Tradicionalni pohod splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića južnom dijelu nadbiskupije na petu je korizmenu nedjelju, 10. travnja, okupio velik broj vjernika u obje makarske župe. Nadbiskup se najprije susreo s vjernicima župe Kraljice mira u čijoj je župnoj crkvi održao svetu misu u koncelebraciji sa svojim tajnikom i tamošnjim župnikom don Damirom Vuletićem. Župa na Zelenci toplo je pozdravila svog pastira čije su riječi odjeknule u srcima svih onih koji nadolazeće blagdane iščekuju u svjetlu vjere, nade i pomirenja. Uskrsnuće kao proslavu novog života ne možemo doživjeti bez zajedništva s Kristovim križem i nadom da će životne muke jednom biti nadvladane. Uskrsna nam radost daje snagu društvo poznanika i susjeda preobraziti u društvo braće i sestara, što je ujedno nasušna potreba u aktualnoj situaciji brisanja i gubljenja vlastitog identiteta. Kao pobjeda života nad svim oblicima smrti neka vas i ovaj Uskrs oslobodi umiranja prije blažene smrti, poručio je nadbiskup Barišić na kraju misnog slavlja koje je svojim pjevanjem uzveličao župni zbor pod ravnanjem s. Bernardine Crnogorac.

Svečano i dostojanstveno proteklo je i euharistijsko slavlje u katedralnoj crkvi sv. Marka evanđeliste koje je nadbiskup predvodio u koncelebraciji sa župnikom don Pavlom Banićem i župnim vikarom don Antom Žderićem. Označujući korizmu kao vrijeme opetovanog ulaska u otajstvo spasenja, mons. Barišić je iznio teološko značenje svih pet korizmenih nedjelja. Prema njegovim riječima, prva nas korizmena nedjelja stavlja pred stvarnost različitih kušnji iz kojih izlazimo spremniji na žrtvu kako bi u nedjelji preobraženja otkrili novu dimenziju života. Treća nas korizmena nedjelja podsjeća na Kristovu snagu koja lijeći sve oblike ljudskog slijepila, dok je četvrta nedjelja prilika naći sreću u svakodnevnom životu. Današnje evanđelje, kazao je nadbiskup Barišić, proniče u samu srž ljudskog žića kroz pitanje koliko Krist zapravo sudjeluje u našem životu. Da si Gospodine bio u mom životu, moj se brak ne bi raspao, te ne bih krao i varao- misli su današnjeg čovjeka koji u svakoj novoj kriminalnoj aferi vidi dio raspadnutog hrvatskog društva. No, isto pitanje moglo bi se postaviti svima onima kojima je vlastiti komfor ispred brige za bližnjeg. Gdje si ti brate ili sestro u problemima i poteškoćama drugih ljudi? Što si uradio da tvoj bližnji ne umre. Odgovore na ova pitanja nije teško dati priznamo li svoje propuste i odlučimo li svoj život prepustiti snazi uskrslog Krista čije nas riječi "ja sam uskrsnuće i život" pozivaju k otvaranju spasonosnoj Ljubavi, naglasio je nadbiskup. Nadovezujući se na jedno od Tjelesnih djela milosrđa koje nalaže brigu o mrtvima, Barišić je podsjetio i na još veću obvezu "oživljavanja mrtvih" kroz gestu, lijepu riječ i spremnost na pomoć svima koji su duhovno, moralno ili vjernički mrtvi. To se, kako je kazao, pogotovo vidi u današnjoj "kulturi smrti" koja umjesto produženja života traži sve učinkovitije načine lakšeg i bezbolnijeg umiranja. Nadbiskup je stoga sve pozvao na međusobnu pomoć i zajedništvo gdje ćemo ono što možemo, rješavati vlastitom snagom i pameću, a ono što ne možemo, ostavit ćemo Gospodinu na brigu i blagoslov.