koje je ovaj grad, naš narod, naša Crkva itekako sačuvala i danas ih nama daje, a mi koliko možemo nosimo u sebi i živimo oko sebe. Neka tako bude", zaključio je mons. Šimundža

Nakon mise, uz prigodan govor predsjednika Društva prijatelja kulturne baštine – Split Ede Šegvića položen je vijenac na Marulićev grob, a svećenici su izmolili molitvu za sve pokojne znanstvenike, književnike i umjetnike koji su živjeli i djelovali u Splitu.