Na petu korizmenu nedjelju, 10. travnja, Splitsko-makarska nadbiskupija priredila je pobožnost križnoga puta na drevnim salonitanskim ostacima od Amfiteatra do ulaza u baziliku na Manastirinama u Solinu, gdje je pokopan sv. Dujam. Križni su put predmolili generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić, solinski dekan i župnik župe sv. Kaja don Stjepan Lončar i župni vikar župe Gospe od Otoka don Jure Bjeliš te mladi iz njihove župe. Pred početak križnog puta, u Amfitetaru mons. Ćubelić je kazao kako je na današnji dan, 10. travnja prije 1707. godina na ovome mjestu podnio mučeništvo sveti Dujam i drugi mučenici svjedoci Kristove vjere. Danas ćemo proći putem kojim su oni išli i u svoje molitve utkati naše obitelji, jer je papa Benedikt XVI. ovu godinu proglasio Godinom obitelji. Moliti ćemo i za blagoslovljeni susret sa Papom, u lipnju u Zagrebu, kao i za našu domovinu u kojoj se osjeća nedostatak ponosa i radosti, nade, međusobnog poštivanja i vjere u bolju budućnost kazao je mons. Ćubelić koji je i prvi ponio križ na svojim leđima. Potom je križ nosio solinski gradonačelnik Blaženko Boban te ostali vjernici. Tijekom četrnaest postaja moljen je Domovinski križni put autora don Tomislava Ivančića, molila se zlatna krunica i krunica Blažene Djevice Marije. Mons. Ćubelić je pored svake postaje križnog puta u Saloni kazao nekoliko riječi o tom starokršćanskom lokalitetu uputivši okupljenom mnoštvu vjernika poticajne riječi, između ostalog, da ustraju u svjedočenju svoje vjere bez obzira na okolnosti u kojima žive, poput sv. Dujma i solinskih mučenika. Nakon četrnaeste postaje, na starokršćanskom spomeniku, groblju s bazilikom na Manastirinama, u blizini groba sv. Dujma mons. Ćubelić je poručio okupljenima da češće šetaju Salonom i ohrabruju se u kršćanskom duhu i kulturi te pozvao okupljene na molitvu za hrvatske branitelje i generale koji su nevini u zatvorima. Zahvalio se također solinskim župnicima i njihovim župljanima na organizaciji križnoga puta koji se već šesti put održava u Saloni, a zasigurno će postati i tradicijom.