U subotu 11.prosinca, članovi HKLD- podružnice Split, predvođeni duhovnim asistentom, okupili su se na adventsku duhovnu obnovu, ovaj put u Biblijskom vrtu Svetišta Gospe Stomorije u Kaštel Novome. Na južnim padinama Kozjaka, u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja i nad izvorom žive Gospine vode podignuta je starohrvatska crkvica Gospa Stomorija još daleke 1189. godine, gdje se posebno slavi blagdan Velike Gospe. U prvom dijelu susreta predsjednica udruge Stomorija Ivna Bućan govorila je o nastanku i namjeni Biblijskog vrta, pokazavši sudionicima najznačajnija mjesta i biljke Biblijskog vrta. Na samom ulazu nalazi se brončana skulptura Ključ sv. Petra na kamenom stupu, rad kipara M. Mijića, a nešto dalje je spomen-kamen na kojem piše: Na spomen drugog došašća Ivana Pavla II. zasnovasmo Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom. Pučani Kaštela 27. rujna 1998. Nasuprot spomen-kamenu zasađena je Papina maslina, blagoslovljena iste godine od sv.Oca Ivana Pavla II. u Splitu.

Sjeverno od crkvice je terasasti predio Jidro pod čijim je prastarim maslinama postavljena Kolona kamenih megalita u slavu hrvatskih velikana. Drvena skulptura Noeva arka rad je kipara Vaska Lipovca, istočno od koje je mali kameni most i Put procesije, zatim Gospina njiva i Gospin ružičjak. Na malom brežukjku je Križ života djelo kipara K. Hraste, do kojeg vodi kameni križni put postavljen s postajama mirisnih grmova mirte. U blizini križa mali je Getsemanski vrt u kojem rastu različite masline: divlja, jeruzalemska, tisućljetna kaštelanska. U vrtu je i mali vinograd, podignut kao spomenik težeku i lozi, te svjedočanstvo da je tu kolijevka stare sorte vinove loze crljenak kaštelanski, danas poznat i visokocijenjen, posebno u Kaliforniji rasprostranjen, zinfandel. U vrtu je još jedna atraktivna skulptura  kipara K. Hraste, velika i lijepa brončana jabuka. 
Biblijski vrt je zamišljen kao prostor u kojem će rasti biljke koje spominje Biblija. Od njih 110 spomenutih u Svetom pismu, ovdje ih raste preko osamdeset. Najčešće spominjane su vinova loza, maslina i smokva. Ovdje su i biblijske krušarice pšenica, ječam, proso i sirak, te povrtnice bob, slanutak, leća, crni, bijeli luk i poriluk. Od šumskog drveća i grmlja tu su libanonski cedar, jeruzalemski bor, pinjol, Judino drvo, mitra, lovor, oleandar... Značajno mjesto zauzimaju ljekovite i mirisne biljke. Tu je i griža, vazda zelena makija, u kojoj je sačuvana autohtona flora i vegetacija kaštelanskog Kozjaka. Svetište Gospe Stomorije s Biblijskim vrtom prostire se na površini od 12.000  četvornih metara, i u njemu, uz prastaro svetište ima mjesta za molitvu, duhovni odmor, rekreaciju, meditaciju, upoznavanje biblijskih biljki i njihovih poruka, kao i bogate autohtone flore i vegetacije Kozjaka. Možemo biti ponosni da je, između 12 Biblijskih vrtova koji postoje u svijetu, Hrvatska jedna od 9 zemalja koja ima Biblijski vrt.
U drugom dijelu duhovne obnove don Ante Mateljan je predslavio misu u staroj crkvici Gospe stomorijske. U svojoj je homiliji istaknuo da je razlog dolaska na ovo mjesto u prvom redu da nađemo trenutak smirenosti i da se pripravimo za Božić, jer ovo mjesto nas na poseban način povezuje i s Biblijom i podsjeća na nužnost očuvanja prirode. Od vrtova prvi koji nam pada na pamet je Rajski vrt iz Knjige Postanka. Prorok Izaija govori o vrtu Gospodnjem u kojem je sve uništeno, ali i o obećanju da će iz posječena panja niknuti mladica i donijeti novi rod. Čini se kao da smo mi u takvom uništenom vrtu, i za nas vrijedi to Božje obećanje, čije se ispunjenje događa upravo u Božiću. Drugi biblijski vrt je Getsemani, u kojem je Bog trpio i prolio suze za nas. U njemu je maslina, Božje drvo, koja posječena i izgorena nastavlja živjeti. Treći je vrt eshatološko obećanje da će Bog stvoriti sve novo, novu nebu i novu zemlju.
Poziv svakog čovjeka i vjernika je raditi da ova zemlja postane vrt Božji. Bog uvijek radi. Čovjek, stvoren na njegovu sliku, jest su-stvaratelj s Bogom, služeći se onim što mu je dano. Pred prirodom čovjek treba imati otvorene oči i zahvalno srce. Na nama je ne da iskorištavamo ljude  i svijete, nego da u svijetu Bogu i ljudima služimo. U tome nam je uzor Marija, koja se u potpunosti predala volji Božjoj. Dopustimo Bogu, koji je prvi vrtlar, da nas počisti, a kada dođu plodovi budimo mu zahvalni, kao i za ovaj dan. 
Na kraju je don Ante poželio svima Sretan Božić i radost obiteljskog zajedništva. Na kraju misnog slavlja spomenuli smo se nerođenih za koje članovi HKLD-a mole 12.12. na poticaj pok. dr. Vlatka Perčina. I ovaj put su sudionici bili darežljivi, pa su prikupili dragovoljne priloge koje će poslati don Danku Litriću, našem misionaru u Ruandi, za siromašne obitelji koje su imali hrabrosti prihvatiti rođene.