Izložba „Nova istraživanja splitske katedrale“ koju je organizirala Splitsko-makarska nadbiskupija sa Konzervatorskim odjelom-Split i Ministarstvom kulture RH otvorena je u četvrtak, 4. svibnja u palači Skočibučić Lukaris na Peristilu u Splitu. O postavljenoj izložbi govorili su splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić i pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslav Bužančić. Postavljena izložba je rezultat novih istraživanja koja su proteklih godina provedena u najstarijoj kršćanskoj građevini – splitskoj katedralnoj crkvi svetog Dujma, najstarijoj katedrali na svijetu.

„Zanimanje za splitsku katedralu je kroz povijest uvijek bilo veliko. Jedan od najranijih opisa katedrale u Splitu dugujemo Marku Maruliću, renesansnom svestranom geniju koji se osim pisanja književnih djela po kojima je poznat kao otac jezika, a posredno i hrvatske nacije, bavio hrvatskom poviješću, epigrafijom, a kroz to zanimanje i arhitekturom“, rekao je nadbiskup Barišić, te naglasio kako je Marulić opisivao nedostižnu gradnju antičkog genija, divio se kamenim blokovima i stupovima, jer je to u njegovo vrijeme bilo gotovo nedostižan graditeljski pothvat. Potvrđujući Marulićevo zanimanje za najstariju kršćansku građevinu ove vrste nadbiskup Barišić je zatim pročitao citat kako Marulić vidi splitsku katedralu: „Još i sad stoji hram što je nekoć pripadao Jupiteru, a danas je posvećen mučeniku Dujmu nalik na veliku kulu, kružnog oblika i uglad, kojemu je zid – kako vidiš – sastavljen od četvrtasta kamenja slagana u mrežastu rasporedu. Iznutra ga podupire osam golemih stupova, na kojima leže drugi, manji, od kojih se četiri od porfirnog mramora zajedno s drugima uzdižu sve do krovnog svoda. S vanjske strane ima trijem od dvadeset i dva velika stupa, također znamenit zbog sinadskog mramora. Nadalje ispred ulaza u hram rastvara se samo predvorje i prostran atrij okružen velikim stupovima koji su pak isklesani od frigijskog mramora i podupiru na sebe položene lukove, tako da nigdje u Rimu nećeš pronaći toliki broj tako velikih i takvih stupova postavljenih na jednom mjestu.“ Nadbiskup je zatim istaknuo kako se nisu samo hrvatski renesansni velikani divili splitskoj katedrali, već su je proučavali i stranci.

„Danas katedrala izgleda kao u doba transformacije poganskog mauzoleja u kršćansku crkvu, sačuvani su samo dograđen zvonik iz 13. st. i kor s početka 17. st., pa ipak ne znamo još uvijek njen izvorni izgled“, kazao je mons. Barišić, te naveo primjer Tome Arhiđakona koji je u doba Ivana Ravenjanina započeo hvalevrijedan posao. „Od Jupitrovog hrama, koji je bio podignut u samom carskom zdanju stvorio je crkvu, posvetivši je Uznesenju Blažene Djevice Marije. Odredio je da tamo bude kler koji će svakog dana smjerno obavljati bogoslužje.“ Najnoviji nalazi potvrđuju Tomine riječi: „Pronađene su kockice zidnih mozaika kojima je bila ukrašena kupola katedrale. Vjerojatno su prikazivali likove poganskih bogova od kojih je, kaže Toma, biskup očistio crkvu. Od tog vremena do danas katedrala se nije prestala ukrašavati, uljepšavati i prilagođavati liturgiji.“

Na kraju svojeg viđenja o katedrali, nadbiskup Barišić je kazao kako je na ovoj izložbi prikazan prvi list velike knjige koja se zove katedrala. „Na njemu je ispisan sam početak njenoga kršćanskog bogoslužja i prvo uređenje mauzoleja progonitelja Dioklecijana u hram Bogorodice, koji će nakon toga postati i mauzolej njegovih mučenika Dujma i Staša. Arheološka forenzika ovaj put nam je otkrila sloj koji je prethodio prijenosu tijela splitskog zaštitnika Dujma iz Salone u Split. Sjaj porfira, mramora, pozlaćene staklene paste zasjenio je sjaj mučeništva sv. Dujma, i sve su te vrijednosti naši preci prezreli diveći se vjeri salonitanskih mučenika. Ostatke tog skupocjenog materijala možemo vidjeti izložene u vitrinama i na slikama ove izložbe“, zaključio je nadbiskup Barišić.

Potom je Radoslav Bužančić, sa stučene strane govorio o izložbi koja je posvećena najnovijim istraživanja, točnije 150. godina znanstvenog istraživanja najstarije sakralne građevine na svijetu, te kako unatoč brojnim saznanjima i otkrićima njegove tajne još nisu otkrivene. Postoji veliki broj upitnika, na kojima arheolozi, konzervatori i brojni drugi intenzivno rade kako bi doznali što sve utroba današnje splitske katedrale krije, kazao je Bužančić. Na kraju svoga stručnog izlaganja o zahvatu na katedrali i pronađenih artefakata, zahvalio je zaslužnima za izlaganje na izložbi: tvrtki NEIR iz Splita i ART Projekt iz Kaštel Gomilice, te posebno istaknuo arheologe Milku Mrduljaš i Miroslava Gogalu, restauratore Anu Doljanin, Antu Miloša, Zorana Bobana, Antu Antunovića i Tihanu Višić. Za izradu dokumentacije istaknuo je Klaru Šolić i Josipu Ružić, dok je za fotografsku dokumentaciju pohvalo Živka Bačića a za opremu izložbe Nevena Marina i Studio Vista iz Splita.