Sjednica Pastoralnoga vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije pod predsjedanjem splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića održana je u subotu 12. studenoga u Vijećnici Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu. U uvodnoj je riječi nadbiskup podsjetio na važnost ekleziologije zajedništva Drugog vatikanskog sabora, odnosno na ministerijalno i opće svećenstvo svih vjernika. U surječju suvremenih društveno-kulturnih kretanja koja obilježavaju život suvremenog čovjeka i bitno određuju ulogu Crkve, župe i prezbitera u župnoj zajednici, nadbiskup je kazao: "Premda u različitim ulogama i s različitim talentima vidimo da nam je svima, i svećenicima i laicima Kristovim vjernicima, zajednički cilj i poslanje: biti s Kristom i u Kristu.

To nas poziva da budemo ljudi komunikacije, ali još više ljudi poziva." Ozbiljno uzimajući i shvaćajući svoju ulogu u Crkvi i društvu, članovi nadbiskupijskoga pastoralnog vijeća iznijeli su nadbiskupu svoje prijedloge za uspješnije ostvarenje poslanja Crkve u suvremenom svijetu. Budući da u nadbiskupiji nedostaje prikladan prostor za duhovne susrete (obnove, vježbe) za veće skupine, od pedeset i više osoba, predstavljen je projekt nadogradnje Duhovnog centra u marijanskom svetištu Vepric. Naglašeno je da bi projekt trebao poštivati svetost toga prostora ali i uključiti izgradnju sportskoga terena ili igrališta za djecu. Uz Gospino svetište u Vepricu, Splitsko-makarska nadbiskupija ima još dva svetišta: svetište Gospe Sinjske i prasvetište Gospe od Otoka u Solinu. Župa Gospe od Otoka ima oko 11.000 vjernika i već odavno vapi za većim i prikladnijim bogoslužnim prostorom. Dugogodišnja ideja o izgradnji nove crkve na Gospinu Otoku u Solinu sve je bliže realizaciji te je predstavljen projekt i tijek pripreme za izgradnju bazilike, kojoj bi titular u sebi trebao objedinjavati kršćansko i hrvatsko. Ona bi se nalazila na svetom tlu, na mjestu gdje su naši nacionalni i vjerski korijeni, na mjestu gdje je kraljica Jelena još 976. godine dala sagraditi prvu crkvu u Hrvata posvećenu Gospi, naglasio je nadbiskup Barišić.
U nastavku su razmatrane i aktualne potrebe usklađivanja djelovanja pojedinih župnih zajednica na prostoru cijele nadbiskupije, zatim daljnje mogućnosti, ali i poteškoće koje se događaju u radu s mladima nakon sakramenta potvrde. Naglašeno je da se događa raskorak između vjeronaučnog znanja i vjerskog iskustva, koje je deficitarno. Stoga su dragocjene sve mistagoške inicijative, odnosno inicijative uvođenja mladih ljudi u iskustvo vjere. Tu je nezaobilazno obiteljsko ozračje, roditeljske kateheze ali i kateheze za roditelje. Važno je, također, osnivanje pojedinih skupina nakon krizme (molitvenih, meditativnih, biblijskih, karitativnih) u kojima će mladi zajedno moliti, razgovarati, ali i ići na izlete i hodočašća. U tom pastoralnom radu zasigurno bi od pomoći bili formirani laici koji bi, na taj način, rasteretili svećenike koji bi se mogli posvetiti onomu u čemu su nezamjenjivi: sakramentima. U tom svjetlu spomenuto je pitanje trajnih đakona i oformljenih animatora. Nazočni su pohvalili dobro posjećene susrete za mlade koji svjedoče o duhovnoj gladi mladih ljudi: tribine za mlade trećom srijedom u mjesecu, susrete mladih splitskoga katedralnog dekanata prvom srijedom u mjesecu te Katoličku malonogometnu ligu, a predloženo je osnivanje drugih sportskih liga kako za mladiće tako i za djevojke. Pri završetku sjednice nadbiskup je članovima Vijeća zahvalio na prijedlozima koje će uključiti u pastoralne programe i planove te na zauzetosti oko zajedničke suradnje i odgovornosti prema mjesnoj Crkvi.