Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić otvorio je u srijedu, 21. lipnja u palači Skočibušić – Lukaris na Peristilu u Splitu izložbu „Lice milosrđa“ akademskog kipara i slikara prof. Kruna Bošnjaka. Svečanom programu nazočio je i dubrovački biskup Mate Uzinić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara i brojni drugi predstavnici Crkve, društveno-političkog i kulturnog života grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Nazočnima se prvi obratio župan Blaženko Boban koji je naglasio da iako je prošla liturgijska godina posvećena temi milosrđa vrijeme milosrđa nije završilo, nego ono ne prestaje trajeti što se vidi i iz radova prof. Bošnjaka. Milosrđe u duši prof. Bošnjaka dugo tinja i nadamo se da će se ono još dugo nastaviti i u njegovom umjetničkom opusu na slavu hrvatskoga naroda, kazao je između ostaloga župan.

U dvostrukoj ulozi kao splitski gradonačelnik i kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske nazočnima se obratio gospodin Andro Krstulović Opara. Kazao je kako će uskoro ovaj prostor palače Skočibušić ugostiti najbogatiju riznicu na jugoistočnoj obali Jadrana te da je izložba „Lice milosrđa“ pravi početak takvog Muzeja. Istinski umjetnik prof. Bošnjak od samoga početka svoga više desetljetnog rada nije se odmaknuo do svoga načela: figurativnost, klasika i istinitost. Primio je znanje svoga učitelja Kršinića, a on od Meštrovića i upravo ta njegova snažna ukopljenost u baštini koja isplivava iz svakoga centimetra njegova djela je podjednako čvrsta kao i kamen iz kojega je iznikao iz tvrdoga, plemićkog Lovrećkog kamena, naglasio je splitski gradonačelnik pozvavši nazočne da uživaju u ovoj izložbi kao i u novom Muzeju sakralne umjetnosti.

O Izložbi i umjetničkom opusu prof. Kruna Bošnjaka govorila je profesorica Maja Juras, autorica izložbe i zajedno s prof. Bošnjakom likovnog postava. „Otvaranje izložbe u trenutku jednoga umjetnika je velika radost i uzbuđenje ali i krhkost. To je trenutak kad umjetnik pred svima, ali i pred svakim osobno otvara svoju dušu i biće do same srži. Ona se predaje našim pogledima, sudovima i prosudbama. To je veličanstven trenutak objave, dubokog otkrivenja, ali i velike umjetničke i ljudske poniznosti, trenutak ispovijedi umjetnika i njegove umjetnosti“, kazala je prof. Juras. Od samih početaka njegov je život i opus duboko uronjen u religiozno, on pokušava proniknuti u misterij božanstva, prekoračiti granicu između ovozemaljskog i nebeskog. Krist je za Bošnjaka sinonim apsolutne čistoće, svetosti i duhovnosti života u kojem je začet i u kojem je rastao, naglasila je prof. Juras te dodala: „Stajući pred Njegovim licem u svom stvaralačkom činu, Bošnjak kao da čini jedno unutarnje poklonstvo ne samo pred ljepotom nego pred postignutom otajstvenošću njegova djela. Zato kao vjerniku i kao umjetniku Bošnjaku nikada nije bio cilj prikazivati samo puku vanjštinu nego duh, jezgru, skriveno iza skrivenoga, lica osvjetljena sadržajem njihove nutrine. Zato promatrajući njegovog Krista u muci, patnji, slavi i uskrsnuću, promatrajući njegova raspela, križeve, Bogorodicu, svece kao i lik njegove rođene majke, osjećamo se približeni svijetu duha i Božje ljepote pozvani na sabranost i molitvu, na blizinu od koje staje dah. Bošnjak snažno svjedoči njihovu patnju i bol, ljubav i milosrđe, snagu i značaj njihove istine i smisla.“

Fotogalerija: Ivana Perčić

Uime organizatora Splitsko-makarske nadbiskupije nadbiskup mons. Marin Barišić pozdravio je nazočne naglasivši da je izložba „Lice milosrđa“ prof. Bošnjaka najbolji blagoslov prostorija novoga Muzeja, ali i blagoslov gradu Splitu. Posebno je zahvalio prof. Bošnjaku i autorici izložbe prof. Juras te katedralnom župniku don Tomislavu Ćubeliću, mr. don Josipu Perišu i konzervatorici dr. Vanji Kovačić na uloženom trudu u postavljanje ove izložbe u palači Skočibušić. Naglasio je da izložba o milosrđu nije u zakašnjenju - kao što neki govore jer je završila Godina izvanrednog milosrđa - ona je svojevrsna „memorija na tu važnu dimenziju ljudskoga života. Srce je vidljivo u licu, koje izražava dubinu. Ono je ekran duše. Promatrajući njegove likove vidimo da su oni skupljeni od boli i patnje ali njihova lica izražavaju nadu i vjeru.“ Ako i nemamo talent poput Krunovog, nastavio je nadbiskup, „imamo dar življenja milosrđa na koji smo svi pozvani jer pravednost svoju puninu ima u milosrđu.“ Proglasivši izložbu „Lice milosrđa“ otvorenom nadbiskup je pozvao nazočne da se predaju vibracijama milosrđa i da postanu umjetnici življenja milosrđa.

„Nitko tko je ušao u svijet stvaralaštva ne može ništa stvoriti sam. Presretan sam da je ovo predano djelo moje obitelji, mojih prijatelja i suradnika, djelo svih ljudi dobre volje koji slijede Božje poslanje ljubavi. Ponosan sam da sam dio jednoga plemenitog naroda koji je više od 13 stoljeća dio velike europske kršćanske civilizacije, koja je dala najviše što ljudski duh i um može dati. Slijedimo djelo ljubavi“, poručio je prof. Bošnjak i dobio dugi i gromoglasni pljesak nazočnih koji su s divljenjem gledali njegove slike i kipove. Program je moderirala lic. theol. Silvana Burilović Crnov, a pjesmom su ga uzveličali „Vokalisti Salone“.

Na izložbi ″Lice milosrđa″ – koja je posjetiteljima dostupna od 21. lipnja do 20. kolovoza svakoga dana, osim ponedjeljkom, od 10 do 13 te od 18 do 21 sat, a obuhvaća umjetnikova djela nastala u zadnjih 50-ak godina – Kruno Bošnjak izložio je oko 30 skulptura, tj. kiparskih motiva, među njima i nekoliko skica i fragmenata (″Raspelo″, ″Skidanje s križa″, ″Pietà″ ″Pred Pilatom″, ″Quid est veritas″, ″Majka″, ″Gospa od Puta″, ″Sv. Josip″, ″Mesija″ i ″Fidelissima advocata Croatiae″). Učinjene su u raznim tehnikama: gips, terakota, glina, kamen i bronca. Izloženo je i oko 30 Bošnjakovih crteža odnosno slika, u kombiniranim tehnikama pastel – olovka – plakatna tempera, gdje dominira mnoštvo istoimenih motiva ″Isus″ te nekoliko motiva nazvanih ″Pietà″ i ″Bol i tuga svagdašnja″.

Kruno Bošnjak rođen je 1936. u Lovreću kraj Imotskoga. U Zagrebu je završio školu primijenjenih umjetnosti, a na Akademiji likovne umjetnosti, također u Zagrebu, diplomirao je kiparstvo godine 1964., u klasi profesora Frane Kršinića. Do 1968. bio je suradnik Kršinićeve majstorske radionice, a od 1969. radi na ALU te kao redovni profesor odlazi 2000. u mirovinu. Od 1996. do 2000. bio je zastupnik u Hrvatskome saboru. Kruno Bošnjak izlagao je na dvadesetak samostalnih i stotinjak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Napravio je brojne javne spomenike i spomen-obilježja u domovini i izvan nje. K tome je autor čitava niza plaketa i spomen-medalja, uključujući i osam hrvatskih ordena. Djela mu se nahode u brojnim muzejima i galerijama te u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dodijeljene su mu nagrade na različitim javnim natječajima, a odlikovan je ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.