Izložba "Kip Biblije – tijelo jezika sa sviju kontinenata" koju je priredio književnik Siniša Vuković otvorena je u utorak, 4. travnja u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture koju priređuje nakladna kuća Verbum.

Riječ je o izložbi koja sadrži privatnu kolekciju Biblije s pedesetak različitih jezika i pisama toga bračkoga pjesnika, esejiste, leksikografa te književnoga i glazbenoga kritičara. Izložbu je u nazočnosti brojnih posjetitelja otvorio hvarski biskup Slobodan Štambuk koji je napisao i predgovor za katalog te izložbe naslovljen „Govori: majka Biblija". "Bila sam veoma vesela i veoma ponosna majka jer su mnogi, baš mnogi pismotvorci, mnogi književnici, kipari i sikari, u razgovoru sa mnom začeli i ostvarili svoja odlična djela. Teško mi bijaše svjedočiti skromnost uz tolike moje poštivatelje. Dakako, svjedokinja sam urota koje su se podigle protiv mene i svih onih koji su moje riječi zborili. Morala sam u progonstvo s progonjenim narodom mojim. Sakrih se u pećine Kumrana, svijena u ćupove za neka kasnija vremena, sve do 1947. Drago mi je znati da je jedan mladi Hrvat, iz Selaca na otoku Braču, Siniša imenom i Vuković prezimenom prikupio mene s toliko krajeva i jezika da me pokaže i poštovanje mi iskaže", istaknuo je biskup Štambuk u uvodniku kataloga.

Otvarajući izložbu poručio je kako se svjetska književnost ne može studirati ni razumjeti bez prethodnoga poznavanja Svetoga pisma. "U Bibliji postoji povijest, viđenje budućega i pouka kojoj ne treba ništa niti dodati niti oduzeti. Biblija nosi poruku koja vrijedi za sve ljude. Božja poruka je vrijedna pažnje, a čovjek pristupajući Božjoj poruci ne ostaje siromah nego se obogaćuje", istaknuo je, uz ostao, hvarski biskup. Ustvrdio je, pritom, kako je Biblija "pismo Boga čovjeku i poruka Boga čovjeku koje vrijedi sačuvati u svom pamćenju". Poručio je kako je Biblija temelj ljudske inspiracije, knjiga kad knjigama koju je potrebno često čitati i nad njom se nadahnjivati. Osvrnuvši se na prikupljena izdanja Biblije izložena u splitskoj Gradskoj knjižnici mons. Štambuk primijetio je kako je sakupljena građa vrijedna i plemenita. "Ono što ih povezuje je vrijednost koja je originalna. Kad Bog nešto napiše i zapečati to ima trajnu vrijednost do u vječnost", zaključio je hvarski biskup.

Siniša Vuković istaknuo je da izložba predstavlja njegovu privatnu zbirku nakon 20 godina prikupljanja Svetoga pisma na različitim jezicima. Podsjetio je da je kao hodočasnik sa selačkim zborom Krista Kralja u Rimu 1997. godine kupio Bibliju na hebrejskomu jeziku, te je od tada do danas njegova kolekcija dospjela do 73 Biblije na pedesetak različitih jezika. Među najstarijom Biblijom u Vukovićevoj kolekciji je ona tiskana na njemačkomu jeziku iz 1813. godine, a zatim Biblija na francuskomu jeziku iz 1820. godine. Prikazao je okupljenoj publici neka izdanja Biblije, među kojima i desetak hrvatskih izdanja. Tako je uputio na izdanje Biblije u prijevodu Matije Petra Katančića iz 1831. godine, zatim na prijevod Ivana Matije Škarića iz 1858. godine te na onaj vrhbosanskoga nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića iz 1941. godine. Odrastavši u kršćanskome duhu i odgoju prema Bibliji Vuković je oduvijek imao poseban odnos, tako da je neke dijelove čak preveo i na svoju selačku (bračku) čakavštinu.

"Pa kad brojne knjige – počam od Knjige Postanka, Knjige Izlaska i ostalih njedara Petoknjižja, preko Psalama, Evanđelja i Poslanica – čine jednu i jedincatu 'knjigu nad knjigama', Bibliju, neka se onda svi ovi jezici i sva pisma izložena na ovoj izložbi amalgamiraju i sliju u jedno, srastu i uvežu u jedno tijelo i jedan duh: u Kip Biblije", istaknuo je Vuković, poručivši, pritom, kako je njegov katekizam – ekumenizam. Zato su otvorenju njegove izložbe nazočili predstavnik islamske vjerske zajednice u Splitu imam Vahid Hadžić, zatim Srpske pravoslavne Crkve u Splitu protojereji Slavoljub Knežević i Milorad Đurđević, a pozvani su i predstavnici splitske židovske vjerske općine. Zahvalu je na kraju uputio organizatoru nakladnoj kući Verbum, Hrvatskomu biblijskom društvu i izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost. U ozračju korizmenoga vremena sa završetkom Muke po Mateju nastupio je Nikica Jurun – Kajzer, izvevši ga prema drevnome napjevu iz bračkih Selaca.